ZAGREB - Hrvatska je formalno u recesiji jer je u prvom kvartalu ove godine zabilježila pad BDP-a od 1,3 posto na godišnjoj razini, što je nastavak pada iz zadnjeg kvartala prošle godine, izjavio je premijer Zoran Milanović na današnjoj sjednici Vlade. Dolje nas je, kazao je, povukao veliki pad gospodarske aktivnosti u sektorima industrije, rudarstva i energetike, transporta i građevinarstva. S druge strane, na područjima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, trgovine, djelatnosti hotela i restorana, financijskog posredovanja i iznajmljivanja nekretnina zabilježen je manji rast koji, međutim, nije bio dovoljan za kompenziranje tog velikog pada. To nam govori da je pred nama jako puno posla i nećemo se izvlačiti na to da smo naslijedili negativne trendove, rekao je Milanović. Činjenica da je takva situacija i u najvećem dijelu Europe, jer su gotovo sve države ušle u recesiju, uz poneku iznimku, kao što su baltičke države i Slovačka, može biti utješna kategorija, ali to nas ne zadovoljava, rekao je. "Situacija nije laka i morat ćemo se pobrinuti sami za sebe, naravno očekujući val oporavka u Europi o kojoj ipak ovisimo u nekim našim dominantnim gospodarskim granama", kazao je. Učinit ćemo sve da pokrenemo investicijski ciklus, istaknuo je Milanović dodavši kako "možemo kritizirati javna poduzeća, ali mi smo im vlasnici, ako oni ne odrade što očekujemo, mi smo krivi". Također je zamolio javnost za "razumno strpljenje", jer je Vlada tek započela borbu s krizom.
ZAGREB - Pad bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine za 1,3 posto znatno je manji nego što se očekivalo, no hrvatsko je gospodarstvo, ponajviše zbog pada investicija i negativnog vanjskog okruženja, ponovno uronilo u recesiju. Državni zavod za statistiku objavio je danas da je, prema prvoj procjeni, BDP u prvom tromjesečju pao 1,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je manje od očekivanja. Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 1,5 do 3 posto. S obzirom da je u četvrtom lanjskom tromjesečju BDP pao 0,4 posto, daljnji pad gospodarstva na početku ove godine znači da je ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici odobrila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) podizanje kratkoročnog kredita od 400 milijuna kuna za pokrivanje gubitaka u prvom kvartalu. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić rekao je kako se radi o gubicima nastalim zbog dugotrajne suše i udvostručenja troškova za energetsko gorivo, plin i uvoz struje u prva dva mjeseca ove godine. Na dan 25. svibnja HEP-ove obveze prema dobavljačima iznosile su 366,4 milijuna kuna, kazao je Čačić dodavši da je HEP za pokrivanje gubitaka zatražio Vladino odobrenje za kredit od Hrvatske poštanske banke, Privredne banke Zagreb i Raiffeisen banke. Vlada je odobrila to zaduženje jer je njezina politika da ni proračun niti javne tvrtke ne smiju kasniti s plaćanjem, ali ovo je zadnji kredit za pokrivanje gubitaka koji želimo odobriti, svi ostali krediti moraju biti investicijski, istaknuo je Čačić. Vlada od HEP-a očekuje do 1. srpnja prijedlog "snažnog restrukturiranja", koje mora biti provedeno paralelno s investicijskim programom koji je HEP-u zadan.
ZAGREB - Vlada je danas usvojila prijedlog novog tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora koji bi trebao potaknuti ubrzano ulaganje u takav način proizvodnje struje. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić podsjetio je na obvezu Hrvatske da do 2020. godine 20 posto energije mora biti iz obnovljivih izvora, što znači da u tu svrhu mora investirati ukupno oko 2,5 milijarde eura, odnosno oko 300 milijuna eura godišnje. Dosad je na tome učinjeno vrlo malo, primjerice u solarnu energiju je u sedam godina uloženo samo milijun eura, a kao glavni razlog Čačić navodi to što su dosadašnji tarifni pravilnici bili vrlo poticajni za investitore, ali se nisu izdavale dozvole niti su se gradili objekti. Novi tarifni sustav usklađen je s europskim zemljama, tako da je prosječna austrijska poticajna tarifa na donjoj granici hrvatske poticajne tarife. Osim toga, uvedena je lokalna poticajna tarifa od 15 posto za korištenje domaćih gospodarskih resursa, jer sada imamo nekoliko elektrana na obnovljive izvore u kojima ni kamen temeljac nije iz Hrvatske, istaknuo je Čačić dodavši kako je taj poticaj usklađen s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) i europskim standardima.
