Konferencija je održana u organizaciji Sektora za turizam HGK i stručne revije Ugostiteljstvo i turizam, a pod pokroviteljstvom ministarstava turizma i zdravlja.
Wellness centri postali su sastavni dio usluga brojnih naših hotela viših kategorija te ih je trenutno 89 a prije desetak godina bilo ih je samo pet, istaknula je direktorica Sektora za turizam HGK Leila Krešić-Jurić.
Neosporno je da wellness usluge produljuju sezonu, što nam je jedan od strateških ciljeva, pri čemu snažno utječu na formiranje doživljaja turista o pojedinoj destinaciji, što je svjetski trend, a to se skladno nadopunjuje s ostalim turističkim granama kao što je primjerice kulturni turizam.
Zdravstveni je turizam srodna djelatnost u kojoj nismo iskoristili svoje potencijale, kazala je Krešić-Jurić napominjući kako u tom turističkom segmentu ostvarujemo oko 200.000 noćenja, dok susjedna Slovenija ostvaruje više od tri milijuna noćenja.
Kao jednu od prepreka snažnijeg razvoja zdravstvenog turizma navodi neodgovarajuću zakonsku regulativu.
Savjetnik ministra turizma Ivo Bašić je istaknuo kako se samo diverzifikacijom turističke ponude može produljiti turistička sezona.
U pogledu zdravstvenog i wellness turizma imamo izuzetno velike potencijale koje za sada nismo ni približno optimalno iskoristili, kazao je napominjući kako valja stalno poboljšavati kvalitetu odnosa prema gostima te sustavno čuvati okoliš korištenjem načela održivog razvoja.
Ministarstvo turizma nastavit će s procesom privatizacije hotelskih tvrtki u većinskom vlasništvu države te se u suradnji s relevantnim državnim institucijama planiraju riješiti problemi turističkog zemljišta i vojnih objekata na atraktivnim lokacijama kako bi se priveli svrsi.
O programima kreditiranja za potrebe turističkog sektora govorio je Hrvoje Galičić iz Hrvatske banke za obnovu i razvitak ističući kako je turističkom sektoru odobreno do kraja prošle godine 9,98 milijardi kuna.