LONDON/ZAGREB - Agencija Moody's ostavila je kreditni rejting Hrvatske nepromijenjen za zaduživanje u lokalnoj i inozemnoj valuti na 'Baa3', ali je njegovu prognozu smanjila sa stabilne na negativnu, priopćeno je danas iz te agencije za kreditni rejting. U Moody'su navode da su smanjili prognozu sa stabilne u negativnu zbog dva čimbenika. Prvi je povećana neizvjesnost u vezi s kratkoročnim i srednjoročnim izgledima za gospodarski rast Hrvatske, povezane s oslabljenim ekonomskim modelom i izvoznim sektorom, koji je ograničen značajnom neizvjesnošću u vezi s dubinom i trajanjem aktualne recesije u eurozoni. Drugi su razlog visoki rizici provedbe vladina plana smanjenja proračunskog deficita, kojim bi se trebalo svesti državne financije na održivu razinu, ističe se u današnjem priopćenju Moodys'a. Današnjim snižavanjem prognoze za hrvatski rejting, agencija Moody’s izjednačila je svoju ocjenu s onom ostale dvije vodeće agencije – Standard & Poor’s i Fitch Ratings.
SVETI MARTIN NA MURI - Evidentno je da su negativni trendovi u prvom kvartalu utjecali na to da Moody's, kao zadnja agencija, pozitivan outlook prema Hrvatskoj okrene prema negativnom, ocijenio je danas ministar financija Slavko Linić. Moramo znati da Standard and Poor's i Fitch već od prošle godine imaju negativni outlook pa možemo reći da su se sve agencije izjednačile u tome, kazao je Linić novinarima koji su ga u stanci savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu zamolili za komentar sniženje prognoze agencije Moody's sa stabilne na negativnu, uz zadržavanje kreditnog rejtinga. Linić smatra kako promjena prognoze neće na troškove naših zaduženja imati bitnih utjecaja, ali da nas ipak treba zabrinjavati jer je Moody's bio još jedina agencija koja je smatrala da je u ovoj godini moguće okrenuti trendove, a sada je promijenila mišljenje. Upitan boji li se daljnjeg smanjenja rejtinga s obzirom na predviđanja da će drugi kvartal biti gori od prvog, rekao je da nije toliki pesimist te da smatra da drugi kvartal ne bi trebao utjecati na kreditni rejting. Smatra da bi posebno opasno za Hrvatsku bilo smanjenje investicijskog rejtinga na špekulativni, što bi imalo vrlo negativne posljedice. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić kazao je da su kreditne agencije jedino Hrvatskoj, koja je u skupinama zemalja s istom razinom ugroženosti, zadržale rejting. "Ovo je apsolutno najbolje što bilo koja tranzicijska, i ne samo tranzicijska zemlja, u Europi u ovom trenutku ima, dakle zadržan kreditni rejting i to je jako važno", rekao je Čačić.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić objavio je danas najnovije podatke o nezaposlenosti, po kojima je 31. svibnja na Zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 306.055 nezaposlenih, što je za 5,5 posto manje nego u travnju, ali za 2,5 posto, odnosno 7.337 osoba, više nego u istom mjesecu lani. U mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 11.818 osoba, od čega u tzv. volontiranju odnosno stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, sudjeluje 1.271 osoba.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić predstavio je danas knjižice i kupone za sezonske radnike u poljoprivredi koji bi trebali uvesti reda i smanjiti dosad rašireni rad na crno u tom sektoru. Od 11. lipnja radnicima će biti na raspolaganju knjižice s ugovorom o sezonskom radu u poljoprivredi u kojima će biti upisani njihovi podaci, kao i podaci o poslodavcu, dani kada su radili i odredbe ugovora o radu. Sezonski radnici mogu te knjižice kupiti u Narodnim novinara i Hrvatskoj pošti, a na temelju tih knjižica bit će im omogućen legalan rad i upisivanje radnog staža krajem godine, rekao je Mrsić. S druge strane, poslodavci mogu u Fini kupiti dnevne kupone u vrijednosti 20 kuna, a na temelju tih kupona će im se obračunavati doprinosi za prvi i drugi mirovinski stup. Na taj način poslodavcima se omogućuje zakonito zapošljavanje radne snage u poljoprivredi bez skrivanja ilegalaca i uz mogućnost da zaposle radnika i na jedan dan, kaže Mrsić. Ako se neki poslodavac ipak odluči nastaviti zapošljavati na crno, može računati da će mu Državni inspektorat po novom Zakonu o poticanju zapošljavanja "odrezati" visoke kazne, od 50 tisuća do 100 tisuća kuna po ilegalnom radniku.
