BRUXELLES - Predstavnici Europske unije pozvali su u četvrtak novog predsjednika Srbije Tomislava Nikolića da "riječima i djelima" igra pozitivnu i konstruktivnu ulogu u regiji te istaknuli da je normalizacija odnosa s Kosovom ključni uvjet za dobivanje datuma za početak pristupnih pregovora. Nikolić je u četvrtak, prvi put otkako je izabran za predsjednika, doputovao u posjet Bruxellesu, gdje je razgovorao s predsjednicima Europskog vijeća i Komisije Hermanom Van Rompuyem i Joseom Manuelom Barrosom te visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. "Daljnja normalizacija odnosa s Kosovom ostaje ključni zahtjev za sljedeći korak, početak pristupnih pregovora. Očekujemo od Beograda da provede dogovore postignute u dijalogu s Prištinom, posebice o regionalnoj suradnji i graničnim prijelazima", kaže se u priopćenju koje je objavio Van Rompuy nakon razgovora s Nikolićem. Barroso je na konferenciji za novinare nakon susreta s Nikolićem izrazio očekivanja da će novi srbijanski predsjednik "biti kontruktivno angažiran u regionalnoj suradnji i pomirenju, na temelju onoga što je postignuto u posljednjih nekoliko godina". Nikolić je na novinarsko pitanje da komentira kritike da je u samo nekoliko dana nakon izbora za predsjednika ugrozio "mostove koji je obnovio njegov prethodnik Boris Tadić, a koji su bili srušeni za vrijeme ratova u kojima je Srbija percipirana kao agresor", odgovorio da ne razumije to pitanje. "Nisam razumio pitanje, zaista nisam razumio koliko je to danas bitno. Ja sam ovdje došao osigurati građanima ljepšu budućnost, a to je, po meni osigurava članstvo u Europskoj uniji i pogled uperen u budućnost, a ne u prošlost", rekao je Nikolić. "Posljednjih godina puno je postignuto u regionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima. Održavanje duha pomirenja važno je za stabilnost regije i očekujem od Srbije da igra aktivnu ulogu riječima i djelima", rekao je Van Rompuy.
BRUXELLES - Novi srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić izjavio je u četvrtak u Bruxellesu da za Srbiju ne postoji bolja budućnost od one koju pruža članstvo u Europskoj uniji i da će učiniti sve kako bi Beograd što prije otpočeo pristupne pregovore. Nikolić je svoj prvi posjet Bruxellesu otkako je izabran za predsjednika započeo razgovorom s visokom predstavnicom EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton. "Mislim da sam uvjerio gospođu Ashton da uopće ne razmišljam o tome da postoji neka bolja budućnost za Srbiju izvan članstva u Europskoj uniji", rekao je Nikolić. Nikolić je dodao da će, unatoč problemima s formiranjem nove vlade, u Srbiji nastojati učiniti što je moguće više kako bi do kraja godine dobila preporuku za početak pristupnih pregovora. Nakon što je izabran za predsjednika, Europska unija je pozvala Nikolića da nastavi s približavanjem Srbije Europskoj uniji. Srbija je u ožujku ove godine dobila status kandidata, a jedan od uvjeta za početak pregovora je "vidljivo i trajno poboljšanje odnosa s Kosovom". Nikolić je ponovio da "Srbija nikada neće priznati neovisnost Kosova, ako to bude zavisilo od mene". Rekao je da je predložio da ubuduće predsjednik srbijanske vlade vodi razgovore s Kosovom.
ZAGREB - General Mladen Markač, nepravomoćno osuđen na 18 godina zatvora za zločine u Oluji i nakon nje, uspješno je krajem svibnja operiran na kardiovakularnom odjelu Sveučilišne klinike u Leidenu u Nizozemskoj i trenutno se oporavlja u bolnici u zatvoru Scheveningen, objavilo je u četvrtak odvjetničko društvo Mikuličić-Loncarić-Bahun-Topić. Po priopćenju, Markaču je u operaciji na otvorenom srcu izvedena opsežna rekonstrukcija krvnih žila i ugrađeno više premosnica. Operacija je bila zahtjevna, posebno s obzirom na teško opće zdravstveno stanje Markača, navodi se u priopćenju Markačeva braniteljskog tima. Nizozemski liječnici smatraju da je operativni zahvat uspješno proveden, bez komplikacija i neželjenih pojava, pa je Markač nakon izvjesnog vremena prebačen u bolnicu u zatvorskom kompleksu Scheveningen u Den Haagu. Odvjetnički tim poduzima mjere da se sudsko vijeće detaljno upozna sa zdravstvenim stanjem branjenika te je podnio zahtjev za dostavom kompletne medicinske dokumentacije te protokola izvršenog operativnog zahvata, stoji u priopćenju Markačevih odvjetnika.
BEOGRAD - Sudionici sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica foruma za politički i diplomatski dijalog Proces suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u četvrtak su u Beogradu pozdravili kandidaturu srbijanskog diplomata Gorana Svilanovića za novog glavnog tajnika Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), ukazavši na značaj unapređenja međusobne suradnje i potpore zemalja regije. Svilanović bi na tom mjestu zamijenio sadašnjeg glavnog tajnika hrvatskog diplomata Hidu Biščevića, a njegov bi trogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2013. Članice SEECP-a Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Crnu Goru, Grčku, Hrvatsku, Makedoniju, Moldaviju, Rumunjsku, Srbiju, Sloveniju i Tursku danas su predstavljali ministri, odnosno pomoćnici ili zamjenici ministara, a izaslanstvo Hrvatske predvodi pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Nebojša Koharović. Koharović je u obraćanju sudionicima skupa poručio kako je zajednički interes zemalja jugoistočne Europe tražiti načine za njihovu bolju međusobnu suradnju, posebice ako se ima u vidu ekonomska kriza kroz koje države prolaze, te da je proces europskih i euroatlantskih integracija od velike važnosti za regiju jugoistočne Europe. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju bit će, rekao je, od značajne pomoći u osiguranju toga da procec proširenja Unije bude na visokom mjestu po važnosti u agendi EU-a.
