ZAGREB/LUXEMBOURG - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u svibnju se spustila na 2,4 posto, s 2,6 posto u prethodnom mjesecu, objavio je europski statistički ured, potvrdivši procjenu objavljenu krajem prošlog mjeseca. Na mjesečnoj razini potrošačke su cijene u 17-članoj eurozoni smanjene za 0,1 posto, objavio je nadalje Eurostat. U Europskoj uniji u cjelini godišnja inflacija u svibnju je iznosila 2,6 posto, kliznuvši s 2,7 posto u prethodnom mjesecu. Na mjesečnoj su razini cijene ostale nepromijenjene. Godišnja stopa inflacije u oba se bloka time smanjila u usporedbi s prošlogodišnjim svibnjem, kada je u eurozoni iznosila 2,7 posto, a u EU 3,2 posto. U usporedbi s travnjem godišnja stopa inflacije smanjena je u svibnju u 20 zemalja članica EU-a, uvećana je u tri zemlje, dok je ostala nepromijenjena također u tri zemlje. U trenutku objave podataka Eurostat nije raspolagao jedino s podacima iz Velike Britanije.
BERN - Švicarska središnja banka (SNB) potvrdila je da namjerava i ubuduće braniti minimalni tečaj franka prema euru od 1,20 franaka za euro, zadržavši istodobno ključnu kamatnu stopu na nula posto. Time je SNB poslao važan signal uoči ključnih nedjeljnih izbora u Grčkoj, koji bi zbog neizvjesnosti u vezi s budućnošću eurozone mogli potaknuti ulagače da potraže utočište u sigurnoj švicarskoj valuti. SNB je 6. rujna prošle godine odredio minimalni tečaj franka prema euru od 1,20 franaka za euro, ukazujući na rizik deflacije i recesije, s obzirom da jaki franak šteti izvozu i turizmu. Banka je također zadržala ključnu kamatnu stopu na nula posto. Nakon redovnog tromjesečnog izvješća o monetarnoj politici banka je u četvrtak istodobno očekivano povisila prognozu rasta švicarskog gospodarstva u ovoj godini na 1,5 posto, s dosada prognoziranih blizu jedan posto. U obrazloženju navodi da snažna domaća potrošnja djelomično amortizira štetu koju izvozu nanosi jaki franak.
LONDON - Međunarodna agencija za kreditne rejtinge Moody’s Investors Service snizila je rejting državnog duga Španjolske za tri razine, ocjenjujući da će novoodobreni plan eurozone za pomoć španjolskim bankama dodatno povećati teret dugova te prezadužene zemlje. Rejting je tako snižen na 'Baa3', s 'A3', priopćila je agencija. Ujedno su kazali da bi mogli i dodatno sniziti rejting Španjolske, upozoravajući na vrlo ograničen pristup vlade u Madridu međunarodnim tržištima dugova i na slabo gospodarstvo. Rejting je odmah stavljen na razmatranje radi mogućeg daljnjeg snižavanja, koje bi moglo uslijediti unutar iduća tri mjeseca, kaže se u priopćenju Moody'sa. "Kod donošenja odluke o daljnjem sniženju rejtinga svakako ćemo uzeti u obzir i sve nove pojedinosti vezane za iznos i uvjete dogovorenog paketa pomoći, a vodit ćemo računa i o razvoju situacije u široj eurozoni", kazala je Moody'sova analitičarka Kathrin Muehlbronner. Glasnogovornica u španjolskom ministarstvu gospodarstva odbila je komentirati najnoviju odluku Moody'sa kojom je rejting Španjolske kod te agencije sada samo jednu razinu iznad ocjene 'bezvrijedno'.
MILANO - Italija je u četvrtak na aukciji trogodišnjih obveznica bila primorana zadužiti se uz najvišu cijenu u posljednjih šest mjeseci, unatoč snažnoj potpori reformama premijera Marija Montija. Vlada u Rimu zadužila se tako na rok od tri godine uz kamatnu stopu od 5,3 posto, što je znatno više u usporedbi s 3,91 posto koliko je bila primorana platiti na prošlomjesečnoj sličnoj aukciji. Prinosi na obveznice s rokom vraćanja 2019. godine također su znatnije porasli, i to na 6,1 posto, s 5,21 posto na prethodnoj sličnoj aukciji. Talijanska vlada ipak je uspješno namaknula maksimalno zacrtani iznos za današnju akciju od 4,5 milijardi eura. Talijanski premijer, čiji su reformski napori dobili snažnu podršku Berlina, trebao bi se tijekom dana sastati s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom.
