U izvješću objavljenom kasno sinoć, u kojem MMF procjenjuje u kojoj mjeri gospodarske mjere takozvanih sistemskih pet gospodarstava - SAD-a, Kine, eurozone, Japana i Velike Britanije, međusobno utječu na te zemlje i ostatak svijeta, ističe se da eurozona zadaje daleko najveće brige političarima.
MMF je objavio da je za potrebe toga izvješća konzultirao 35 zemalja, uključujući izabranu skupinu gospodarstava u nastajanju - Brazil, Češku, Indiju, Južnoafričku Republiku, Tursku, Rusiju, Južnu Koreju, Poljsku, Meksiko i Saudijsku Arabiju.
"Unatoč napretku u okruženju suočenom s ograničenjima, stječe se dojam da nije dovoljno učinjeno kako bi se zaustavilo širenje krize i ublažili njezini učinci u fiskalnoj, bankarskoj i u sferi rasta", kaže MMF ocjenjujući dosadašnje poteze eurozone.
Prema najgorem scenariju koji je simulirao MMF, ustanovljeno je da bi bruto domaći proizvod eurozone mogao biti smanjen za pet postotnih bodova ako političari nešto ne poduzmu te ako se kriza u eurozoni pogorša.
Ako se kriza u eurozoni intenzivira, negativni učinci toga na najsiromašnije zemlje svijeta bili bi između blagih i ozbiljnih, procjenjuju u MMF-u, a mogli bi do kraja 2013. godine povećati njihove potrebe za inozemnim financiranjem za nekih 27 milijardi dolara, napominju.
Osim globalne brige koju zadaje eurozona, u MMF pozornost skreću i na SAD. SAD bi morao izbjeći prijetnju što je čini kombinacija 4.000 milijardi dolara vrijednih poreznih olakšica kojima ističe rok i automatskog smanjenja državne potrošnje u idućoj godini.
Što se tiče Kine, u MMF-u ističu da postoji zabrinutost da će tamošnja slabija ulaganja, iako nužna za postizanje ravnoteže između potražnje i potrošnje, pogoditi njezine trgovinske partnere i cijene na svjetskom tržištu. Čak i jedan postotni bod niži rast kineskog BDP-a imao bi goleme posljedice po njezine dobavljače iz Azije, uz značajne posljedice također po Japan i Njemačku, upozoravaju.