WASHINTON/BRUXELLES - Središnje banke najvećih svjetskih gospodarstava spremne su omogućiti dostatnu likvidnost u financijskom sustavu ako se pritisci na financijskom tržištu intenziviraju nakon izbora u Grčkoj zakazanih za ovu nedjelju, poručili su dužnosnici skupine 20 najrazvijenijih gospodarstava svijeta G20. Ovisno o jačini previranja koja bi se mogla dogoditi nakon grčkih izbora, s kojima se još vremenski poklapaju i izbori u Francuskoj i Egiptu, ministri sedam najvećih gospodarstava G7 mogli bi održati hitni sastanak u ponedjeljak ili utorak, doznaje se od dužnosnika u G20 koji je dobro upućen u razgovore međunarodnih financijskih diplomata. Globalnoj akciji središnjih bankara pridružio se i čelnik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi, iskazavši u petak spremnost središnje banke eurozone da u svakom trenutku uskoči s dodatnom likvidnošću ako Grčka potakne novi val previranja na financijskim tržištima. "ECB ima ključnu ulogu u pružanju likvidnosti solventnim bankama u zamjenu za odgovarajuća jamstva za osiguranje plaćanja. To smo činili tijekom krize i namjeravamo to činiti i dalje. Središnje banke eurozone nastavit će s pružanjem likvidnosti solventnim bankama", kazao je Draghi.
PARIZ - Francuska banka Credit Agricole preuzela je kontrolu nad imovinom grčke podružnice Emporiki Bank u Albaniji, Bugarskoj i Rumunjskoj, strahujući od mogućeg izlaska Grčke iz eurozone. "Ova transakcija unutar grupe posljednji je korak u procesu koji je započeo 2009. a trebao bi ojačati veze između Credit Agricolea i podružnica Emporiki Groupa", objavilo je grčko poduzeće nakon odluke upravnog odbora donesene u četvrtak. Potez još moraju odobriti središnje banke u navedenim zemljama. U francuskoj banci nisu željeli komentirati to izvješće. Emporiki je izvor velikih gubitaka za Credit Agricole još otkada je francuska banka 2006. kupila tog grčkog zajmodavca.
RIM - Italija je u vanjskotrgovinskoj razmjeni s ostatkom svijeta u travnju zabilježila manjak od 202 milijuna eura, dok je u istom razdoblju godine ranije on dosegnuo čak 2,82 milijarde eura, pokazuju najnoviji podaci tamošnjeg statističkog ureda. Smanjenje trgovinskog manjka pripisuje se oštrom padu talijanskog uvoza na godišnjoj razini, proizišlom iz smanjene domaće potražnje, koji je nadjačao pad izvoza u tome mjesecu, objavio je u petak ISTAT. U ovogodišnjem travnju ukupni izvoz Italije u ostatak svijeta nominalno je smanjen za 1,7 posto, dok je uvoz pao za 9,3 posto, pokazuju podaci statističkog ureda. U razmjeni sa zemljama članicama Europske unije Italija je u travnju ostvarila višak od 702 milijuna eura, nasuprot manjku u iznosu 308 milijuna eura zabilježenom u istom mjesecu prošle godine. Na godišnjoj razini izvoz u zemlje EU-a smanjen je 4,8 posto dok je uvoz pao za 10,4 posto, objavio je ISTAT.