ZAGREB - Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a na čelu s Borisom Blažekovićem sudjelovalo je od ponedjeljka do srijede u radu NATO Orientation Programma u Bruxellesu, odnosno aktivnosti koja se organizira u redovitim godišnjim intervalima, priopćilo je u četvrtak izaslanstvo. Tom prigodom Blažeković se sastao s s pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a i direktoricom Odjela za javnu diplomaciju Kolindom Grabar Kitarović i šefom misije RH pri NATO-u odnosno hrvatskim predstavnikom u Sjevernoatlantskome vijeću, veleposlanikom Igorom Pokazom. Izaslanstvo je također posjetilo središnje NATO zapovjedništvo za Europu gdje su parlamentarci upoznati s organizacijskom strukturom saveza i s vojno-operativnom dimenzijom cjelokupnog angažmana NATO-a u području operacija potpore sigurnosti i stabilnosti na međunarodnoj razini.
BRUXELLES - Euro zona neće odustati do glavnih uvjeta za pomoć Grčkoj bez obzira tko će pobijediti na izborima u nedjelju ali bi mogla razmotriti da novoj vladi dopusti određenu slobodu u načinu njihovog ispunjavanja, rekli su dužnosnici euro zone. Ta ponuda će također ovisiti o spremnosti vlade da se pridržava dogovorenih mjera štednje, a ako Grčka odbaci dogovor sklopljen u veljači sve će se ponude odbaciti i rast će pritisak na Atenu da napusti euro zonu. "Glavni ciljevi se ne mogu mijenjati. Može biti manjih prilagodbi puta prema njhovom postizanju ali ne i ciljeva", rekao je agenciji Reuters jedna viši dužnosnik EU-a. Niti jedna grčka stranka ne poziva na izlazak iz euro zone no ljevičarska SYRIZA odbacuje stroge uvjete za dobivanje pomoći. Čelnik SYRIZA-e Alexis Tsipras vjeruje da može postići mnogo pogodnije uvjete za Grčku no to čelnici EU-a odbacuju.
KAIRO - Egipatski visoki ustavni sud u četvrtak je ocijenio da aktualni parlament nije izabran u "ustavnim" uvjetima te da je njegov sastav "u potpunosti nelegalan", izvješćuje službena agencija Mena. Sud je, dodaje agencija, ocijenio da je parlament s 508 članova, većinom islamista, "protuustavan, a njegov sastav u potpunosti nelegalan". Odluka ustavnog suda znači da će donji dom egipatskog parlamenta biti raspušten te će se morati održati novi izbori. Prema vojnim izborima, vojska koja upravlja zemljom od pada Hosnija Mubaraka u veljači 2011., sazvala je izvanredni sastanak za kasnije poslijepodne. Moguće je da će vojska ponovo preuzeti zakonodavnu vlast, sve dok se ne izabere nova Narodna skupština.
LONDON - Britanski Vrhovni sud u četvrtak je odbacio zahtjev osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea za ponovnim razmatranjem žalbe na odluku o izručenju švedskim vlastima zbog navodnih seksualnih zločina, čime je iscrpljena i posljednja pravna mogućnost na britanskim sudovima. Vrhovni sud je prije dva tjedna odbacio prvu žalbu Assangea na odluku o izručenju Švedskoj. Assange, koji odbacuje sve optužbe, još se uvijek može obratiti Europskom sudu za ljudska prava i odgoditi izručenje. Švedske vlasti žele 40-godišnjeg Australca ispitati zbog optužbi za silovanje i seksualni nasrtaj koje su protiv utemeljitelja WikiLeaksa podnijele dvije volonterke te organizacije u kolovozu 2010. Assange je 2011. proveo devet dana u londonskome zatvoru, a zatim je pušten uz jamčevinu. Opetovano tvrdi da je sve politički motivirano. Assange je uhićen nakon što je WikiLeaks na svojim internetskim stranicama objavio tisuće tajnih američkih diplomatskih bilježaka koje su razotkrile pozadinu rata u Iraku i Afganistanu.
LONDON - Britanski premijer David Cameron zanijekao je u četvrtak pred povjerenstvom za istragu o etici u medijima da je sklopio bilo kakvu "nagodbu" s koncernom Ruperta Murdocha, priznavši ipak da su se politika i mediji previše zbližili. Odgovarajući na pitanje je li njegova konzervativna stranka išla na ruku medijskom carstvu Ruperta Murdocha u zamjenu za pozitivno medijsko izvještavanje u njegovim novinama, premijer je kazao da je "zamisao o otvorenoj nagodbi besmislena". "Isto tako ne vjerujem ni u teoriju tajnog dogovaranja", dodao je pred Levesonovim povjerenstvom koje je sam osnovao nakon afere o telefonskom prisluškivanju u bivšem tabloidu Ruperta Murdocha News of the World. Premijer je ipak priznao da su veze britanskih medija i političara postale "odveć bliske" i da je potrebno "malo više distance" među njima. News of the World, koji je ljetos zatvoren zbog skandala, sumnjiči se da je prisluškivao više stotina osoba ne bi li si osigurao ekskluzivne informacije.