FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 12,30 sati

ZAGREB, 7. svibnja 2012. (Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 12,30 sati.

MOSKVA

Vladimir Putin svečano je prisegnuo i time službeno preuzeo dužnost predsjednika u ponedjeljak u Velikom dvorcu u Kremlju u nazočnosti oko tisuća uzvanika, javljaju ruski mediji. On je na dužnosti predsjednika zamijenio Dmitrija Medevedeva koji je bio na čelu države posljednje četiri godine. Ovo je već treća Putinova inauguracija, ali prvi put dobija šestogodišnji mandat. Putin je položio prisegu na primjerku Ustava koji se čuva u predsjedničkoj knjižnici u Kremlju, a na kojemu je već polagao prisegu 2000. i 2004. godine. Na taj Ustav zakleli su se i Boris Jeljcin 1996. i Medvedev 2008. Polaganje prisege smatra se trenutkom stupanja na vlast novoga predsjednika.

MOSKVA

Vladimir Putin pozvao je na jedinstvo u Rusiji u kratkom govoru nakon što je prisegnuo za predsjednika u ponedjeljak u Kremlju i obećao je da će ojačati demokraciju tijekom svog šestogodišnjeg mandata, prenose ruski mediji. "Učinit ću sve da opravdam povjerenje milijuna naših građana. Smatram smislom cijelog svog života i svojim dugom služiti domovini i našem narodu čija potpora nadahnjuje i pomaže u rješavanju najtežih zadaća", rekao je Putin. U vrijeme Putinove inauguracije policija je u središtu Moskve privela oko 120 ljudi zbog nedopuštenog prosvjeda, među kojima bivšeg potpredsjednika vlade, a sada oporbenog aktivista Borisa Nemcova.

ATENA

Dvije vodeće grčke stranke koje su podržale paket mjera štednje, Nova demokracija (desnica) i PASOK (socijalisti), osvojile su tek 149 od 300 mjesta u parlamentu, što nije dovoljno za apsolutnu većinu, nakon prebrojavanja 99 posto glasova, po podacima koje je u ponedjeljak objavilo ministarstvo unutarnjih poslova. Po tim gotovo konačnim rezultatima dvije stranke, Nova demokracija s 18,8 posto glasova (108 mjesta) i Pasok s 13,2 posto (41 mjesto) mogu sastaviti koalicijsku vladu samo uz pomoć treće stranke. Te dvije stranke, koje su u zadnjih 38 godina stupovi bipartizma u Grčkoj i koje se smatra odgovornima za krizu što je zahvatila zemlju, doživjele su povijesni poraz na parlamentarnim izborima u nedjelju. Pet stranaka koje se protive štednji a uspjele su prijeći prag od tri posto za ulazak u parlament, uključujući i neonacističku stranku koja je prvi put ušla u parlament, osvojilo je 151 mjesto, ili nešto više od polovine.

BEOGRAD

Prema konačnoj procjeni rezultata parlamentarnih izbora u Srbiji, koju je u ponedjeljak objavio Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID), koalicija oko oporbene Srpske napredne stranke (SNS) Tomislava Nikolića osvojila je 73 zastupnička mandata, a slijedi koalicija okupljena oko Demokratske stranke (DS) Borisa Tadića sa osvojena 68 mandata u srbijanskom parlamentu. Po konačnoj procjeni, koja ne uključuje glasove s glasačkih mjesta na Kosovu, a koju je u Tanjugovom pres centru objavio programski ravnatelj CeSID-a Marko Blagojević, s 45 osvojena mandata slijedi koalicija koju predvodi Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića. Po 20 mandata su, po riječima Blagojevića, osvojili Demokratska stranka Srbije (DSS) Vojislava Koštunice i koalicija ''Preokret'' okupljena oko Liberalno demokratske partije (LDP) Čedomira Jovanovića.

BUDIMPEŠTA

Hrvatski premijer Zoran Milanović započeo je u ponedjeljak u Budimpešti razgovore sa svojim domaćinom, predsjednikom mađarske vlade Viktorom Orbanom, koji bi trebali obuhvatiti bilateralne odnose, suradnju unutar EU-a, potencijale za provedbu inicijativa od zajedničkog interesa na području energetike i infrastrukture kao i stanje u regiji. Nakon svečanog dočeka pred zgradom mađarskog parlamenta i intoniranja himni dviju zemalja, dvojica su se premijera uputila na razgovore koji bi trebali trajati oko sat vremena nakon čega će se obratiti novinarima. Odnosi dvije zemlje tradicionalno su dobri i prijateljski, što je Mađarska posebno pokazala tijekom predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici 2011. kada se snažno zalagala da se hrvatski pristupni pregovori završe do kraja njezina predsjedanja, te time što je bila druga zemlja EU-a koja je ratificirala hrvatski Ugovor o pristupanju, 13. veljače ove godine.

