TOKIO - Čelnica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde upozorila je da svjetsko gospodarstvo usporava i da će prognoza rasta koja će uskoro biti objavljena biti niža od onih ranijih. "Mogu vam reći da će biti snižena, svakako niža od prognoze objavljene prije tri mjeseca", rekla je Lagarde na ekonomskom forumu u Tokiju. U travnju je MMF povisio globalne prognoze rasta za ovu godinu na 3,5 posto, te na 4,1 posto u 2013., naprema u siječnju prognoziranih 3,3 odnosno 4,0 posto. Lagarde nije željela ići u detalje, rekavši samo da izgledi "nažalost više zabrinjavaju" nego u vrijeme objave prethodne MMF-ove prognoze.
LONDON - Prošlomjesečni sporazum čelnika eurozone o suzbijanju dužničke krize smanjit će kratkoročne rizike za regionalno gospodarstvo, ali po višoj cijeni za bogatije članice, procijenila je bonitetna agencija Moody's. "Mjere sadržane u izjavi čelnika eurozone od prošlog petka smanjit će kratkoročne rizike povlačenja depozita i zatvaranja kreditnih tržišta", objavio je Moody's. Čelnici Europske unije postigli su 29. lipnja dogovor kojim će se europskim kriznim fondovima, Europskom fondu za financijsku stabilnost (EFSF) i Europskom stabilizacijskom mehanizmu (ESM) omogućiti da pomažu posrnulim gospodarstvima. Pokoazali su da su voljni poduzeti potrebne korake kako bi se izbjegao "postupni raspad eurozone kroz bankrot ili izlaz" pojedinih zemalja, konstatiraju u agenciji. Upozoravaju ipak da "pojačana fiskalna integracija nosi sa sobom visoku cijenu" jer će se europske zemlje "koje zapravo podržavaju ostale" suočiti s pritiskom koji bi mogao oslabiti njihov bonitet.
HELSINKI - Finska će radije razmisliti o napuštanju eurozone nego plaćati dugove drugih zemalja područja jedinstvene valute, kazala je finska ministrica financija Jutta Urpilainen. "Finska se obvezala biti članicom eurozone i mi mislimo da je euro koristan za Finsku", rekla je Urpilainen za financijski dnevni list Kauppalehti, dodavši da se ipak "Finska neće vezati za euro po svaku cijenu i spremni smo za sve scenarije". Ministrica financija istaknula je da Finska, jedna od rijetkih zemalja EU koja još uvijek ima najviši kreditni rejting 'AAA', neće pristati na model integracije prema kojem će zemlje kolektivno odgovarati za dugove i rizike.
BERLIN - Industrijska proizvodnja u Njemačkoj u svibnju je porasla 1,6 posto u odnosu na mjesec ranije, daleko više nego što se očekivalo, pokazali su najnoviji podaci tamošnjeg ministarstva gospodarstva. Rast proizvodnje u svibnju najvećim dijelom proizlazi iz 3,8-postotnog rasta proizvodnje roba široke potrošnje i rasta aktivnosti u sektoru graditeljstva, od 3,1 posto, stoji u prioćenju ministarstva gospodarstva. "Industrijska proizvodnja ostaje snažna. Unatoč rizicima iz eurozone, općenito su poboljšani izgledi za stabilnom industrijskom proizvodnjom u drugom tromjesečju", navodi se u priopćenju.
BERLIN - Gotovo 60 posto Nijemaca pozdravlja postupke Angele Merkel vezane uz krizu eurozone, te s gotovo 70 posto pozitivnog mnijenja kancelarka opet doseže stopu popularnosti s kraja 2009., neposredno nakon reizbora, prema podacima tv postaje ARD. U krizi eurozone, 58 posto ispitanika smatra da je Merkel postupila "kao što treba i djelotvorno", prema podacima mjesečnog barometra instituta Infratest Dimap. To, međutim, ne sprečava Nijemce da budu sve zabrinutiji: rekordnih 85 posto ih smatra da najgore tek dolazi.
NIKOZIJA - Problemi financijskog sektora na Cipru nastali su zbog velike izloženosti prema Grčkoj i Cipar je platio nerazmjerno visoku cijenu pri otpisu grčkih dugova te stoga očekuje da će se to uzeti u obzir u razgovorima o uvjetima za traženu pomoć iz kriznih fondova EU-a, izjavio je ciparski ministar financija Vasos Shiarly skupini bruxellskih dopisnika, koji su pozvani na Cipar u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva EU-a. Rekao je i da su ciparske banke pri otpisu grčkih dugova u sklopu drugog paketa pomoći Ateni izgubile 4,2 milijarde eura, što predstavlja 81 posto njihovih ulaganja u grčke državne obveznice ili 24 posto ciparskog BDP-a. Na Cipru se već nalaze predstavnici tzv. "trojke" - Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda - koji procjenjuju ciparske potrebe za pomoći.
RIM - Talijanska vlada usvojila je nakon višesatne sinoćnje sjednice niz mjera kojima namjerava smanjiti državnu potrošnju za 26 milijardi eura u trogodišnjem razdoblju, uključujući i veće rezanje plaća. "Uštede temeljem tih mjera iznosit će 4,5 milijardi eura u 2012., 10,5 milijardi u 2013. i 11 milijardi u 2014. Najveći dio ušteda bit će pronađen u proračunima za zdravstvo i javnu upravu", kazao je talijanski premijer Mario Monti. Zamjenik ministra gospodarstva Vittorio Grilli dodao je da će planirane mjere rezultirati smanjenjem broja menadžera u javnom sektoru za 20 posto i 10-postotnim smanjenjem broja niže rangiranih zaposlenika u državnoj upravi. "Željeli smo izbjeći poduzimanje rezova na svim stavkama i dali smo prednost složenijem ali učinkovitijem planu", tumači Monti.
