ZAGREB - Predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović rekao je danas da će novi guverner Hrvatske narodne banke (HNB) biti Boris Vujčić, sadašnji zamjenik guverenera Željka Rohatinskog. Milanović je u intervjuu za Media servis rekao da se ne radi o nikakvoj smjeni Rohatinskog već o "donošenju strateške odluke tko će sljedećih šest godina voditi HNB, kao jednu ustavnu instituciju, vrlo važnu i neovisnu u svom radu i zakonom reguliranu". "Njegov posao je odgovoran i on ga je, po nama, dobro radio. Međutim, nakon 12 godina, to je dugo razdoblje, i nakon razgovora i konzultacija s ljudima u vladi koji su iz tog područja zaključili smo da nam je najčistije rješenje da odaberemo novog guvernera, njegova zamjenika Borisa Vujčića, osobu s vrhunskom biografijom", istaknuo je Milanović. Naglasio je kako je to važna odluka, kao što je bila važna i prije 12 godina kada je Rohatinski postao guverner HNB-a za vrijeme SDP-ove vlade. Na pitanje podupire li politiku jake kune i stabilnosti cijena koju je vodio guverner Rohatinski te treba li to mijenjati u novim okvirima, premijer je rekao kako je HNB neovisna ustanova što se pokazalo dobrim. "Stabilnost bankovnog sustava u Hrvatskoj je rezultat dobrog rada guvernera, tima i Savjeta HNB-a. To je bio tim ljudi, koji uvijek ima lidera a to je bio guverner Rohatinski i time sam zadovoljan", kazao je. Upitan hoće li HNB pod novim vodstvom nastaviti dosadašnju politiku, odgovorio je da koliko zna, hoće. Negativno je odgovorio na pitanje treba li mijenjati Zakon o HNB-u. "Zadatak prije svega treba biti stabilnost cijena i tako će i ostati, a gospodarski rast je posao Vlade i svih onih koji se bave gospodarstvom, dakle poduzetnicima", kazao je.
ZAGREB - U travnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 7,3 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što ukazuje na daljnje slabljenje gospodarskih aktivnosti. Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju nominalno pao za 4,4, a realno za 7,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To predstavlja ubrzanje pada potrošnje, s obzirom da je u ožujku pala za 1,1 posto. "Ovo je zaista negativno iznenađenje. Riječ je o najvećem padu potrošnje od travnja 2010. godine, kada je iznosio 8 posto. Osobna potrošnja u prvom tromjesečju držala se relativno stabilno, no sada je uslijedio njezin izraženiji pad", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci. Pad potrošnje posljedica je, kažu analitičari, slabosti tržišta rada, stagnacije plaća i nejake potražnje za kreditima. Kovač dodaje da ovi podaci o potrošnji, uz pad industrijske proizvodnje i nepovoljne trendove u izvozu, ukazuju na loš početak drugog tromjesečja.
ZAGREB - Hrvatska mora iskoristiti svaki tjedan do ulaska u Europsku uniju za jačanje svog gospodarstva i institucija kako u EU ne bi ušla preslaba, istaknuo je glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Indermit Gill na današnjem predstavljanju studije Svjetske banke "Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu". Ključno je da preostalo vrijeme do ulaska u EU Hrvatska iskoristi za poboljšanje poslovne i investicijske klime, kako bi se uspela na listi zemalja prema lakoći poslovanja, kaže Gill. Upozorava da struktura hrvatskog poduzetništva nije najpogodnija tržištu EU-a zbog dominacije malih poduzeća koja realno zbog ograničenih resursa neće moći sudjelovati u tržišnoj utakmici na zajedničkom tržištu. Pored toga, Hrvatska bi trebala pripaziti na visinu javne potrošnje. Ako ona, kao što je sada, bude viša od 40 posto BDP-a, Hrvatska bi trebala imati najvišu kakvoću javnih službi na svijetu, smatra Gill. Problem Hrvatske mogao bi, kaže, biti i prevelik trošak socijalne zaštite koji sada iznosi 13 posto BDP-a, dok se prihvatljivom granicom smatra razina od 10 posto. Zbog svojih karakteristika, Hrvatska bi mogla u EU ući kao "ekonomija s juga", kaže Gill, što ne bi bilo dobro u kontekstu krize europskih ekonomija, uglavnom smještenih od jugozapada do jugoistoka kontinenta. Studija "Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu" je pokazala da od šest temelja rasta u zadnjih 60 godina, Europa i dalje vrlo dobro stoji u područjima trgovine i financija, poduzetništvo i inovacije su na dobroj razini, ali da većina zemalja mora popraviti državnu upravu i tržište rada.
