BRUXELLES - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po glavni stanovnika, mjeren prema standardima kupovne moći, 2011. ostao je na istoj razini kao i 2010. godine - 61 posto prosjeka Europske unije, a također i BDP prema stvarnoj individualnoj potrošnji ostao je na 56 posto europskog prosjeka, pokazuju preliminarni podatci koje je u srijedu objavio Eurostat. Uz BDP po standardima kupovne moći, koji je najčešći indikator bogatstva, Eurostat je objavio i BDP po stvarnoj individualnoj potrošnji, koji se smatra indikatorom koji bolje i preciznije održava ekonomsku situaciju kućanstava. Godine 2009. hrvatski BDP, mjeren prema standardima kupovne moći, iznosio je 64 posto europskog prosjeka, da bi 2010. pao na 61 posto, a prošle godine je ostao na razini od 61 posto. BDP prema stvarnoj individualnoj potrošnji 2009. godine bio je 58 posto, a 2010. i 2011. pao je na 56 posto europskog prosjeka. Najbogatiji je Luksemburg čiji je BDP 274 posto europskog prosjeka, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji 150 posto. Od zemalja članica EU-a najsiromašnija je Bugarska čiji je BDP po standardima kupovne moći 45 posto europskog prosjeka, a prema stvarnoj individualnoj potrošnji 44 posto. U hrvatskom susjedstvu, najsiromašnija je Bosna i Hercegovina čiji je BDP 29 posto europskog prosjeka prema standardima kupovne moći, zatim Albanija s 31 posto, Srbija s 35 posto, Makedonija 36 i Crna Gora 43 posto.
BRUXWELLES - Zastupnici Europskog parlamenta i države članice EU-a postigli su u utorak dogovor o reviziji europskih propisa o vlasništvu nad željeznicama, prenose europski mediji. Unatoč protivljenju Austrije, Njemačke, Luksemburga i Poljske, kompromis je podržan kvalificiranom većinom. Promjene, uglavnom tehničke prirode, trebale bi poboljšati konkurentnost. Nova direktiva, koja zamjenjuje tri postojeće i njihove amandmane, obvezuje države članice da osnuju neovisne nacionalne regulatore za željeznice koji će rješavati sporove u roku 16 tjedana. Naplata izravnih troškova za korištenje željezničke infrastrukture mora se provoditi transparentnije, koristeći zajedničke metode. Promjenama se također želi poboljšati pristup operatera željezničkim uslugama kao što su kolodvori, teretni terminali i usluge održavanja. Pružatelji usluga koji pripadaju dominantnom igraču na željezničkom tržištu moraju imati organizacijsku neovisnost i odvojene račune kako bi pružali usluge toj željezničkoj kompaniji. Kontroverznije promjene koje se odnose na razdvajanje željezničkih operatera od vlasnika pruga i proširenje Europske agencije za željeznice sačuvane su za drugi zakonski prijedlog koji će biti iznesen iduće godine.
BRUXELLES - Europska komisija želi odgovoriti na sve bojazni europskih građana u pogledu sigurnosti nuklearnih elektrana u Europskoj uniji i svoje će prijedloge u tom smislu predstaviti na jesen, rekao je europski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger. Zatražio je kontrole svih tipova nuklearnih reaktora u Europskoj uniji i analizu posljedica mogućeg pada zrakoplova na neku nuklearku. "Čak i ako taj problem nije postavila nesreća u japanskoj nuklearki Fukushimi, to je ljudima razlog za zabrinutost i on želi da može reći kakvi su rizici u slučaju pada zrakoplova na neku nuklearku", kazala je njegova glasnogovornica Marlene Holzner. Oettinger je zbog toga za jesen odgodio objavu izvješća o nuklearnoj sigurnosti, koje je prvotno trebalo biti objavljeno u lipnju, te planira nove inspekcije tijekom ljeta. EU ima 147 nuklearnih reaktora u 14 država članica, a planira se gradnja još 24 nova reaktora, od kojih je šest već započeto - dva u Bugarskoj, jedan u Finskoj, jedan u Francuskoj i dva u Slovačkoj. Do sada je provedena inspekcija u samo 38 reaktora.