MADRID - Revizija u španjolskim bankama pokazat će da im treba do 65 milijardi eura svježeg kapitala, izvijestio je madridski dnevnik ABC pozivajući se na nacrt izvješća revizora Olivera Wymana i Rolanda Bergera. Ministri financija eurozone dogovorili su u subotu da će španjolskoj vladi posuditi do 100 milijardi eura kako bi pomogla bankama koje nakon pucanja balona na tržištima nekretnina imaju problema s nenaplativim kreditima. Madrid će tek objaviti koliko će tog novca uistinu iskoristiti, budući da još čekaju rezultate revizije koju provode Oliver Wyman i Roland Berger. Po informacijama španjolskog dnevnika rezultati će biti objavljeni 21. lipnja. Revizija će pokazati da bankama treba 60 milijardi eura, piše list, dodajući da je španjolski ministar gospodarstva već obaviješten o tom iznosu. On bi mogao narasti i na 65 milijardi, "ovisno o ponašanju svakog zajmodavca u manje teškom odnosno u težem scenariju", napominje ABC. Iznosi potrebni pojedinačnim bankama neće biti navedeni u zaključnom izvješću Olivera Wymana i Rolanda Bergera, dodaje ABC.
WASHINGTON - Američki ministar financija Timothy Geithner ocijenio je u srijedu "jako razumnim" stajalište Njemačke o rješavanju krize u eurozonu. "Mislim da nije pravedno smatrati Njemačku jedinim izvorom problema u ovome trenutku", rekao je Geithner u raspravi u Washingtonu. "Njemačka govori da je, da bi funkcionirala monetarna unija, spremna preuzeti značajnu obvezu u pogledu sredstava kako bi podržala opće napore. No da bi to uspjelo, potrebna je potpora reformama i institucionalne promjene", rekao je. Po njegovu mišljenju, "to je razumno stajalište". "Možete se ne slagati oko mnogo elemenata strategije i načina na koji se ona razvija", no "potrebne su trajne reforme s nepovratnim institucionalnim promjenama", rekao je. Geithner je pozvao Europljane da se dogovore oko konkretnih mjera. "Kako se približava sastanak G20 (u Meksiku u ponedjeljak i utorak)... i summit EU-a (28. i 29. lipnja), svijet okreće pogled prema Njemačkoj i drugim velikim čimbenicima očekujući da pojasne opće ciljeve bankovne unije, zaštitnog zida za države koje provode reforme i pitanje rasta", rekao je.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izjavio je da njegova zemlja želi što prije ratificirati hrvatski pristupni ugovor s Europskom unijom, ali da postoji "neriješen zaplet" oko hrvatskih štediša Ljubljanske banke koji je potrebno riješiti. Erjavec je za Slovensku tiskovnu agenciju STA rekao da je o prilikama na zapadnom Balkanu i pristupanju Hrvatske Europskoj uniji u srijedu prilikom svog posjeta Berlinu govorio sa njemačkim ministrom vanjskih poslova Guidom Westerwellewom. Kako je dodao, njemačkom je kolegi zajamčio da Slovenija želi što prije ratificirati hrvatski pristupni ugovor s EU-om, ali da postoji neriješen zaplet oko štediša Ljubljanske banke. "U Sloveniji računamo da će zaplet biti riješen na razuman način i u skladu s obvezama koje je Hrvatska već dala, a to znači u okviru pregovora o sukcesiji", rekao je Erjavec. Slovenija inzistira da je pitanje deviznih štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije nakon raspada nekadašnje SFRJ povezano s preuzimanjem jamstava za tu štednju, te da jamstva treba preuzeti po teritorijalnom načelu gdje su banke djelovale, neovisno o tome gdje je bilo sjedište matične banke.
ATENA - Grčka stopa nezaposlenosti poskočila je na 22,6 posto u prvom tromjesečju ove godine, s 20,7 posto u prethodna tri mjeseca, pod utjecajem pada gospodarskih aktivnosti, izvijestio je grčki statistički ured ELSTAT. Riječ je o najvišoj tromjesečnoj stopi nezaposlenosti otkada su se 1998. počeli prikupljati podaci. U prvom tromjesečju prošle godine stopa nezaposlenosti iznosila je 15,9 posto. U dobnoj skupini od 15 do 24 godine stopa nezaposlenosti iznosila je u prva tri mjeseca ove godine katastrofalnih 52,7 posto, dok je u istom prošlogodišnjem razdoblju bila u visini 39,6 posto. Grčka je već objavila mjesečne podatke o nezaposlenosti za razdoblje do mjeseca ožujka. Tromjesečni se podaci temelje na većem uzorku i pružaju detaljne informacije za svaki gospodarski sektor.
