ATENA - Grčka je u ponedjeljak doznačila 18 milijardi eura pomoći četirima najvećim bankama, izvijestilo je ministarstvo financija, čime je zajmodavcima ponovo omogućen pristup kreditima Europske središnje banke. Dugo očekivana injekcija kapitala, u obliku obveznica Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), poduprijet će skoro potpuno ispražnjene bilance National Banka, Alphe, Eurobanka i Piraeus Banka. "Dokapitalizacija koja osigurava likvidnost četiri najveće grčke banke dovršena je danas transferom 18 milijardi eura iz Grčkog fonda za financijsku stabilnost (HFSF)", navodi ministarstvo financija u priopćenju. "Ubrizganim novcem stopa adekvatnosti kapitala tih banaka vraćena je na odgovarajuću razinu i osiguran je njihov pristup financiranju iz Europske središnje banke i Eurosustava. Banke sada raspolažu dostatnim financijskim resursima za potporu realnom gospodarstvu", izvijestilo je grčko ministarstvo. HFSF je osnovan kako bi kanalizirao sredstva iz programa pomoći za Grčku za potrebe dokapitalizacije poljuljanih grčkih banaka. HFSF je dodijelio 6,9 milijardi eura National Banku, 1,9 milijardi eura Alphi, 4,2 milijarde Eurobanku i pet milijardi Piraeusu.
NEW YORK - Sjedinjene Američke Države i druga velika gospodarstva ne mogu naći dovoljno kvalificiranih radnika, inženjera i drugih radnika traženih kvalifikacija, navodi se u godišnjoj studiji o nestašici radne snage. Istraživanje međunarodne agencije za posredovanje pri zapošljavanju ManpowerGroup pokazalo je da 34 posto poslodavaca diljem svijeta ima problema sa zapošljavanjem zbog nedostatka kvalificirane radne snage. Njihov je udio ostao nepromijenjen u odnosu na 2011. ali je porastao u odnosu na prethodne tri godine. Većina poslodavaca, njih 56 posto, navodi ipak da nepopunjena radna mjesta vjerojatno neće utjecati na klijente i investitore, odnosno da će taj utjecaj biti vrlo ograničen. Prije godinu dana takvu je ocjenu iznijelo njih 36 posto. Manpower je anketirao 40.000 poslodavaca u 41 zemlje i teritorija. Na vrhu liste najtraženijih radnika u četiri od posljednjih pet godina nalaze se kvalificirani radnici u trgovini. Ostala tražena zanimanja u 2012. uključuju prodajne predstavnike, tehničare, vozače, nekvalificirane radnike i informatičare. Među prvih 10 su i računovođe, službenici u financijskom sektoru, kuhari i menadžeri.
FRANKFURT - Unatoč obnovljenim napetostima na tržištima državnog duga Europska središnja banka (ECB) prošlog tjedna nije kupovala obveznice država članica eurozone, već 11. tjedan zaredom. ECB je počeo kupovati državne obveznice 2010. u sklopu programa operacija na tržištima obveznica, kako bi pomogao zaduženim članicama eurozone koje su se otežano zaduživale na tržištima kapitala. Prošloga tjedna središnja monetarna institucija eurozone nije kupovala obveznice, već 11. tjedan zaredom, što navodi na zaključak da u ECB-u smatraju da nema potrebe za intervencijom, nakon što su u bankovni sustav eurozone ubrizgali više od 1.000 milijardi eura jeftinih trogodišnjih kredita. Taj golemi iznos kredita ECB je plasirao bankama na dvjema aukcijama održanima u prosincu i veljači. Program otkupa obveznica od veljače je tako gotovo zamrznut premda nije ugašen, a neki analitičari očekuju da će središnja banka uskoro uskočiti na sekundarna tržišta obveznica kako bi pomogla zemljama poput Italije i Španjolske. Dosad je ECB akumulirao 212 milijardi eura u obveznicama iz Grčke, Irske, Portugala, Italije i Španjolske.
TOKIO - Japanska stopa nezaposlenosti, ali i potrošnja u domaćinstvima, porasli su u travnju, pokazali su službeni podaci. Stopa nezaposlenosti poskočila je u prošlom mjesecu na 4,6 posto, sa 4,5 posto koliko je iznosila u ožujku, priopćilo je japansko ministarstvo unutarnjih poslova. Ohrabruje ipak odvojeno izvješće vlade koje je pokazalo rast potrošnje domaćinstava, potpirujući nade u zahuktavanje posustalog gospodarskog oporavka. Vlada je u utorak izvijestila da je potrošnja domaćinstava prilagođena za inflaciju porasla u travnju 2,6 posto na godišnjoj razini, nadmašivši očekivanja ekonomista koji su u prosjeku predviđali njezin rast za 2,2 posto. Japanska su domaćinstva u prosjeku u travnju potrošila 301.948 jena (3.790 dolara).
