FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 21 sat

ZAGREB, 16. travnja 2012. (Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 21 sat.

ZAGREB - Nacionalni parlamenti prepoznati su kao moguće rješenje problema legitimnosti Europske unije pa su im Lisabonskim ugovorom dane nove ovlasti nadzora nad europskim zakonodavstvom u što će se ravnopravno uključiti i Hrvatski sabor, kazao je u ponedjeljak u Zagrebu Thomas Christansen, profesor europskih institucionalnih politika sa Sveučilišta u Maastrichtu. Christansen je u Hrvatskom saboru održao predavanje o temi "Uloga nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji", koje je organizirao Institut za međunarodne odnose (IMO) u suradnji s Odborom za europske integracije Hrvatskog sabora. Predavanju je nazočio i predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem, koji je kazao da je ovo važna i zanimljiva tema za Sabor. Nacionalni parlamenti, kazao je Christansen, obično se smatraju gubitnicima europskih integracija jer se proces donošenja odluka pomiče na razinu EU-a. Njihova suradnja ograničena je u kontekstu Konferencije odbora za europske poslove parlamenata članica Europske unije (COSAC), uredbi i sl., ali s malim učinkom na stvarno parlamentarno ponašanje. Deklaracija iz Laekena i Europska konvencija prepoznali su, međutim, nacionalne parlamente kao moguće rješenje problema legitimnosti Europske unije pa su im Lisabonskim ugovorom, koji je stupio na snagu 1. prosinca 2009., dane nove ovlasti nadzora nad europskim zakonodavstvom, istaknuo je. Lisabonski ugovor predviđa da se svi predloženi zakoni EU-a šalju nacionalnim parlamentima. Uvodi se sustav ranog upozoravanja po kojem svaki nacionalni parlament ima osam tjedana da argumentira svoj prigovor ako misli da prijedlog zakona nije prikladan za EU.

PRIŠTINA - Hrvatska podupire daljnju konsolidaciju Kosovskih sigurnosnih snaga sve do ulaska u članstvo NATO-a, izjavio je u ponedjeljak u Prištini načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general pukovnik Drago Lovrić nakon susreta sa zapovjednikom Kosovskih sigurnosnih snaga general pukovnikom Kadrijem Kastratijem i ministrom sigurnosnih snaga Agimom Cekuom. Čelnik Glavnog stožera hrvatske vojske kazao je da je tijekom susreta s ministrom Cekuom i zapovjednikom Kosovskih sigurnosnih snaga general pukovnikom Kastratijem obećao stalnu potporu njegove zemlje na putu ka integraciji ovih snaga u Sjeveroatlanski savez. "Oružane snage Republike Hrvatske podržavaju mir u regiji. Mi smo razmatrali mogućnost suradnje između snaga Hrvatske i Kosova omogućujući školovanje novih pripadnika Kosovskih sigurnosnih snaga na temelju programa koje imaju hrvatske Oružane snage. S obzirom da je Hrvatska članica NATO-a, mi bismo željeli da i Kosovske sigurnosne snaga što prije uđu u NATO", kazao je general pukovnik Lovrić. Zapovjednik Kosovskih sigurnosnih snaga zauzeo se, govoreći o nastavku vojne suradnje između dvije zemlje, za što veću potporu Hrvatske u školovanju i osposobljavanju stručnih kadrova istaknuvši također kosovske snage teže ulasku u NATO. Ovo je prvi posjet načelnika Glavnog stožera hrvatske vojske Kosovu.

BEOGRAD - Rok za podnošenje kandidature na izborima za srbijanskog predsjednika istekao je u nedjelju u ponoć, a srbijanska Republička izborna komisija (RIK) do sada je potvrdila 11 od 12 podnesenih kandidatura. Kao predsjednički kandidati za sada su potvrđeni predsjednik Demokratske stranke i donedavni predsjednik Srbije Boris Tadić, kao i predsjednik vodeće oporbene Srpske napredne stranke Tomislav Nikolić. Kandidati su i predsjednik Liberalno demokratske partije Čedomir Jovanović, predsjednik Socijalističke partije Srbije i aktualni ministar unutarnjih poslova Ivica Dačić, dok je kandidat Ujedinjenih regiona Srbije sadašnji ministar zdravstva Zoran Stanković. Među kandidatima su i predsjednik Demokratske stranke Srbije i bivši srbijanski premijer Vojislav Koštunica, supruga predsjednika Srpske radikalne stranke i haaškog optuženika Vojislava Šešelja, Jadranka Šešelj, predsjednik Saveza vojvođanskih Mađara Ištvan Pastor, kao i predsjednik Pokreta radnika i seljaka Zoran Dragišić. Predsjedničke kandidature potvrđene su i za glavnog muftiju Islamske zajednice u Srbiji Muamera Zukorlića i za kandidata pokreta ''Dveri'' Vladana Glišića, dok je kandidatura Danice Grujičić, kao kandidata Socijaldemokratskog saveza, podnesena u nedjelju kasno navečer i očekuje se da o tome bude odlučeno tijekom dana. Izbori za predsjednika Srbije zakazani su za 6. svibnja, kada se održavaju i parlamentarni, pokrajinski i lokalni izbori.