FRANKFURT - Njemački bankovni regulator BaFin objavio je da provjerava nekoliko banaka da bi utvrdio jesu li uvele efikasne mehanizme kontrole kako bi spriječile pokušaj namještanja kamata za međubankovne pozajmice. "Provjeravamo imaju li banke primjerene kontrolne mehanizme za otkrivanje odnosno sprečavanje takvih tržišnih manipulacija", kazao je glasnogovornik BaFin-a. Glasnogovornik njemačkog regulatora kazao je da je BaFin u kontaktu s britanskim i američkim kolegama, iako nije ovlašten provoditi kaznene istrage. Prema informacijama kojima raspolažu u BaFinu, nijedan njemački državni tužitelj nije pokrenuo sličnu istragu o mogućem namještanju kamatnih stopa.
BUDIMPEŠTA - Mađarski parlament usvojio je posljednju revidiranu verziju zakona o središnjoj banci koji bi vladi trebao omogućiti da počne pregovore s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i Europskom unijom o zajmu od oko 15 milijarda eura. Tekst je u parlamentu usvojen bez problema jer konzervativna stranka Fidesz premijera Viktora Orbana ima dvotrećinsku većinu. Zakon je dobio zeleno svjetlo međunarodnih institucija. Reforma mađarske Narodne banke, koju se željelo staviti pod politički nadzor, izazvala je oštar sukob s Bruxellesom i MMF-om, koji su potkraj 2011. zbog toga prekinuli pregovore s Budimpeštu o novom zajmu.
LJUBLJANA - Slovenska vlada upozorila je da ne može isključiti da će joj u budućnosti možda trebati europska pomoć. Čini se da bankarski sustav u ovome trenutku "možemo kontrolirati našim vlastitim sredstvima" i ne postoji "potreba da se traži pomoć EU-a", rekao je novinarima slovenski ministar financija Janez Šušteršič. No, dodao je, "ako problemi banaka ispadnu veći, ako se pokaže da nekih od njih nismo bili svjesni ili se pojave novi rizici, tada se možda u godinama koje dolaze nešto takvo (pomoć EU-a) ne može isključiti". U posljednje vrijeme sve se češće govori da će Slovenija biti sljedeća zemlja koja će zatražiti pomoć iz kriznih fondova Europske unije zbog poteškoća u bankarskom sektoru.
LONDON - Cijene nafte pale su ispod razine od 100 dolara za barel na londonskom tržištu jer ulagači očekuju da će norveška vlada dokončati štrajk naftnih radnika a oslabio je i entuzijazam u vezi s poticajnim mjerama središnjih banaka. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu 1,03 dolara, na 99,67 dolara. Na američkom je tržištu bila niža za 1,18 dolara i barelom se trgovalo po 86,04 dolara. Norveška bi vlada već u petak mogla intervenirati u spor radnika na naftnim platformama u Sjevernom moru i njihovih poslodavaca oko mirovina, zbog kojeg je proizvodnja nafte već smanjena oko 13 a plina oko četiri posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su nakon što su splasnule nade da će dogovor postignut na europskom summitu o borbi protiv krize u eurozoni uskoro stupiti na snagu odnosno da će središnje banke ponuditi dodatne poticajne mjere. Indeks Londonske burze FTSE ostao je gotovo nepromijenjen i iznosio je 5.689 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX oslabio je 0,4 posto i kliznuo je na 6.509 bodova, a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, spustivši se na 3.217 bodova. Španjolske banke bile su vodeći gubitnici zbog sve veće zabrinutosti da Madrid možda treba dodatnu pomoć. Europska središnja banka jučer nije najavila nove mjere potpore posrnulim zemljama i bankama. U takvom je okruženju bankovni sektor oslabio 1,5 posto.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer se ulagači plaše da smanjenje kamata u Kini i eurozoni nije dovoljno da bi se preokrenuli negativni trendovi u najvećim svjetskim gospodarstvima. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu oko 1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji oslabile između 0,4 i 1 posto. U Šangaju su blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,6 posto.
NEW YORK - Unatoč monetarnim poticajima najmoćnijih središnjih banaka u svijetu, na Wall Streetu su jučer cijene dionica pale, jer se ulagači plaše da predstoji oštrije usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, što bi nagrizlo zarade kompanija i banaka. Dow Jones oslabio je 47 bodova, ili 0,36 posto, na 12.896 bodova, a S&P 500 indeks 0,47 posto, na 1.367 bodova. Nasdaq indeks ostao je pak nepromijenjen na 2.976 bodova. Unatoč mjerama za poticanje kreditiranja, ulagače je pokolebao podatak o usporavanju rasta uslužnih aktivnosti u SAD-u na najnižu razinu u dvije i pol godine, što zajedno s prethodnim podacima o slabljenju industrijske aktivnosti potvrđuje strahovanja da europska dužnička kriza nagriza i rast najvećeg svjetskog gospodarstva.