ZAGREB - Stožer za obranu Diokija danas je uputio otvoreno pismo Vladi RH upozorivši da unatoč njezinoj odluci iz ožujka dosad radnicima te tvrtke nisu isplaćene zaostale plaće, nije pokrenuta proizvodnja, niti provedeno vlasničko restrukturiranje. Stožer za obranu Diokija, koji okuplja sindikate i zaposlenike te tvrtke, navodi da, iako je prema odluci Vlade od 22. ožujka ove godine problem tvrtke Dioki trebao biti riješen na način da se radnicima isplate zaostale plaće, pokrene proizvodnja i provede vlasničko restrukturiranje, do danas rješenja nema. Podsjeća i da su zaposlenici Diokija dvaput do sada bili prisiljeni prosvjedovati protiv bivšeg većinskog vlasnika (Robert Ježić). Stožer napominje da Diokijeva proizvodnja stoji već mjesecima te pita hrvatsku vladu zašto se odriče 400 milijuna eura izvoznih proizvoda i 300 milijuna kuna doprinosa i poreza državi godišnje. Stožer traži od Vlade da odmah riješi problem Diokija ili će idućih dana pokrenuti nove prosvjede.
ZAGREB/LONDON - Agencija za dodjelu kreditnih rejtinga Moody's izmijenila je prognozu za kreditni rejting Zagrebu iz stabilne u negativnu, uz zadržavanje postojećeg rejtinga, u skladu s prošlotjednom izmjenom prognoze za kreditni rejting Hrvatske, priopćeno je iz te agencije. "Potez agencije vezan za Grad Zagreb odražava tijesne financijske i operativne veze između tijela središnje i lokalne uprave u Hrvatskoj. Zagreb u velikoj mjeri ovisi o međuvladinim prihodima u vidu poreza i transfera središnje države koji su u 2011. činili oko 70 posto operativnih prihoda", kazao je pomoćnik potpredsjednika i glavni analitičar agencije Gjorgji Josifov. U Moody'su ističu da bi unatoč planiranim projekcijama konzervativnijeg proračuna pogoršanje makroekonomskih uvjeta u Hrvatskoj moglo nepovoljno utjecati na prihode grada Zagreba i time otežati njegovo ispunjenje ciljeva fiskalne konsolidacije.
ZAGREB - Tvrtka SAP i Zbor informatičkih novinara Hrvatskog novinarskog društva danas su dodijelili 11. po redu nagrade "SAP ICT journalist prize Božo Težak" za najbolje novinare i radove iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) za 2011. i to novinarki Hine Tatjani Miščančuk, koja je proglašena i ICT novinarkom godine, te uredniku Olegu Maštruku i slobodnom novinaru Zvonku Paviću. Nagrade su dodijeljene u sklopu konferencije SAP Forum koja je u zagrebačkom Arena centru okupila više od 400 domaćih i stranih ICT stručnjaka te predstavnika gospodarstva. Nagrada "SAP ICT journalist prize Božo Težak" nosi ime pokojnog profesora doktora Bože Težaka, kojeg se osim što je bio cijenjeni kemičar smatra i pionirom informacijskog društva.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak ove godine iznosila je 5.499 kuna, što je nominalno 2,5 posto više, a realno 1 posto više u odnosu na veljaču, objavio je Državni zavoda za statistiku. U odnosu na ožujak prošle godine, prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama za treći mjesec ove godine bila je nominalno viša za 0,3 posto, a realno je bila niža za 1,6 posto. Najviša prosječna neto plaća za ožujak isplaćena je u telekomunikacijama u iznosu od 12.753 kune, dok je najniža bila u proizvodnji odjeće i iznosila je 2.832 kune.
ZAGREB - Tijekom svibnja u Hrvatskoj je prodano 3.377 novih putničkih automobila, što je za 750 vozila ili 28,5 posto više nego u travnju, pokazuju podaci agencije Promocija Plus. Međutim, u odnosu na prošlogodišnji svibanj, broj prodanih automobila u Hrvatskoj manji je za 498, ili za 12,85 posto. U prvih pet ovogodišnjih mjeseci, pak, u Hrvatskoj je prodano 16.836 novih automobila, a to je za 1.680 vozila ili 9 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi danas su Crobexi nastavili blagi uspon, započet potkraj jučerašnjeg trgovanja, no kako nema važnijih poslovnih vijesti likvidnost je slaba, a milijunski promet do podneva ostvaren je tek dionicom HT-a. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,27 posto, na 1.641 bodu, a Crobex10 0,34 posto na 900 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 3,1 milijun kuna, što je otprilike upola manje nego jučer u ovo doba. Jedina s milijunskim prometom zasad je dionica HT-a, kojom je ostvareno 1,56 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,95 posto, na 197 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica AD Plastika, sa svega 247.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,45 posto, na 112 kune. Od većih gubitnica među likvidnijim izdanjima izdvajaju se dionice Ericssona Nikole Tesle, čija je cijena pala 1,38 posto na 900 kuna te redovne dionice Croatia osiguranja, s padom cijene za 1,36 posto, na 5.915 bodova. Po dobitcima ističu se dionice Uljanik Plovidbe, koje su poskupjele 3,28 posto, na 270 kuna, te Zagrebačke banke, za 4,58 posto, na 36,99 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,02 posto, a blago je oslabila i prema švicarskom franku i američkom dolaru. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,552186 kuna. Na vrijednosti su prema kuni danas dobili i švicarski franak i američki dolar, franak je ojačao za 0,01 posto, a dolar za 0,05 posto, dok je britanska funta oslabila za 0,27 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,289295 kuna, dolara 6,077240 kuna, a funte 9,320234 kune.