ZAGREB - Hrvatska je već bila međunarodno priznata na dan ulaska u članstvo Ujedinjenih naroda, ali je to bio dan kad je nepovratno stavljena na zemljopisnu kartu svijeta i zato je posebno važan, rekla je u utorak u Zagrebu hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić na prijemu povodom 20. obljetnice ulaska RH u UN. Svečanim prijemom za brojne inozemne i domaće uglednike, uključujući predstavnike vlade, Sabora i Ureda predsjednika, u utorak je u Zagrebu završen dan u kojem je Republika Hrvatska obilježila 20. obljetnicu ulaska u Ujedinjene narode. Ministrica Pusić rekla je da je tijekom današnjeg dana Hrvatska mnogo toga doznala od gostiju koji su uveličali obljetnicu ulaska u članstvo UN-a, od toga kakva je bila, kakva je mislila da je bila i što su drugi mislili o njoj te kako su je u tim trenucima gledali u Ujedinjenim narodima. "Hrvatska je mala zemlja i zato ne može biti za sve stvari svim ljudima, ali može biti aktivna u važnim stvarima, za koje želimo da postanu dio našeg identiteta", rekla je Vesna Pusić, napomenuvši da će zbog toga u multilateralnim organizacijama Hrvatska promicati teme ljudskih prava i prava žena i djevojčica, osobito pravo na obrazovanje i pravo na dostupnost zdravstvenih usluga. Sudionicima se obratila i koordinatorica UN-a i stalna predstavnica UNDP Louise Vinton, a videoporukom iz New Yorka Hrvatskoj je na 20. obljetnici članstva u Svjetskoj organizaciji čestitao glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
RIM - Nova snažna podrhtavanja tla na sjeveru Italije nisu isključena, izjavio je ravnatelj Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) Stefano Gresta na tiskovnoj konferenciji u Rimu, pošto je snažan potres u utorak ujutro ubio 15 ljudi u blizini Modene. Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju objavio je kako je bila riječ o potresu magnitude 5,8 po Richteru, s epicentrom na dubini od 9,6 kilometara, manje od 30 kilometara od Modene. Između 10.55 i 11.05 sati INGV je zabilježio još tri prateća potresa s magitudom većom od 5. "Nova snažna prateća podrhtavanja kakva smo imali danas ne možemo isključiti", kazao je Gresta. Civilna zaštita je priopćila kako je potvrđeno da je u potresu 15 osoba izgubilo život. Još sedam ljudi smatra se nestalima, a 200 ih je ozlijeđeno. Više potresa, s epicentrom u okolici Modene u utorak je oštetilo zgrade i izazvalo paniku među tisućama stanovnika koji još uvijek žive pod šatorima zbog potresa koji je to područje pogodio 20. svibnja i u kojem je smrtno stradalo sedam ljudi. S novim potresom broj ljudi koji su ostali bez krova nad glavom povećao se s 6000 na 14 tisuća.
ZAGREB - Bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić, kojemu se pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije sudi za genocid u BiH, požalio se u pismu Hrvatskoj kako nije dobio nikakav odgovor hrvatskih vlasti na zahtjeve za dostavom dokumenata, objavio je u utorak Haaški sud. Karadžić je u travnju zatražio transkripte s karlovačkog suđenja vođi samoproglašene pokrajine Zapadne Bosne Fikretu Abdiću za ratne zločine i snimke prisluškivanih razgovora ratnog bošnjačkog vodstva u BiH, među kojima i sadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. U pismu Hrvatskoj upućenom u utorak Karadžić navodi kako još nije dobio nikakav odgovor, te bi bio zahvalan da on stigne do 11. lipnja. Županijski sud u Karlovcu Abdića je 2003. osudio na 20 godina zatvora, a Vrhovni sud preinačio je kaznu u 15 godina i u ožujku je pušten na prijevremenu slobodu nakon što je odslužio dvije trećine kazne. Karadžić je naveo kako razmatra mogućnost pozivanja Abdića kao svjedoka obrane.
ZAGREB - Treće suđenje vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju za nepoštivanje Haaškoga suda održat će se 12. lipnja, objavio je u utorak Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY). Dok čeka na odluku prvostupanjskog sudskog vijeća ICTY-ja o njegovoj odgovornosti za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata Šešelj će se pojaviti pred haaškim sucima kako bi mu se sudilo i zbog toga što sa svoje mrežne stranice nije uklonio informacije o zaštićenim svjedocima s glavnog suđenja za ratne zločine. U ožujku održane su završne riječi na glavnom suđenju u kojima je tužiteljstvo za njega zatražilo 28 godina zatvora. Šešelj je do sada u dva različita postupka za nepoštovanje suda osuđen na 15 mjeseci pravomoćno te na 18 mjeseci nepravomoćno zbog otkrivanja identiteta zaštićenih svjedoka u svojim knjigama. Šešelj se u travnju izjasnio da se ne osjeća krivim po trećoj optužnici za nepoštivanje suda koju je zaradio nakon što je objavio knjige iz prve dvije optužnice na svojoj mrežnoj stranici i odbio ih ukloniti na zahtjev suda.