SVETI MARTIN NA MURI - Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras na današnjem je otvaranju tradicionalnog 16. savjetovanja o gospodarstvu i poduzetništvu pozvao na stvaranje saveza za pokretanje gospodarstva i izlazak iz recesije. Malo gospodarstvo je pokretač cjelokupnog gospodarstva i zato treba stvoriti povoljnu poduzetničku klimu u čemu trebaju sudjelovati vlada, socijalni partneri, lokalna samouprava, i gospodarstvenici u savezu za pokretanje gospodarstva, izjavio je Maras na dvodnevnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu, s temom "Malo gospodarstvo na korak do integracije u jedinstveno europsko tržište". Hrvatskom poduzetništvu, po njegovim riječima, ne nedostaje ideja, o čemu govori više od 10 tisuća prijava za program Ministarstva poduzetništva i obrta „Poduzetnički impuls“, ali problem je manjak kapitalizacije jer samo 20 posto poduzeća zadovoljava kriterije banaka za dobivanje kredita. Stoga je Vlada spremna, kazao je Maras, podijeliti rizik s poduzetnicima, a to čini novim programima HBOR-a i jačanjem jamstvenog potencijala HAMAG-a. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović rekao je kako u Hrvatskoj danas vjerojatno nema važnije zadaće od otvaranja radnih mjesta, oporavka gospodarstva i izlaska iz krize. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić naglasio je da država ne smije bježati od odgovornosti i preuzimanja rizika u gospodarstvu.
ZAGREB - Poljoprivreda nije 'parazit' na državnom proračunu, jer proračun na ime PDV-a od agrokompleksa dobije više nego dvostruko u odnosu na subvencije koje se isplaćuju poljoprivredi, pokazuje analiza Hrvatske poljoprivredne komore (HPK). Prema analizi, koje su čelnici HPK predstavili na današnjoj konferenciji za novinare u Zagrebu, u 2009. su poljoprivredne subvencije iznosile 3,5 milijardi kuna, a proračun je od agrokompleksa prihodovao više od 8 milijardi kuna. Poljoprivreda sudjeluje u ukupnom prihodu od PDV-a s 22 do 24 posto, a u ukupnom prihodu državnog proračuna između 7 i 8 posto. No, ti iznosi joj se ne vraćaju kroz subvencije, ističu u HPK. Trenutno hrvatska poljoprivreda godišnje dobiva oko milijardu kuna poticaja, a prema preporuci EU-a trebalo bi u nju godišnje ulagati 6 milijardi kuna da bi mogla uspješno funkcionirati u okruženju EU-a, kaže predsjednik HPK Mato Brlošić. Hrvatsku poljoprivredu opet guši jeftini i nekvalitetni uvoz, upozorio je Brlošić i najavio da će od Ministarstva poljoprivrede zatražiti izmjene pravilnika o uvozu poljoprivrednih proizvoda. Glavni tajnik HPK Damjan Bogdanović izvijestio je kako poljoprivrednicima još nije isplaćen cijeli iznos potpora. Zakonski rok je do kraja lipnja, no bilo je, kaže, nekih administrativnih grešaka kod prijave poticaja, tako da je neizvjesno hoće li poticaji biti svima isplaćeni na vrijeme.
ZAGREB - Uz negativnosti na inozemnim tržištima koje se prelijevaju na Zagrebačku burzu, Crobexi su danas pod pritiskom i zbog nastavka pada cijene dionice HT-a, te su na putu tjednog gubitka iznad dva posto. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,73 posto, na 1.656 bodova, novu najnižu razinu od svibnja 2009. godine, kada je iznosio 1.649 bodova. Crobex10 oslabio je do podneva 0,56 posto na 908 bodova. Trenutno je Crobex u minusu od početka tjedna 2,36 posto, a Crobex10 2,04 posto. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 3,6 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna manje nego jučer u ovo doba. Zasad je jedina s milijunskim prometom dionica HT-a, kojom je ostvareno 1,77 milijuna kuna. Cijena joj je potonula 1,49 posto, na 196,3 kune i na najnižoj je razini od 15. prosinca 2008. kada je na zatvaranju iznosila 194 kune. Većina najlikvidnijih izdanja bilježi pad cijena, pri čemu se po gubitcima izdvajaju dionice Ingre, kojima je cijena u minusu 4,3 posto, te dionice Valamar Adrije Holdinga, 3,1 posto. Među rijetkim dobitnicama po skoku cijene za 10 posto ističu se dionice Kaštelanskih staklenika.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,23 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu, a oslabila je i prema švicarskom franku za 0,31 posto te prema američkom dolaru za 1,06 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,571743 kune. U odnosu na tečajnicu utvrđenu krajem prošlog tjedna kuna je prema euru oslabila za blagih 0,03 posto. Na vrijednosti su prema kuni na dnevnoj i na tjednoj razini dobili i švicarski franak i američki dolar, dok je britanska funta oslabila. Tečaj švicarskog franka u odnosu na jučerašnju tečajnicu je viši za 0,31 posto, a u odnosu na kraj prošlog tjedna za 0,13 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,307158 kuna. Američki je dolar na dnevnoj razini ojačao za 1,06 posto, a na tjednoj za 2,18 posto i njegov srednji tečaj iznosi 6,147392 kune. Britanska je funta pak oslabila prema kuni, u odnosu na jučerašnju tečajnicu za 0,33 posto, a u odnosu na tečajnicu s kraja prošlog tjedna za 0,16 posto. Srednji tečaj funte na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 9,408229 kuna.