ZAGREB - Obrana generala Ante Gotovine pred Haaškim sudom osporila je u petak nadležnost Žalbenoga vijeća za razmatranje alternativnih oblika odgovornosti dvojice hrvatskih generala, jer je riječ o pitanju koje nije predmet žalbenog postupka. "Žalbeno vijeće ima ... nadležnost jedino razmotriti žalbe osuđene osobe ili tužitelja koje se tiču pogrešaka u pravu ili u činjenicama", navodi odvjetnički tim predvođen Lukom Mišetićem i poručuje da izvan toga "žalbeno vijeće nema na temelju Statuta (ICTY-ja) nadležnost. Žalbeno je vijeće Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) 20. srpnja pozvalo tužiteljstvo da do 10. kolovoza objasni vjeruje li da se generalima Gotovini i Mladenu Markaču, u slučaju da se utvrdi da nisu krivi za nezakonite topničke napade ili da su bili članovi udruženog zločinačkog pothvata, može pripisati alternativna odgovornost - na temelju zapovjedne odgovornosti ili kao pomagača u pothvatu. Taj podnesak Haaški sud još nije objavio. Gotovinina obrana objašnjava da bi žalbeno vijeće bilo nadležno za alternativne oblike odgovornosti jedino u slučaju da se jedna od strana žalila na odluku prvostupanjskoga vijeća da u presudi ne donosi zaključke po pitanju alternativnih oblika odgovornosti. "Takva žalba nije podnešena", kaže obrana i podsjeća da je prvostupanjsko vijeće u nepravomoćnoj presudi izričito navelo da neće donositi sud o alternativnim oblicima odgovornosti jer je utvrdilo da su dvojica generala odgovorna kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata.
ZAGREB - Odvjetnik generala Mladena Markača pred Haaškim sudom Goran Mikuličić kazao je kako se Markačeva obrana u petak pridružila podnesku obrane generala Ante Gotovine kojim se osporava nadležnost Žalbenoga vijeća za razmatranje alternativnih oblika krivnje dvojice hrvatskih generala jer se radi o pitanju koje nije predmet žalbenog postupka. Time je taj podnesak postao zajednički, pojašnjava Mikuličić. Obrana generala Gotovine u podnesku kojim poziva da se Žalbeno vijeće proglasi nenadležnim za pitanja alternativne krivnje dvojice generala podsjetila je da po pravilima Haaškoga suda žalbeno vijeće ima nadležnost jedino razmotriti žalbene osnove. Podsjeća da žalbeni postupci pred ICTY-jem nisu suđenja iznova te se samo pitanja koja su postavljena u žalbama mogu razmatrati i ističe da u ovom žalbenom postupku "alternativni oblici odgovornosti nisu sadržani u četiri osnova žalbe žalitelja".
WASHINGTON/ZAGREB - Republikanski kandidat na američkim predsjedničkim izborima Mitt Romney imao je nekoliko teških tjedana u kampanji što je rezultiralo padom potpore među biračima, dok je demokratski predsjednik Barack Obama povećao svoje vodstvo, posebno među neovisnim biračima, pokazala je najnovija anketa TV mreže Fox News, objavljena u petak. Nakon bombardiranja predizbornim oglasima, negativnog izvještavanja o njegovu putovanju u inozemstvo i stalnog aktualiziranja njegovih problematičnih poreznih prijava, Romneyjeva popularnost i potpora u probnom glasovanju su se smanjili. Kao rezultat toga, Obama je ostvario najveću prednost otkako je Romney postao vjerojatni republikanski kandidat. Prema anketi, Obama bi dobio 49 posto glasova u odnosu na Romneyjevih 40 posto kada bi se izbori održali danas. Prošloga mjeseca, Obama je imao četiri postotna boda prednosti s 45 prema 41 posto glasova.