MADRID - Promet u španjolskoj maloprodaji potonuo je u travnju, zabilježivši najveći pad otkad su se podaci počeli prikupljati 2003. godine. Kalendarski prilagođen promet u maloprodaji pao je u prošlom mjesecu 9,8 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, pokazali su službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Pad je uvelike nadmašio očekivanja i ukazuje na nastavak trenda smanjenja prometa u maloprodaji 22. mjesec zaredom. U ožujku promet je pao 3,8 posto.
SARAJEVO - Registrirana nezaposlenost u Bosni i Hercegovini premašila je 44 posto, objavila je Agencija za rad i zapošljavanje BiH. Prema podacima ove agencije, zaključno sa zadnjim danom u travnju u BiH je u evidencijama nezaposlenih bilo više od 540 tisuća osoba, što je stopa nezaposlenosti od 44,1 posto. Statistika pokazuje i kako je u odnosu na ožujak ukupni broj nezaposlenih ipak bio manji za oko 2.400 osoba. Najveći broj nezaposlenih, njih 188 tisuća, među kvalificiranim je radnicima, koji čine 34 posto nezaposlenih te među nekvalificiranim radnicima, kojih je među nezaposlenima 162 tisuće odnosno oko 30 posto. Posao traži oko trideset tisuća osoba s visokom stručnom spremom, što je oko 5,6 posto. Ukupan broj zaposlenih kod pravnih osoba u BiH je 688 tisuća.
ALMATY (Kazahstan) - Končarov Institut za elektrotehniku na međunarodnom sajmu Kitel 2012, koji se od 29. do 31. svibnja održava u kazahstanskom gradu Almaty, predstavlja inovativni proizvod – autonomni sustav napajanja baznih stanica. Riječ je o inovativnom proizvodu komercijalnog imena Končar Hybrid Power Supply, koji objedinjuje energiju vjetra, sunca i vodika te osigurava kontinuirano i nesmetano napajanje baznih stanica telekomunikacijskih operatera, navodi se u današnjem priopćenju iz Konaara. Taj proizvod u potpunosti je razvijen i proizveden u Hrvatskoj, a plod je dugogodišnjeg istraživačko-razvojnog rada vrhunskih stručnjaka i znanstvenika, stoji u priopćenju. Informatički i telekomunikacijski sajam Kitel održava se 19. put i vrlo je važan za tržište Središnje Azije.
PARIZ/ZAGREB - Čelnici četiriju članica EU-a, Francuske, Njemačke, Španjolske i Italije, mogli bi se sastati 22. lipnja u Rimu kako bi raspravili o krizi eurozone, pred redoviti summit EU-a 28. i 29. lipnja, piše francuski dnevni list Le Figaro. List se poziva na talijanske vladine izvore po kojima je predsjednik talijanske vlade Mario Monti predložio taj susret kako bi se razjasnila neka pitanja pred summit u Bruxellesu. "Četverostrani sastanak o Europi trebao bi se održati u Rimu 22. lipnja, nakon izbora u Grčkoj i Francuskoj", piše list. Ideja o takvom susretu pojavila se prije nekoliko tjedana ali još nije formalizirana službenim pozivnicama, kazali su isti izvori. Skup bi bio posvećen krizi koja potresa eurozonu. Na tom mini-summit, pojašnjava Le Figaro, Monti bi mogao imati ulogu medijatora između francuskog predsjednika Francoisa Hollandea i njemačke kancelarke Angele Merkel koji se ne mogu složiti oko pitanja euroobveznica koje Njemačka odbacuje. Taj sastanak bio bi također prigoda za razgovor o stanju u Španjolskoj.
