ZAGREB - Hrvatska je Vlada danas odlučila da se nove, za 15 lipa više trošarine na naftne derivate, do daljnjega neće primjenjivati. Vlada je danas održala telefonsku sjednicu na kojoj je donesena Uredba o visini trošarina na motorni benzin i plinsko ulje, priopćeno je iz Odnosa s javnošću Vlade. Po toj novoj uredbi, koja na snagu stupa od sutra, 24. srpnja, trošarine se zadržavaju na dosadašnjim razinama, odnosno trošarina na motorni benzin i nadalje ostaje 2,95 kuna po litri (2.950 kuna za 1.000 litara), a na plinsko ulje za pogon i nadalje će biti 2,05 kuna po litri (2.050 kuna za 1.000 litara). Tom novom uredbom ujedno prestaju važiti ovaj mjesec donesene uredbe koje su predviđale povećanje trošarina za 15 lipa po litri. Naime, Vlada je 5. srpnja donijela uredbu kojom je regulirala povećanje trošarina za motorni benzin na 3,10 kuna po litri, a plinsko ulje za pogon, odnosno dizelska goriva na 2,20 kuna po litri, predvidjevši da ta uredba stupi na snagu 10. srpnja. No, uvažavajući uočene poremećaje na tržištu naftnih derivata, Vlada je 9. srpnja primjenu viših trošarina odgodila za dva tjedna, odnosno do 24. srpnja, a danas donijela novu uredbu kojom je zadržala dosadašnje trošarine. Ministar financija Slavko Linić je krajem prošlog tjedna najavio kako će Vlada odustati od povećanja trošarina na naftne derivate od sutra, 24. srpnja, te izjavio kako se veće trošarine ne bi primjenjivale dok cijena najprodavanijeg benzina ne padne ispod 10 kuna.
ZAGREB - Pregovarački odbori Vlade i sedam sindikata državnih službi nastavili su danas poslije podne u Banskim dvorima pregovore o novom Kolektivnom ugovoru (KU) za 60.000 državnih službenika. Pred početak pregovora, predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar tek je kratko novinarima rekao da je danas održan i međuresorski radni sastanak sindikata državnih službi na kojem su usuglašeni određeni stavovi. Ministar financija Slavko Linić novinarima je izjavio kako je uvjeren da će se danas postići dogovor, jer su sindikati svjesni gdje se nalazimo i da dio ušteda treba učiniti i na izdacima za plaće. Na prethodnoj rundi pregovora Vlada i sindikati državnih službi suglasili su se da će pitanje privremene neisplate jednokratnih materijalnih prava, kao što su regres u idućoj i božićnica u ovoj i idućoj godini, biti riješeno potpisivanjem aneksa novom KU-u koji bi trebao vrijediti četiri godine. Pitanje jubilarnih nagrada i smanjenja dnevnica, trebalo biti riješeno u samom KU-u, a u vezi naknade za prijevoz osnovana je radna skupina koja je trebala izraditi prijedlog do danas.
ZAGREB - Čelnici tri sindikata iz područja obrazovanja učlanjeni u Maticu hrvatskih sindikata najavili su danas da će među svojim članovima, najvjerojatnije početkom rujna, provesti referendum o prošlotjednoj odluci Vlade o ukidanju dodatka prosvjetarima na plaću od 3, 5, 7 i 9 posto ovisno o godinama staža te o tomu jesu li zbog sindikalnih zahtjeva u sporu s Vladom i treba li arbitraža. O ishodu referenduma ovisit će i organiziranje štrajka prosvjetara na jesen, najavili su na konferenciji za novinare predsjednici Matice hrvatskih sindikata i Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec te Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić. Nazivajući odluku Vlade o ukidanje naknada učiteljima i nastavnicima odmazdom, kaznom, ucjenom, osvetom prema prosvjetarima, sindikati ističu kako time Vlada pokazuje potpuno krivi smjer jer nijedna zemlja nije slično učinila obrazovnom sustavu. Po izračunima sindikata, ukidanjem tih naknada na godišnjoj se razini štedi 300 do 350 milijuna kuna, a do kraja ove godine tek 80 do 85 milijuna kuna. To i nije neka velika ušteda, a pogotovo nije blizu onih dvije milijarde kuna o čemu priča Vlada, kazao je Laktašić. Sindikati upozoravaju kako su prosvjetarima plaće od 2009. do danas već pale za 16 posto, što zbog inflacije što zbog njihova odricanja. Zar to nije dovoljno, pita Ribić koji kaže i kako Vlada nema hrabrosti za oporezivanje banaka kao ni za lažne veterane nego ide na najslabije koji se godinama odriču.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj ove godine iznosila je 5.529 kuna, objavio je danas Državni zavod za statistiku. To je za 126 kuna, ili nominalno za 2,3 posto više nego što je iznosila prosječna neto plaća za travanj ove godine (od 5.403 kune). Na godišnjoj razini, u odnosu na peti mjesec 2011. godine, prosječna je neto plaća za ovogodišnji svibanj bila viša za 104 kune, ili nominalno za 1,9 posto. No, s obzirom da je inflacija u svibnju na godišnjoj razini iznosila 3,9 posto, neto su plaće na godišnjoj razini realno u padu. Po prvim podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za svibanj 2012. iznosila je 7.978 kuna. Na mjesečnoj razini, u odnosu na travanj ove godine prosječna je bruto plaća za svibanj bila viša za 211 kuna, ili nominalno za 2,7 posto. Na godišnjoj razini, u odnosu na svibanj prošle godine, prosječna bruto plaća za isti ovogodišnji mjesec bila je veća za 200 kuna, ili nominalno za 2,6 posto.