HELSINKI - Finski proizvođač mobitela Nokia najavio je da namjerava do kraja iduće godine ukinuti do 10 tisuća radnih mjesta u sklopu opsežnih dodatnih mjera štednje. "Planirano smanjenje radnih mjesta teška je posljedica zacrtanih mjera za koje smatramo da ih moramo poduzeti kako bismo na dulji rok zajamčili konkurentnost Nokije", kazao je u priopćenju izvršni direktor Stephen Elop. Nokija je ove godine izgubila poziciju najvećeg proizvođača mobitela na svijetu koju je držala 14 godina. U finskom poduzeću ističu da već dulje od godinu dana provode opsežan preustroj, dodajući pritom da će mjere uštede troškova ipak morati biti daleko veće no što se očekivalo. Najavili su i opsežne rošade u upravi. "Uz već ušteđenih približno 700 milijuna eura u 12-mjesečnom razdoblju do kraja prvog tromjesečja 2012. kompanija želi smanjiti troškove za dodatnih približno 1,6 milijardi do kraja 2013.", stoji u priopćenju.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u četvrtak u nervoznoj trgovini budući da dužničke nevolje u eurozoni nastavljaju nagrizati povjerenje ulagača uoči ključnih nedjeljnih parlamentarnih izbora u Grčkoj. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je tako 0,6 posto, na 5.453 boda, frankfurtski DAX bio je u minusu 0,5 posto i iznosio je 6.124 boda a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, kliznuvši na 3.014 bodova. Na udaru su ponovo bile cikličke dionice, posebno one u rudarskom i automobilskom sektoru. Tako je Daimler oslabio 2,8 posto, BMW 2,7 posto a Peugeot i Renault po 2,6 posto. Na gubitku su bili i Antofagasta, Anglo American i Xstrata, u rasponu od 2,1 do 3,1 posto. Među pojedinačnim gubitnicima izdvajala se i švicarska banka Credit Suisse, čija je dionica oslabila 8,8 posto nakon što je Švicarska narodna banka pozvala drugog po veličini zajmodavca u zemlji da ojača kapitalnu osnovicu kako bi se bolje zaštitio od krize u eurozoni.
LONDON - Cijene nafte kliznule su u četvrtak ispod razine od 97 dolara na međunarodnim tržištima budući da ulagači zaziru od većih kupovina pred današnji sastanak članica Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i nedjeljnih novih parlamentarnih izbora u Grčkoj. Cijena barela nafte na londonskom je tržištu kliznula 19 centi, na 96,94 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 82,79 dolara. Trgovci očekuju smjernice o proizvodnoj politici članica OPEC-a jer mnogi smatraju da je tržište prezasićeno. Rezultati grčkih parlamentarnih izbora trebali bi pak razjasniti hoće li ta zemlja ostati u eurozoni. Ako na izborima pobijede stranke koje se protive mjerama štednje iz međunarodnog paketa pomoći za Grčku, očekuje da će se povećati vjerojatnost da Grčka bude izbačena iz eurozone ili da sama odluči otići. To bi moglo pogoršati recesiju u ostalim ugroženim zemljama EU-a, poput Španjolske i Italije, i utjecati na europske ključne trgovinske partnere, pogađajući potražnju za naftom. Analitičari kažu da bi se stanje na tržištu moglo opisati kao očekivanje. "Previše je razloga da se sada ništa ne čini", rekao je Ole Hansen iz Saxo Banka.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, jer su ulagači oprezni uoči aukcije talijanskih obveznica koja će pokazati hoće li Rim postati nova žrtva europske dužničke krize. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,6 posto. Analitičari očekuju usporeno trgovanje.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica pale zbog nesigurnosti ulagača uoči izbora u Grčkoj, rasta prinosa na španjolske i talijanske obveznice te slabih makroekonomskih podataka. Dow Jones indeks oslabio je 77 bodova, ili 0,62 posto, na 12.496 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,70 posto, na 1.314 bodova, a Nasdaq indeks 0,86 posto, na 2.818 bodova. Jučer je objavljeno da je promet u maloprodaji u SAD-u u svibnju pao za 0,2 posto, drugi mjesec zaredom, što ukazuje na slabljenje potrošnje, glavnog pokretača američkog gospodarstva. Zbog toga su jučer među najvećim gubitnicama bile dionice trgovačkih lanaca. S&P indeks trgovačkog sektora pao je 1,5 posto, a znatno su pale i cijene dionica u financijskom, energetskom te rudarskom sektoru. S druge strane, dobro se drže dionice u defanzivnim sektorima, kao što su zdravstveni i telekomunikacijski. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenila 7,1 milijarda dionica, nešto više od 20-dnevnog pomičnog prosjeka.