WASHINGTON - Američko gospodarstvo u srpnju je otvorilo 163.000 novih radnih mjesta, najviše u proteklih pet mjeseci, ali stopa nezaposlenosti ipak je blago uvećana, na 8,3 posto, pokazalo je danas objavljeno izvješće američkog ministarstva trgovine. Ministarstvo je objavilo i revidirane podatke za svibanj i lipanj, prema kojima je broj otvorenih radnih mjesta u tim mjesecima bio manji za šest tisuća od prvotno objavljenog. Za srpanjska nova radna mjesta ponovno je bio najzaslužniji privatni sektor, s novih 172.000 radnih mjesta. Podaci su nadmašili tržišne prognoze da će biti otvoreno 100 tisuća radnih mjesta. Tržišta je donekle iznenadilo povećanje stope nezaposlenosti za 0,1 postotni bod u odnosu na lipanj. Nakon objave izvješća cijene dionica na europskim burzama, kao i američki terminski indeksi 'podebljali' su ranije dobitke. Londonski Ftse, frankfurtski DAX i pariški CAC oko 15,00 sati biti u plusu između 1,5 i 2,6 posto, dok je terminski S&P indeks porastao za 11,3 boda, a Dow Jones za 129 bodova. Porasle su i cijene strateških roba, te je barel nafte u New Yorku poskupio 1,2 posto, na 88,16 dolara. Tečaj dolara je oslabio 0,7 posto prema euru, koji je iznosio 1,2272 dolara.
MILANO - Druga najveća talijanska banka, Intesa Sanpaolo, vlasnica PBZ-a, u petak je izvijestila da je u drugom tromjesečju njezina neto dobit smanjena za 37 posto na godišnjoj razini, što pripisuje većem iznosu rezervacija za loše zajmove i nižoj zaradi od trgovanja i naknada. Bančina neto dobit u drugom je tromjesečju smanjena na 470 milijuna eura. Ta banka u prvom je polugodištu izdvojila na stranu 2,1 milijardu eura za potrebe pokrića gubitaka po lošim zajmovima, što je za 37 posto više nego u prvoj polovini prošle godine, zbog povećanja loših zajmova za 20 posto, navodi se izvješću o poslovnim rezultatima Intese. Dobit od trgovanja u drugom tromjesečju smanjila je za 70 posto, na 161 milijun eura, a neto naknade za 6 posto, na 1,32 milijarde eura. Takvi podaci svjedoče o teškom makroekonomskom okruženju zbog recesije u Italiji, gdje Intesa inače ostvaruje 80 posto svojih prihoda. Zabrinutosti oko gospodarske krize u trećem najvećem gospodarstvu eurozone jedan su od čimbenika koje je rejting agencija Moody's navela među razlozima prošlomjesečnog sniženja rejtinga Intesi i drugim talijanskim bankama, koje je uslijedilo nakon što je Italiji snižen kreditni rejting za dva stupnja.
MILANO - Talijanska Unicredit Grupa, vlasnica Zagrebačke banke, u drugom ovogodišnjem tromjesečju zabilježila je pad neto dobiti i ukupnih prihoda zbog slabog makroekonomskog okruženja u Italiji i ostalim europskim gospodarstvima, navodi se u današnjem bančinom konsolidiranom poslovnom izvješću. Unicredit Grupa u drugom je tromjesečju ostvarila neto dobit od 169 milijuna eura, što je gotovo 67 posto manje nego u istom razdoblju lani. Ukupni prihodi banke u tome su razdoblju dosegnuli 6,25 milijardi eura, što je 3,2 posto manje. Pritom su prihodi od neto kamata bili 3,69 milijardi eura, odnosno 210 milijuna eura manji nego u drugom tromjesečju lani, uslijed nepovoljnih kamatnih stopa, repozicioniranja bilance i konzervativne politike upravljanja rizicima. Prihodi od naknada smanjeni su 4,7 posto, na 1,94 milijardi eura, a njihov pad posljedica je nepovoljnih tržišnih uvjeta i trenutnog kreditnog okruženja. Depoziti klijenata porasli su u drugom tromjesečju 2,7 posto, na 417,6 milijardi eura, dok su krediti potrošačima smanjeni 0,9 posto, na 556,82 milijarde eura. Stopa adekvatnosti kapitala na kraju lipnja iznosila je 10,4 posto, stoji u današnjem priopćenju.
