Indeks Londonske burze FTSE porastao je 0,5 posto na 5.323 boda dok je frankfurtski DAX bio je osjetno skromnijem dobitku, od samo 0,1 posto, i iznosio je 6.284 boda. Pariški CAC ostao je pak gotovo nepromijenjen i iznosio je 3.016 bodova.
U fokusu je i dalje Španjolska, troškovi čijeg su zaduživanja poskočili nadomak neodržive razine a sprema se izdati novu obveznicu kako bi financirala spašavanje posrnule Bankije i pomogla u financiranju prezaduženih regija.
Španjolske nedaće potaknule su u srijedu Europsku komisiju da predloži uspostavu 'bankovne unije' i zatraži izravnu dokapitalizaciju posrnulih banaka iz europskog kriznog fonda.
Takav je signal u četvrtak poduprlo europski bankovni sektor, koji je u prosjeku dobio na vrijednosti 0,5 posto.
Tako je BNP Paribas dobio na vrijednosti 1,3 posto, UniCredit 1,2 posto, Deutsche Bank 0,9 posto a Intesa SanPaolo 0,5 posto.
U međuvremenu je američka vlada u četvrtak snizila procjenu gospodarskog rasta u prvom tromjesečju, 2,2 na 1,9 posto. Tržišta je razočaralo i izvješće privatne tvrtke ADP, koje je pokazalo skroman rast zapošljavanja u američkom privatnom sektoru u svibnju.
Takvi su podaci potpirili strahovanja u vezi s gospodarskim rastom pa su najveći gubitnici na tržištima u četvrtak bili ciklički sektori.
Tako je njemački proizvođač čelika Thyssenkrupp oslabio 2,2 posto a na gubitku su bili i proizvođači čelika Heidelbergcement i Lafarge, i to 1,3 odnosno 1,2 posto. Oslabio je i proizvođač industrijskih kemikalija BASF 0,9 posto.
Automobilski sektor također je izgubio na vrijednosti, pa je Fiat oslabio tri posto, Renault 1,1 a Michelin 1,8 posto.
Trgovci očekuju oscilacije i u narednim tjednima, s obzirom na izbore u Grčkoj čiji bi ishod mogao odlučiti i o ostanku odnosno odlasku Grčke iz eurozone.
Indeks Tokijske burze Nikkei oslabio je 1,05 posto na 8.542 bodova.