ŽENEVA - Sve veći broj sirijskih civila bježi iz zemlje, posebice iz Aleppa i okolnog područja, a broj izbjeglica koji su utočište našli u četiri susjedne zemlje narastao je na 150.000, pokazuju u petak podaci UN-a. "Posljednji tjedan je iz Sirije pobjegao znatan broj ljudi. Mnogi od njih su došli iz Aleppa i susjednih sela", potvrdio je Adrian Edwards, glasnogovornik Visokog povjerenstva UN-a za izbjeglice (UNHCR). U Turskoj je utočište našlo nešto preko 50.000 ljudi, u Jordanu 45.869, u Libanonu 36.841, a njih 13.587 je izbjeglo u Irak. UNHCR također navodi da je od sredine srpnja iz Sirije u Irak prešlo i 23.228. Iračana. Osim u spomenutim zemljama, sirijski su civili spas potražili i u Alžiru, Egiptu, Maroku i Grčkoj.
JERUZALEM - Izraelski premijer i ministar obrane željeli bi napasti iranska nuklearna postrojenja prije američkih izbora u studenome no u tome nemaju dostatnu potporu vlade niti vojske, piše u petak izraelski dnevnik. Najprodavaniji dnevnik Yedioth Ahronoth piše na naslovnici da bi rat s Iranom mogao biti neizbježan čak iako bi donio prekid čvrstih veza između Izraela i Sjedinjenih Država. "Kada bi ovisio o Benjaminu Netanyahuu i Ehudu Baraku, izraelski vojni napad na nuklearna postrojenja u Iranu dogodio bi se prije jeseni i prije izbora u Sjedinjenim Državama u studenome", piše Yedioth. Glasnogovornici premijera Netanyahua i Baracka odbili su komentirati. Visoki izraelski čelnici nisu uspjeli dobiti potporu drugih ministara u vladi da se napad na Iran izvede sada, jer vojne snage upozoravaju na velike taktičke i strateške zapreke takvoj operaciji. "Poštovanje koje je nekada oko premijera i ministara obrane stvaralo auerolu i pomogalo im pridobiti većinu za vojne odluke, više ne postoji", piše Yedioth i dodaje "ili su ljudi drukčiji ili je stvarnost različita".Izrael odavna prijeti napadom na nuklearna postrojenja svog neprijatelja, Islamske Republike Iran, no Washigton poziva Izrael da diplomaciji da više vremena.
ZAGREB - Iran namjerava postupno prekinuti internetske veze s ostatkom svijeta, najavio je iranski ministar telekomunikacija Reza Taqipour. Kako u petak prenosi njemački tjednik "Der Spiegel", Taqipour je najavio da će kao prvi potez u postupku prekida internetskih veza sa svijetom Iran u rujnu isključiti internet u svim ministarstvima i državnim uredima. "Der Spiegel" se pritom poziva informaciju specijaliziranog magazina za tehnologiju "Wired". Prema tome izvoru, Taqipour je na konferenciji na teheranskom sveučilištu izjavio kako bi cijeli Iran do 2013. trebao biti isključen s interneta. Iranci bi i dalje ostali računalno povezani, ali samo unutar intranetske mreže bez mogućnosti povezivanja s intranetom. Svjetski rasprostranjena internetska mreža pokazala se nedostojnom povjerenja posebice u kriznim vremenima, izjavio je iranski ministar. "Der Spiegel" tumači njegovu izjavu kao aluziju na "arapsko proljeće", tijekom kojega su sudionici u više navrata organizirali pobunu upravo putem interneta, gdje su i razmjenjivali informacije. Prosvjednici su i u Iranu pokušali pokrenuti pobunu protiv režima nakon predsjedničkih izbora 2009., ali su ti pokušaji brutalno ugušeni. Vlastitom nacionalnom mrežom Iran namjerava srušiti monopol "nekolicine zapadnih zemalja", izjavio je ministar. Iran je još početkom 2011. najavio da će postaviti intranet u cijeloj zemlji kao zamjenu za internet.