ZAGREB - Kućanstva u Hrvatskoj i dalje se ne nadaju boljem životu, oko 54 posto ih navodi da im je sadašnje financijsko stanje još lošije nego prije godinu dana, trećina ocjenjuje da će im u slijedećih godinu dana biti još lošije, a gotovo polovica kućanstava za svoje sadašnje financijsko stanje navodi da jedva sastavlja kraj s krajem, pokazali su rezultati novog vala istraživanja GfK barometra provedenog u lipnju ove godine. Za gospodarsko stanje u Hrvatskoj tijekom slijedećih 12 mjeseci 60 posto kućanstava misli da će biti lošije, da će ostati ista smatra njih 31 posto, a samo 6 posto očekuje da će biti malo bolje. Svega 4 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana. Njih 41 posto smatra da su ostali na istom, ali je za oko 54 posto kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje još lošije nego prije godinu dana. Za sadašnje financijsko stanje 49 posto kućanstava kaže da jedna sastavljaju kraj s krajem, prvenstveno u Slavoniji, a najmanje u Zagrebu. U slijedećih godinu dana 13 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Njih 50 posto procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali 33 posto kućanstava da će im biti još lošije.
TROGIR/ZAGREB - U Brodotrogiru su danas potpisana dva ugovora za putničke jedrenjake za krstarenje, brodovi se grade za brodarsku kompaniju iz Švicarske, a isporuka je planirana u 2014. godini, objavilo je danas trogirsko brodogradilište. Brodovi će biti duljine oko 90 metara, na svakom će se moći smjestiti 44 putnika. Jedrenjaci će biti opremljeni s tri jarbola i sedam jedara. Iz Brodotrogira navode da su ugovori za gradnju ovih brodova sastavni dio strategije definiran Integralnim planom razvitka, odnosno Programom restrukturiranja Brodotrogira, a isto tako kontinuitet i rezultat aktivnosti na popravcima, rekonstrukcijama, takvih i sličnih plovila duži niz godina. Brodotrogir na ovaj način otvara prostor u novim nišama u kojima je bio prije 40 godina. Projekt ovog inovativnog i posebnog broda izradili su Brodotrogirovi stručnjaci.
ZAGREB - U slabašnom prijepodnevnom trgovanju, indeksi Zagrebačke burze blago su oslabili, ponajviše pod pritiskom izrazito negativnih kretanja na europskim burzama, dok investitori čekaju početak objave polugodišnjih poslovnih rezultata domaćih kompanija. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,38 posto, na 1.686 bodova, a Crobex10 0,21 posto, na 923 boda. Redovni promet dionicama iznosio je svega 1,8 milijun kuna, što je oko 500.000 kuna više nego u petak u ovo doba. Do podneva je najveći promet ostvaren dionicom Ericssona Nikole Tesle, 288.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,7 posto, na 1.063,97 kuna. Slijedi dionica Viadukta, s prometom od 240.000 kuna, i padom cijene za 1,96 posto, na 242,2 kune. Dionici HT-a, pak, do podneva je cijena oslabila 0,5 posto, na 204 kune.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na tečajnicu od petka ojačala preme euru za 0,04 posto, a blago je ojačala i prema švicarskom franku i britanskoj funti, dok je prema američkom dolaru oslabila. Srednji tečaj eura tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,499593 kune. Kuna je ojačala i prema švicarskoj i britanskoj valuti, prema švicarskom franku za 0,05 posto, a britanskoj funti za 0,02 posto, dok je prema američkom dolaru oslabila za 1,06 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 6,245497 kuna, funte 9,618562 kune, a dolara 6,194939 kuna.