BUDIMPEŠTA - Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban želi potaknuti javnu raspravu o ulasku zemlje u eurozonu koja se temeljito promijenila s dužničkom krizom, rekao je za državni radio MR1. "Bitno pitanje u dvije slijedeće godine bit će široka rasprava o ulasku Mađarske u eurozonu, gdje jača centralizacija", rekao je predsjednik mađarske vlade. "Ta centralizacija snažno ograničava nacionalnu neovisnost i suverenost", dodao je. "Neću skrivati svoje mišljenje: vlada vjeruje u Europu naroda, a ne u ideju europskog carstva", istaknuo je. Ako Europa želi izaći iz krize mora ponovno steći nadzor nad financijskim tržištima, kazao je, ne naznačivši kako će to učiniti. Mađarska se u prigodi ulaska u Uniju 2004. obvezala, kao i druge nove članice, da će se priključiti eurozoni čim ispuni nužne gospodarske uvjete. Analitičari ocjenjuju da bi se to moglo dogoditi 2019.- 2020. Zemlja je više puta u zadnje vrijeme kritizirala Europu, premda joj treba oko 15 milijardi eura pomoći EU-a i MMF-a kako bi na tržištima obveznica ponovo mogla posuđivati uz podnošljive kamate.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je u petak Francusku zbog ekonomskih pokazatelja u sve jačem verbalnom ratu s novim socijalističkim predsjednikom te zemlje Francoisom Hollandeom oko odnosa prema rastućoj europskoj dužničkoj krizi. Opisujući vlastitu zemlju kao "stabilizirajuće sidro i motor rasta" kancelarka je njemačkoj poslovnoj zajednici rekla da bi se Europa trebala baviti rastućim jazom između dva najveća gospodarstva i tradicionalne saveznice. Tenzije su porasle toliko da je francuski premijer Jean Marc Ayrault osjetio potrebu zanijekati da njegova zemlja pokušava stvoriti ujedinjenu frontu s Italijom i Španjolskom protiv Merkel i njezina nastojanja da se uvedu mjere štednje u eurozoni. No Merkel, moguće iziritirana Hollandeovim susretom s njemačkim oporbenim vođama ranije ovog tjedna posvećenom politici eurozone, kritizirala je njegove političke ideje poput djelomičnog snižavanja dobi za umirovljenje što je bio dio njegove izborne kampanje. "Ako na primjer pogledate razvoj jediničnog troška rada u Njemačkoj i Francuskoj u posljednjih deset godina onda vidite da je na početku tisućljeća Njemačka izgledala gore ili jednako kao naši susjedi na mnogim područjima dok su sada razlike sve veće, što je također nešto o čemu se mora razgovarati", kazala je.
MADRID - Španjolski operateri mobilne telefonije izgubili su u travnju rekordan broj klijenata, posebno divovi Telefonica i Vodafone, jer je gospodarska kriza ugrozila potrošnju, izvijestio je španjolski regulator. Oko 380 tisuća klijenata otkazalo je u travnju usluge mobilnih operatera, čime se njihov ukupni broj smanjio treći mjesec zaredom pod pritiskom vladinih mjera štednje i ogromne nezaposlenosti. "Pad broja klijenata u mobilnoj telefoniji osobito je izražen u sektoru bonova koji je ostao bez 297.984 klijenata", naveo je u priopćenju regulator Comision del Mercado de Telecomunicaciones. Vodeći operateri poput Telefonice i Vodafona gube korisnike u sve žešćoj konkurenciji manjih poduzeća na domaćem tržištu, koja su spustila cijene. Tako je Telefonica Movistar u devet mjeseci izgubio čak 1,6 milijuna klijenata. U travnju je Vodafone izgubio 367.327 klijenata, a 189.037 ih je napustilo Movistar.
BEČ - Meksički telekomunikacijski operater America Movil, čiji je vlasnik jedan od najbogatijih ljudi svijeta Carlos Slim, namjerava kupiti 21-postotni udio u Telekom Austriji (TA). U America Movilu napominju da su kupili oko pet posto udjela u TA, čime je njihov ukupni udio porastao na 6,7 posto. Dodatnih 16 posto planiraju kupiti nakon što dobiju potrebne regulatorne dozvole. Taj dio transakcije trebao bi biti zaključen ove godine. "Akvizicijom America Movil postaje dugoročni strateški partner Telekom Austrije. Ona je sastavni dio AM-ove strategije širenja na razne dijelove svijeta i osigurava atraktivnu prisutnost u srednjoj i istočnoj Europi", objavila je meksička kompanija. Slim koristi povoljne cijene dionica uzdrmanih europskih telekomunikacijskih kompanija. Osim u matičnoj Austriji, TA posluje u brojnim zemljama istočne i srednje Europe, uključujući Hrvatsku, Bjelorusiju, Bugarsku, Makedoniju, Srbiju i Sloveniju, pa i Lihtenštajn. Austrijska država i dalje će biti najveći dioničar Telekom Austrije s udjelom od 28,4 posto koji drži holding OeIAG. America Movil objavio je da će kupovinom dionica ulagača Ronnyja Pecika njihov udio u TA u konačnici iznositi 23 posto.