DAMASK

Glasački uredi otvoreni su u ponedjeljak ujutro u Siriji za prve "višestranačke" izbore unazad pola stoljeća, ali to glasovanje organizirano u ozračju nasilja osporava oporba koja izbore bojkotira ocjenjujući ih farsom režima predsjednika Bašara al-Asada. U cijeloj zemlji 7195 kandidata u utrci je za 250 mjesta zastupnika koji bi trebali usvojiti niz reformi koje je obećao šef države. Osnovano je devet stranaka, od kojih je sedam u utrci na izborima. Riječ je o prvim izborima od usvajanja novog ustava na referendumu u veljači. Novi ustav dopustio je osnivanje i drugih stranaka osim stranke Baas, koja je na vlasti od 1963. godine.

SARAJEVO

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz izjavio je kako od bosanskohercegovačkog pravosuđa očekuje brže procesuiranje predmeta ratnih zločina koje mu je prepustio Haaški sud dok se od Srbije traži da utvrdi tko je i kako pomagao optuženicima poput Ratka Mladića i Gorana Hadžića koji su se godinama skrivali od pravde. U intervjuu sarajevskom "Oslobođenju" objavljenom u ponedjeljak uoči trodnevnog Brammertzova posjeta BiH, glavni tužitelj ICTY-a je kazao kako je dobra vijest to da više nema optuženika koji su na slobodi no i dalje postoji niz poslova koje valja obaviti. "I dalje tražimo suradnju država regije kako bismo bili efikasni u dovršavanju preostalih suđenja i žalbenih postupaka", kazao je Brammertz dodajući kako je za ICTY važno vidjeti i to na koji način domaća pravosuđa procesuiraju slučajeve ratnih zločina jer je utvrđivanje odgovornosti za ta nedjela važan izazov u predstojećim godinama.

JERUZALEM

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu raspisao je u ponedjeljak prijevremene opće izbore za 4. rujna, a ankete pokazuju da će ponovno dobiti mandat jer je Izrael suočen s iranskom nuklearnom prijetnjom. "Ja kanim sastaviti što širu koaliciju kako bih ostvario stabilnost i poveo Izrael ususret velikim izazovima koji su pred nama", kaže se u Netanyahuovoj izjavi za javnost. Izbori nisu bili predviđeni prije listopada 2013., ali novi zakon koji bi mogao ultraortodoksne židove natjerati u vojsku, kao i predstojeća proračunska rasprava, ugrožavaju vladajuću koaliciju vjerskih i nacionalističkih stranaka, iako je ta koalicija nekoć smatrana najstabilnijom u izraelskoj povijesti. "Živimo u zemlji koja teba političku stabilnost. Bio bih veoma sretan uspijemo li završiti ovaj mandat i to je bio i moj cilj", rekao je Netanyahu.

ZAGREB

Dan otvorenih vrata Ministarstva vanjskih i europskih poslova održat će se u utorak u okviru obilježavanja Europskog tjedna, a tom prigodom ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić susrest će se sa srednjoškolcima grada Zagreba i Zagrebačke županije, priopćeno je u ponedjeljak iz MVEP-a. Šefica hrvatske diplomacije susrest će se s učenicima završnih razreda Prve tehničke škole Tesla te Srednje medicinske škole Mlinarska, predstaviti im aktivnosti koje Ministarstvo provodi u svrhu informiranja građana o Europskoj uniji, te s njima obići prostorije Ministarstva.

ADEN

Pripadnici Al Kaide napali su u ponedjeljak dva vojna položaja na jugu Jemena, usmrtivši najmanje 20 vojnika, dan nakon smrti jednog čelnika te terorističke mreže u američkom zračnom napadu, prema vojnom izvoru. Među mrtvima su četiri časnika, istaknuo je vojni izvor prema kojemu se položaji napadnuti u ponedjeljak ujutro nalaze južno od grada Zindžibara, koji već godinu dana kontrolira ekstremistička mreža. Do napada je došlo dan nakon smrti šefa Al Kaide na Arapskom poluotoku, Jemenca Fahda al-Kusa, u napadu u pokrajini Šabvi koji lokalni dostojanstvenici pripisuju SAD-u. Fahda al-Kusa tražio je SAD zbog napada na brod USS Cole kad je 17 američkih marinaca ubijeno 2000. u Adenskom zaljevu. Dvije rakete ispaljene su na kuću Fahd al-Kusa u Rafadu, usmrtivši šefa Al Kaide i njegova dva tjelesna čuvara.

KOLKATA

Američka državna tajnica Hillary Clinton pozvala je u ponedjeljak Indiju da još više smanji uvoz iranske nafte, ocijenivši da bi proizvodnja atomske bombe u Iranu mogla biti "pogubna" za svijet. "Indija svakako radi na smanjenju uvoza iranske nafte. Pohvaljujemo mjere koje su donijeli dosad. Nadamo se da će učiniti i više", rekla je Clinton na skupu u Kolkati, na istoku Indije. Clinton je dodala kako misli da na tržištu postoje "odgovarajuće" zalihe nafte, spomenuvši napose Saudijsku Arabiju, kako bi se nadoknadio manji uvoz iz Irana. Odgovarajući na pitanja studenata kritičnih prema američkoj politici, američka državna tajnica je rekla da Iran može biti uzrok "nereda" u Indiji, podsjetivši na napad na izraelsko veleposlanstvo u New Delhiju u veljači. Sumnja se da su u njega umiješani iranski agenti.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