ZAGREB - Hrvatska je na listi konkurentnosti zauzela 57. mjesto od ukupno 59 vodećih svjetskih ekonomija, što predstavlja napredak za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, pokazuju danas objavljeni "Godišnjak svjetske konkurentnosti 2012.", koji je izradio švicarski Institut za upravljanje razvojem (IMD). Treba naglasiti da je riječ o elitnom krugu zemalja u koji ne ulaze nerazvijene zemlje ili zemlje s nepouzdanom statistikom, navodi se u priopćenju Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK), partnera-instituta IMD-a. "Dok je Hrvatska u 2011. godini izgubila jednu poziciju, jer je Ukrajina napredovala brže od nas, u 2012. godini smo napredovali jednu poziciju jer je pogoršanje ocjene konkurentnosti Grčke bilo veće od relativnog pogoršanja ocjene konkurentnosti Hrvatske, u usporedbi s najkonkurentnijom zemljom svijeta", navodi NVK. Iz NVK-a podsjećaju da je od uvrštenja u rang ljestvicu IMD-a Hrvatska jedino u 2008. godini imala realno poboljšanje pozicije, ali nažalost u posljednje tri godine to je izgubljeno.
ZAGREB - Koalicija Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) i Hrvatske udruge sindikata (HUS) oštro se protivi Vladinu prijedlogu zakona o reprezentativnosti sindikata i poslodavaca za kolektivno pregovaranje jer mu je cilj slabljenje sindikata i kolektivnog pregovaranja, rekli su čelnici SSSH-a i HUS-a na današnjoj konferenciji za novinare. Uvod u konferenciju bio je video isječak u kojem tadašnji šef oporbe i sadašnji premijer Zoran Milanović u lipnju 2010. godine potpisuje sindikalnu peticiju za referendum o izmjenama odredbi Zakona o radu o produženoj primjeni kolektivnih ugovora. Danas, kaže predsjednik SSSH-a Mladen Novosel, Vlada na čelu s Milanovićem prijedlogom zakona o reprezentativnosti želi ukinuti produženu primjenu kolektivnih ugovora, a pregovore otežati nizom uvjeta za formiranje pregovaračkih odbora. Sindikati to ne mogu prihvatiti te traže povlačenje prijedloga i protive se upućivanju u saborsku proceduru, rekao je Novosel. Ako prijedlog ipak bude upućen u Sabor, sindikati su spremni na otpor i sindikalne akcije, ali i na zahtjev Saboru da na temelju više od 700 tisuća potpisa raspiše referendum oko izmjena Zakona o radu, kazao je.
ZAGREB - Ukupan broj zaposlenih u industriji u travnju ove godine manji je za 0,3 posto u usporedbi s ožujkom, a u usporedbi s travnjem 2011. godine manji je za 3,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Proizvodnost rada u industriji u prva četiri mjeseca ove u usporedbi s istim razdobljem prošle godine niža je za 3,9 posto. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju travnja su u usporedbi s krajem ožujka bile veće za 2,9 posto, dok su u usporedbi s krajem travnja prošle godine manje za 20,5 posto.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj burzi i danas je nastavljeno slabašno trgovanje jer domaće makroekonomsko okruženje ne djeluje poticajno na investitore, ali Crobexi se zasad zadržavaju u blago pozitivnom području. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,08 posto, na 1.671 bodu, a Crobex10 za 0,34 posto na 915 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 5,3 milijuna kuna, što je otprilike milijun kuna više nego jučer u ovo doba. Do podneva je najveći promet ostvaren povlaštenom dionicom Adrisa, 3,5 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 1,42 posto, na 215 kuna. Milijunski promet ostvaren je i dionicom HT-a, u visini od 1,2 milijuna kuna. Cijena joj se ponešto oporavila s jučerašnje najniže razine od polovine prosinca 2008 godine, sa 196 na 199 kuna. Nešto više trguje se još samo dionicom Ine, kojoj cijena stagnira na 3.586 kuna, i dionicom Ericssona Nikole Tesle, kojoj je cijena oslabila 0,49 posto, na 995 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, ojačala prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,554320 kuna. Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,11 posto i britanskoj funti za 0,18 posto, a oslabila prema američkom dolaru za 0,17 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,287407 kuna, funte 9,439360 kuna, a dolara 6,082873 kune.