ZAGREB - Hrvatska mora reformirati obrazovni sustav i uskladiti ga s potrebama tržišta rada jer već dugo godina obrazujemo mlade ljude za burzu rada, upozorio je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na današnjem okruglom stolu "Tržište rada i kriza". Hrvatsko tržište rada obilježavaju niska aktivnost i zaposlenost s jedne, te visoka nezaposlenost s druge strane, a to se ne može početi rješavati bez povezivanja obrazovanja i gospodarstva. Zbog njihove neusklađenosti danas imamo preko 60.000 nezaposlenih mladih ljudi bez ijedne godine radnog iskustva. Kriza je pravi trenutak za pokretanje mjera koje će stvarati kadrove za tržište rada kako bi s vremenom došli do broja od dva milijuna zaposlenih (sada ih je 1,4 milijuna), a stopa zaposlenosti osoba između 20 i 64 godine starosti iznosila 75 posto, smatra Mrsić. Najveći problem hrvatskog tržišta rada nije broj nezaposlenih nego njegova nepovoljna struktura, jer ima veliki broj dugotrajno nezaposlenih osoba - polovica nezaposlenih čeka na posao duže od godine dana, a trećina duže od dvije godine, upozorio je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
ZAGREB - Energetskom obnovom tisuća zgrada u javnom vlasništvu država će pokrenuti investicijski ciklus i oživjeti građevinski sektor te stvoriti projektantsko-građevinski izvozni proizvod, rekao je danas ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak. Najavio je obnovu zgrada u javnom vlasništvu koja će obuhvatiti rekonstrukciju sustava grijanja, izmjenu stolarije, obnovu fasada, vodovodnih i elektro instalacija i druge zahvate koji bi trebali znatno smanjiti troškove za energiju. Kreditom bi bili plaćani izvođači radova, a vraćali bi ga vlasnici objekata. Pomoćnica ministra Ana Pavičić-Kaselj kaže kako je potencijal energetskih ušteda u zgradarstvu veoma velik jer zgrade sudjeluju sa 42,3 posto u ukupnoj potrošnji energije. Za provedbu projekta osigurana su sredstva iz kreditnih linija HBOR-a i Europske investicijske banke. Dosad je zadano 78 projektnih zadataka s potencijalom investicija od 435 milijuna kuna, dodatnih 75 bit će završeno do kraja svibnja, a do kraja lipnja očekuje se da će biti gotovo ukupno 300 projekata za koje će biti raspisani natječaji. Zgrade koje će biti obuhvaćene programom su škole, vrtići, bolnice, fakulteti, domovi zdravlja, zgrade državnih i lokalnih institucija i druge.
ZAGREB - Hrvatska industrija u ožujku je zabilježila rast prometa na mjesečnoj razini, dok su smanjene nove narudžbe, a na godišnjoj je razini zabilježen pad prometa i rast narudžbi. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, ukupni desezonirani promet industrije u ožujku je u odnosu na veljaču porastao za 0,2 posto. Na to je utjecao rast prometa na stranom tržištu za 11,3 posto, dok je na domaćem tržištu promet pao za 2 posto. Na godišnjoj razini kalendarski prilagođeni podaci pokazuju pad prometa industrije za 3,1 posto, pri čemu je na domaćem tržištu zabilježen pad za 4,5 posto, ali je na stranom tržištu promet povećan za 3,5 posto. Kumulativni podaci za prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani pokazuju da je ukupni promet hrvatske industrije pao za 0,2 posto. Prerađivačka industrija koja radi na temelju narudžbi u ožujku u odnosu na veljaču bilježi pad narudžbi za 13,5 posto, pri čemu su narudžbe s domaćeg tržišta pale za 20,8 posto, dok su za 7,5 posto pale narudžbe sa stranih tržišta. U odnosu na ožujak 2011. narudžbe su porasle za 0,2 posto, pri čemu su narudžbe s domaćeg tržišta porasle za 1,9 posto, dok su naručitelji sa stranih tržišta svoje narudžbe smanjili za 4,2 posto.
ZAGREB - Ukupno zaračunata bruto premija 27 društava za osiguranje u Hrvatskoj je na kraju travnja iznosila 3,27 milijardi kuna, što je 0,6 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine, objavio je Hrvatski ured za osiguranje. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata bruto premija na kraju travnja iznosila je 2,5 milijardi kuna, što je u odnosu na travanj lani pad za 1,5 posto, dok je u skupini životnih osiguranja zaračunata bruto premija porasla za 2,2 posto, na 769,8 milijuna kuna. Najzastupljenija vrsta osiguranja i nadalje je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa zaračunatom bruto premijom od 950,1 milijun kuna, što je povećanje od 0,9 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ta vrsta osiguranja u premiji neživotnih osiguranja ima udio od 37,95 posto, te 29,03 posto u ukupno zaračunatoj premiji. U skupini životnih osiguranja najveći udio ima klasično životno osiguranje s premijom od 663,1 milijun kuna, što je porast za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
ZAGREB - Glavna skupština Ine sazvana je za 19. lipnja, a trebala bi odlučivati o prijedlogu da se prošlogodišnja dobit od 1,96 milijardi kuna rasporedi u zakonske rezerve i zadržanu dobit te o dopuni djelatnosti kompanije koja bi se ubuduće mogla baviti i djelatnostima vezanim uz zaštitu od požara, zaštitu okoliša, ali i detektivskim i djelatnostima privatne zaštite. Ina d.d. je prošle godine ostvarila dobit u iznosu od 1,96 milijardi kuna. Uprava predlaže da se glavnina te dobiti, ili iznos od oko 1,87 milijardi kuna rasporedi u zadržanu dobit, a u zakonske rezerve 98,33 milijuna kuna, navodi se u pozivu za glavnu skupštinu objavljenom na Zagrebačkoj burzi. Zbog otežane situacije u financijskom okruženju, predlaže se ne isplaćivati dividendu iz dobiti za 2011. godinu", navodi se u obrazloženju. Pritom se uz ostalo ističe i kako kretanja na kraju prošle godine (četvrto tromjesečje), kako u poslovnom okruženju tako i na financijskim tržištima, ukazuju na snažnu potrebu oslanjanja na vlastita sredstva.
ZAGREB - Pod pritiskom izraženih negativnih kretanja na europskim burzama ponajviše zbog neizvjesne političke situacije u Grčkoj, Crobex indeks Zagrebačke burze danas do podne potonuo je više od jedan posto, na najnižu razinu od kraja veljače ove godine. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 1,13 posto, na 1.763 boda. Posljednji puta toliko je iznosio na zatvaranju burze 23. veljače ove godine. Istodobno, Crobex10 je oslabio 0,50 posto, na 977 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 9,6 milijuna kuna, što je otprilike šest milijuna kuna više nego u petak u to doba. Prometi iznad milijun kuna ostvareni su do podneva s dionicama Valamar Adrije i AD Plastika. Pritom je dionica Valamara potonula 4,79 posto, na 92 kune, a AD Plastika 1,9 posto na 117 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) blago oslabila prema euru, za 0,04 posto u odnosu na tečajnu listu od prošloga petka, a oslabila je i prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,501209 kuna. Na vrijednosti su prema kuni dobile i ostale promatrane inozemne valute. Kuna je prema američkom dolaru oslabila za 0,59 posto, britanskoj funti za 0,40 posto, a prema švicarskom franku za 0,05 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,246323 kune, dolara 5,828898 kuna i funte 9,368314 kuna.