WASHINGTON - Mitt Romney u utorak je i definitivno osigurao status republikanskog kandidata na sljedećim predsjedničkim izborima u SAD-u nakon što je uvjerljivo dobio unutarstranačke izbore u Teksasu, te će se suprotstaviti aktualnom američkom predsjedniku iz redova Demokratske stranke Barracku Obami na izborima 6. studenoga ove godine. S novih 155 delegata koji su mu dali svoju potporu u Teksasu, Romney je stigao do potrebnog broja od 1,144 delegata i tako formalno pobijedio na izborima u Republikanskoj stranci u kojima je bio u vodstvu od samoga početka. Romneyeva kandidatura bit će potvrđena na stranačkoj konvenciji krajem kolovoza.
"Naša stranka ujedinila se s ciljem uklanjanja grešaka koje smo napravili u posljednje tri i pol godine. Znam da je pred nama težak zadatak, ali bez obzira na izazove koji nas čekaju nećemo prisati na ništa osim povratka Amerike na put pune zaposlenosti i napretka", rekao je Romney.
Iako Romney u predsjedničku utrku s Obamom kreće kao autsajder, prognoze govore kako će izbori u studenome biti vrlo neizvjesni.
MOSKVA - Rusija je u utorak zatražila od UN-a da provede "objektivnu" i "nepristranu" istragu o pokolju u kojemu je proteklog vikenda u Huli ubijeno 108 ljudi, a tristotinjak je ranjeno, dok je istodobno Washington objavio kako se nada da će taj masakr promijeniti rusko stajalište prema režimu Bašara al-Asada. "U ovoj fazi treba provesti objektivnu i nepristranu istragu o svemu što se dogodilo, pod nadzorom promatrača UN-ova izaslanstva u Siriji", kaže se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom nakon telefonskog razgovora ruskog šefa diplomacija Sergeja Lavrova i UN-ova izaslanika u Siriji Kofija Annana. Lavrov je kazao Annanu da "tragedija u Huli pokazuje da sve strane u Siriji moraju odmah prekinuti nasilje kako se ubuduće takvi izgredi ne bi ponovili". Washington je u utorak rekao kako se nada da će tragedija u Huli nagnati Rusiju na promjenu stajališta. "Hoće li to biti zaokret u ruskom stajalištu? Nadamo se da hoće", rekla je novinarima glasnogovornica američkog State Departmenta Victoria Nuland, odgovarajući na pitanje o utjecaju pokolja na gledište Moskve. Istaknula je kako je važno da Rusi prihvate "temeljitu istragu (o pokolju), budući da mislimo kako će se njome utvrditi neprijeporne činjenice". "Pokazat će se da su zlotvori uz pomoć režima ušli u sela, u domove ljudi i ubijali djecu i njihove očeve i majke iz neposredne blizine. A za to je odgovoran Asadov režim", dodala je.
PARIZ - Francuski predsjednik Francois Hollande ocijenio je u utorak da nakon pokolja u Huli vojna intervencija nije isključena u Siriji, uz uvjet da joj prethodi rasprava u UN-ovu Vijeću sigurnosti. "Vojna intervencija nije isključena, uz uvjet da se provede uz poštovanje međunarodnog prava, naime nakon rasprave UN-ova Vijeća sigurnosti", rekao je Hollande, odgovarajući na pitanje javne televizije France 2. "Treba također naći rješenje koje neće nužno biti vojno. Sada treba vršiti pritisak kako bi se srušio režim Bašara al-Asada. Moramo naći drugo rješenje", dodao je ipak. "Treba donijeti sankcije, one se moraju pojačati. Razgovarat ću o tome s Vladimirom Putinom, jer on u petak dolazi u Pariz. On se, zajedno s Kinom, najviše drži u pozadini kada je riječ o sankcijama. No moramo ih uvjeriti da ne smijemo pustiti režim Bašara al-Asada da vrši pokolj nad vlastitim narodom", rekao je Francois Hollande. Zapad je u utorak pooštrio stajalište o režimu predsjednka Bašara al-Asada, pošto su Europljani i Amerikanci najavili protjerivanje sirijskih diplomatskih predstavnika kao odgovor na "pokolj" u Huli u kojemu je ubijeno 108 ljudi. "Nisam mogao ostati ravnodušan na taj pokolj", rekao je Hollande, istaknuvši da je odluku donio u "dogovoru" s drugim predsjednicima država. Međunarodna zajednica oštro je osudila masakr u Huli pa su tako u utorak svoje veleposlanike iz Damaska povukle Britanija, Francuska, SAD, Njemačka, Italija, Kanada, Španjolska, Nizozemska, Belgija i Švicarska.