DUBLIN - Irski premijer Enda Kenny upozorio je da bi Irskoj mogao biti snižen kreditni rejting ako na referendumu u četvrtak odbaci fiskalni pakt EU-a. "Niz rejting agencija već nam je kazao da će, odbace li ljudi fiskalni pakt, uslijediti snižavanje kreditnog rejtinga zemlje", rekao je Kenny novinarima. Irska je jedina od 25 zemalja potpisnica fiskalnog pakta koja će se o njegovoj ratifikaciji izjasniti na referendumu. Za razliku od dva dosadašnja slučaja kada je referendum u Irskoj privremeno zaustavljao ratifikaciju europskih ugovora, situacija je ovaj put drugačija. Ugovor o fiskalnoj disciplini, koji praktički zabranjuje proračunski deficit, stupa na snaga kada ga ratificira 12 od 17 članica eurozone. Irska, koja je dobila financijsku pomoć EU-a, eventualnim bi odbijanjem izgubila pravo na sredstva iz Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), trajnog kriznog fonda EU-a, što bi joj otežalo povratak na financijska tržišta 2014. godine.
PEKING - Svaka peta europska kompanija koja posluje u Kini mogla bi u budućnosti preusmjeriti svoja ulaganja u druge zemlje ako plaće previše narastu, a propisi postanu prevelik teret, pokazalo je istraživanje. Europska gospodarska komora objavila je da, iako je Kina sve važnije tržište za njezine članice, mnoge kompanije obeshrabruje rast cijena i regulatorne prepreke u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. Ukupno 22 posto ispitanika navelo je u redovnom godišnjem istraživanju da razmišljaju o preusmjeravanju ulaganja iz Kine na druga tržišta, navodi se u priopćenju. "Ima naznaka da bi zbog zastoja reformi i rasta troškova svojedobno pouzdani priljev izravnih stranih ulaganja mogao usporiti, a planirana ulaganja biti preusmjerena prema drugim tržištima u nastajanju", rekao je predsjednik komore Davide Cucino. Prosječna godišnja plaća radnika u privatnim tvrtkama u kineskim gradovima porasla je prošle godine 12,3 posto u odnosu na godinu prije, na 24.556 juana (3.900 američkih dolara), objavio je Državni zavod za statistiku.
TOKIO - Japanski telekomunikacijski operater Softbank najavio je u novi pametni mobitel koji će mjeriti radioaktivnost. Glavni direktor tvrtke Masayoshi Son rekao je da je riječ o prvom smartphoneu te vrste u svijetu i da se radi o odgovoru na traženje jednog japanskog klijenta. Mobitel će jednostavnim pritiskom na tipku mjeriti radioaktivnost u zraku u milisievertima. Novi smartphone naći će se u prodaji krajem srpnja, navodi Softbank. Nakon potresa i tsunamija u ožujku prošle godine, koji su izazvali havariju nuklearne elektrane Fukushime, u Japanu se pojavio niz jeftinih uređaja za mjerenje radioaktivnosti, zbog strahovanja stanovnika od raširenosti radioaktivnih elemenata u okolišu.
LONDON - Cijene sirove nafte pale su u utorak na londonskom tržištu budući da produbljivanje krize u eurozoni prigušuje izglede svjetske potražnje za gorivima, što je prevagnulo nad obnovljenim strahovanjem od prekida opskrbe s Bliskog istoka. Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu za 25 centi, na 106,86 dolara, nakon što je prethodnog dana nakratko dosegnula 108,04 dolara. Na američkom je tržištu barel poskupio 36 centi, na 91,22 dolara. "Tržište balansira između obnovljenih strahova vezanih uz geopolitičke rizike i prognoza slabljenja svjetskog gospodarstva pod utjecajem krize u eurozoni", tumači Olivier Jakob iz Petromatrixa. Zastoj pregovora o iranskim nuklearnim planovima podupro je cijene nafte koje su u ovom mjesecu pale oko 10 posto pod utjecajem dužničke krize u Europi koja bi mogla dovesti do izlaska Grčke iz eurozone. U prvom je planu ponovo strah od širenja krize u eurozoni. Španjolska je najavila da će upotrijebiti državne obveznice kako bi poduprla posrnulu banku Bankiju, pa ulagači strahuju da će Madrid priskočiti u pomoć i drugim problematičnim zajmodavcima, i to upravo u radzoblju kada rastu troškovi zaduživanja španjolske države.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, dok je euro pod pritiskom jer se ulagači plaše širenja dužničke krize u Europi, s obzirom da se cijena zaduživanja Španjolske primiče kritičnim razinama. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu 0,3 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,3 i 1,5 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u plusu 0,6 posto, odmaknuvši se od najnižih razina od prosinca prošle godine, na koje je pao u petak. "U fokusu nije samo Grčka, nego i druge prezadužene članice eurozone, kao što je Španjolska. Zbog opasno visokih razina prinosa na njezine obveznice, ulagači su na oprezu", kaže Michael Creed, ekonomist u National Australia Bank.