LJUBLJANA - Snižavanje kreditnog rejtinga Slovenije, po prvim ocjenama slovenskih gospodarstvenika i ekonomista, moglo bi na jesen dovesti u probleme financiranje gospodarstva, ali i državnog proračuna. Upozoravaju kako novo srozavanje kreditne ocjene Slovenije, koju je agencija Moody's smanjila za tri stupnja s A2 na Baa2, nije nimalo nedužno jer će financiranje postati skuplje i nedostupnije, pa i za gospodarstvo. Zato bi slovenski BDP u ovoj godini mogao pasti i za više od dva posto, strahuje predsjednik slovenske gospodarske komore Samo Hribar Milič upozoravajući na nedostatak sredstava i programa za investiranje kojima bi se potaknuo gospodarski oporavak. Milič se, govoreći u petak na konferenciji za novinare o gospodarskoj situaciji i perspektivama oporavka, založio da vlada i parlament što prije donesu rješenja za poticanje ekonomske konkurentnosti, za što bi se morale zalagati i vladajuće i oporbene stranke. "Potrebno je prijeći sa riječi na djela jer je interes Slovenije važniji od interesa stranaka. Svi smo na istom brodu, a zadnje tri godine kretali smo prema grčkom scenariju", rekao je Milič, pozivajući na brže i odlučnije promjene.
SARAJEVO - Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH) objavila je u petak javni poziv za pretkvalifikaciju za izbor projektnog partnera za zajedničko ulaganje u gradnju novog bloka termoelektrane u Tuzli. U javnom pozivu stoji kako se poziv odnosi na projekt gradnje Bloka VII tuzlanske termoelektrane, čija bi snaga trebala biti 450 megavata. U pozivu se navodi kako izborom projektnog partnera prirodni resursi ostaju u vlasništvu Federacije BiH i ne mogu biti predmet privatizacije kroz zajedničko ulaganje te kako će se s budućim partnerom dogovoriti oko raspodjele prava na snagu i energiju proizvedenu iz novoizgrađenog bloka termoelektrane Tuzla. Otvoreni javni natječaj za izbor partnera EP BiH odvijat će se u dvije faze pri čemu se prva odnosi na pretkvalifikaciju u okviru koje se utvrđuje popis kvalificiranih kandidata. U drugoj fazi predviđeno je prikupljanje ponuda od kvalificiranih kandidata u okviru kojih se bira najpovoljniji ponuđač odnosno projektni partner. Rok za dostavu prijava po objavljenom natječaju je 14. rujna 2012.
BRUXELLES - Europska komisija pozdravila je danas najavu Španjolske da će izmijeniti zakon o zaštićenom obalnom području, s ciljem da poveća pravnu izvjesnost za vlasnike nekretnina, od kojih su mnogi iz država Europske unije. Cilj postojećeg zakona o zaštićenom obalnom području je zaštita lokalnih staništa na način da se područje uz more proglasi javnim dobrom. Međutim, taj zakon krši prava vlasnika nekretnina u zaštićenim zonama, a ponajprije prava na slobodno kretanje i slobodno investiranje. Budući je upozorena u nekoliko navrata na to iz Bruxellesa, Španjolska sada predlaže izmjenu postojećeg zakona. U prijedlogu izmjena predviđa produljenje razdoblja koncesije na uživanje vlasništva izgrađenog u zaštićenoj zoni sa 30 na 75 godina. Također, uvodi i mogućnost prodaje toga prava zajedno s nekretninom, a omogućit će i obnovu nekretnina u toj zoni, pod uvjetom da se ne mijenja površina i visina objekta. Također, državna administracija obvezala bi se da u katastrima jasno naznači granice zaštićenog područja na obali, kako bi kupci nekretnina bili bolje informirani o tome je li nekretnina u zaštićenoj zoni. U Španjolskoj čak 2,3 milijuna građana Europske unije posjeduje nekretnine, među kojima je 367.000 Britanaca, 238.000 Nijemaca, 225.000 Francuza te 99.000 Talijana.