LONDON - Cijene nafte porasle su u petak prema 98 dolara na londonskom tržištu, poduprte obnovljenim apetitom ulagača za rizičnom imovinom nakon signala da su središnje banke spremne zajednički intervenirati ako grčki izbori izazovu poremećaje na tržištima. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu porasla 49 centi, na 97,66 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo 71 cent višoj cijeni od 84,62 dolara. Ulagače zabrinjava da bi eventualni izlazak Grčke iz eurozone mogao izazvati globalni financijski krah sličan onome nakon kolapsa investicijske banke Lehman Brothers 2008. i prigušiti potražnju za naftom. Čelnici G20, koji se sljedećeg tjedna sastaju u Meksiku, izvijestili su da su njihove središnje banke spremne poduzeti mjere za stabilizaciju financijskih tržišta pružanjem likvidnosti ako se ukaže potreba. U takvom su se okruženju ulagači okrenuli imovini koju smatraju rizičnijom, poput eura, nafte i dionica, čije su cijene stoga porasle. U međuvremenu je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak zadržala proizvodni plafon na 30 milijuna barela dnevno. Očekuje se da će nakon takve odluke zemlje članice nastaviti proizvoditi 31,6 milijuna barela dnevno, nakon što je Saudijska Arabija ignorirala zahtjeve onih u OPEC-u koji traže smanjenje proizvodnje.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros porasle, jer je vijest da su najmoćnije središnje banke u svijetu spremne za intervenciju, ako to bude potrebno nakon izbora u Grčkoj, ublažila strahovanja od poremećaja na financijskim tržištima. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Južnoj Koreji oslabile između 0,3 i 0,6 posto. Međutim, burzovni indeksi u Australiji, Singapuru, Hong Kongu i drugim azijskim tržištima porasli su između 0,3 i 0,9 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na dobitku 0,6 posto. Financijska su tržišta ovoga tjedna vrlo nestabilna jer se ulagači plaše da će Grčka izaći iz eurozone ako na izborima u nedjelju pobijede stranke koje se protive oštrim mjerama štednje. Idućega vikenda u Meksiku se sastaju lideri skupine G20 najvećih svjetskih gospodarstava koji će, među ostalim, raspravljati o načinima rješavanja europske dužničke krize.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica znatno porasle nakon što je objavljeno da su najvažnije središnje banke spremne za zajedničku intervenciju ako rezultati izbora u Grčkoj izazovu poremećaje na financijskim tržištima. Dow Jones indeks ojačao je 155 bodova, ili 1,24 posto, na 12.651 boda, dok je S&P 500 porastao 1,08 posto, na 1.329 bodova, a Nasdaq indeks 0,63 posto, na 2.836 bodova. Nada u zajedničku intervenciju središnjih banaka potaknula je jučer rast cijena dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Pritom je najviše, 1,7 posto, ojačao je energetski sektor, što se zahvaljuje i snažnom rastu cijena nafte. Ipak, vijest o mogućnosti zajedničke intervencije središnjih banaka nije izazvala euforiju, pa je obujam trgovanja bio ispodprosječan. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo 6,6 milijardi dionica, 7 posto manje od 20-dnevnog pomičnog prosjeka.