BRUXELLES - Ministri financija 17 članica eurozone okupit će se u četvrtak u Luxembourgu na sastanku na kojem bi Španjolska i službeno trebala zatražiti pomoć za svoj bankarski sektor. Euroskupina, koju čine ministri financija eurozone, redovito se sastaje prije svakog sastanka Vijeća za gospodarstvo i financije (ECOFIN), koje se sastaje u petak. Osim o Španjolskoj, ministri financija eurozone razgovarat će i o promjenama programa pomoći Grčkoj i mogućoj pomoći Cipru. Španjolska bi trebala izići s konkretnim brojkama o iznosu europske pomoći koja je potrebna radi spašavanja svojih banaka. Euroskupina je prije nekoliko dana izrazila spremnost pomoći španjolskim bankama u iznosu do 100 milijardi eura.
MOSTAR - Predstavnici vlasti Republike Srpske i kompanije Electric Finance Team (EFT) potpisali su u srijedu u Banjoj Luci ugovor o zajmu od 350 milijuna eura s Kineskom razvojnom bankom (CDB) za izgradnju Termoelektrane Stanari kod Doboja čija se ukupna vrijednost procjenjuje na 550 milijuna eura. Prema potpisanom ugovoru CDB će odobriti zajam EFT-u, u vlasništvu međunarodnog poslovnog čovjeka srpskog podrijetla Vuka Hamovića, za termoelektranu koju će graditi kineska kompanija Dongfang Electric Corporation. Ugovorom je predviđeno i proširenje proizvodnje u tamošnjem rudniku ugljena. Termoelektrana bi trebala biti završena do početka 2016. godine. Tehnologija koju će isporučiti kineska tvrtka Dongfang Electric Corporation bi trebala zadovoljavati ekološke standarde. Radove na TE Stanari izvodit će 300 kineskih stručnjaka i oko 1.200 radnika iz Republike Srpske, dok će nakon početka rada stalno biti zaposleno 250 radnika.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi u srijedu su oscilirali između pozitivnog i negativnog područja, jer su ulagači nestrpljivo čekali hoće li se američka središnja banka na današnjem sastanku odlučiti za nove mjere poticaja i time poduprijeti najveće svjetsko gospodarstvo. Londonski Ftse indeks bio je tako na dobitku od 0,3 posto i iznosio je 5.602 boda, dok je frankfurtski DAX ojačao svega 0,1 posto, na 6.369 bodova. Pariški CAC oslabio je pak 0,2 posto, na 3.111 bodova. U takvim okolnostima na gubitku su bili sektori koje ulagači smatraju defanzivnima u nestabilnim vremenima, dok su ciklični sektori kojima na ruku ide pozitivno gospodarsko ozračje bili na dobitku jer ulagači očekuju da će Fed po dovršetku dvodnevnog zasjedanja objaviti nove poticajne mjere. Tako je europski indeks prehrambenih kompanija i proizvođača pića bio među najvećim gubitnicima, oslabjevši 1,2 posto. Najveći dobitnici zabilježeni su pak u rudarskom sektoru čiji su pripadnici u prosjeku bili na dobitku od dva posto, a među dobitnicima se isticao i bankarski sektor, u plusu u prosjeku za 1,1 posto.
LONDON - Euro je u srijedu na međunarodnim tržištima deviza blago ojačao prema dolaru, povrh većih dobitaka od dana ranije, temeljem očekivanja da će američka središnja banka Fed poduprijeti dodatne poticajne mjere monetarne politike. Euro je tako ojačao oko 0,1 posto, na 1,2700 dolara, povrh dobitaka od gotovo jedan posto od dana ranije, te se sada drži nedaleko od najviše razine u mjesec dana od 1,2748 dolara, koju je dosegnuo u ponedjeljak. Jedinstvena europska valuta prema jenu je ostala nepromijenjena, na oko 100,15 jena. Dolar je također ostao gotovo nepromijenjen prema jenu i njime se trgovalo po 78,95 jena. Podršku euru pružao je dovršetak pregovora za sastavljanje grčke koalicijske vlade te očekivanja da bi političari eurozone mogli poduzeti brze korake kako bi snizili troškove zaduživanja Španjolske i Italije.