WASHINGTON - Svjetska banka izabrala je u ponedjeljak Amerikanca koreanskog podrijetla, zdravtsvenog stručnjaka Jim Yong Kima, za svog novog predsjednika pa je SAD tako zadržao kontrolu u toj financijskoj instituciji. Kim (52), izabran je za čelnu poziciju Svjetske banke ispred nigerijske, uvelike cijenjene ministrice financija Ngozi Okonjo-Iweale. Odlučujuća je bila potpora američkih saveznika u zapadnoj Europi, Japanu, Kanadi i nekim rastućim ekonomijama poput Rusije, Meksika i Južne Koreje. Za razliku od prijašnjih izbora za predsjednika Svjetske banke, odluka nije bila jednoglasna. Također, Kim nije ni političar, ni bankar ni diplomat, kao što su bili dosadašnji čelnici Svjetske banke. On je liječnik i antropolog i radio je na jačanju zdravstvenoj skrbi siromašnih i zemalja u razvitku primjerice boreći se protiv tuberkuloze u Haitiju i Peruu i HIV/AIDS-a u ruskim zatvorima. Kim će dužnost preuzeti 1. srpnja, kada prestaje mandat sadašnjeg predsjednika Roberta Zoellicka. Sjedinjene Države drže mjesto predsjednika od formiranja Svjetske banke nakon Drugog svjetskog rata dok su Europljani uvijek predvodili njezinu sestrinsku instituciju Međunarodni monetarni fond.

UJEDINJENI NARODI - Vijeće sigurnosti UN-a u ponedjeljak je oštro osudilo Sjevernu Koreju zbog lansiranja rakete i pozvala na učvršćenje postojećih sankcija protiv te komunističke zemlje. Vijeće sigurnosti ponovno je upozorilo Pjongjang da odustane od novih lansiranja ili nuklearnih pokusa. "Predsjednička izjava" Vijeća sigurnosti prihvaćena je jednoglasno, a potporu joj je dala i Kina, jedina saveznica Sjeverne Koreje u 15-članom tijelu. "Vijeće sigurnosti snažno osuđuje lansiranje rakete 13. travnja Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK). Vijeće sigurnosti traži da se DPRK suzdrži od dajnjih lansiranja projektila korištenjem balističke raketne tehnologije....te poziva na poštivanje rezolucija VS-a na način da zaustavi sve aktivnosti vezane uz svoj program balističkih projektila", stoji u izjavi. VS od Sjeverne Koreje također traži da u potpunosti odustane od razvoja postojećeg nuklearnog programa i nuklearnih pokusa. Što se tiče sankcija, radi se o proširenju popisa nepoželjnih sjevernokorejskih tvrtki, osoba i robe koje su na crnu listu dospjeli nakon sjevernokorejskih nuklearnih pokusa 2006. i 2009. Sjeverna Koreja lansirala je u petak rano ujutro dalekometnu raketu koja se nedugo nakon lansiranja raspala i pala u more na zapadnoj strani Korejskog poluotoka. Sjeverna Koreja ranije je objavila kako želi da raketa Unha-3 ponese u orbitu meteorološki satelit, iako su njezini kritičari mišljenja da je ona trebala poslužiti unapređenju sjevernokorejskih mogućnosti za proizvodnju interkontinentalne balističke rakete sposobne nositi nuklearnu bojevu glavu.

SARAJEVO - U hercegovačkom selu Trusina i u mjestu Ahmići u središnjoj Bosni u ponedjeljak je obilježena devetnaesta obljetnica zločina počinjenih tijekom proteklog rata u Bosni i Hercegovini nad civilima i ratnim zarobljenicima hrvatske odnosno bošnjačke nacionalnosti. Komemoraciji u Trusini, u kojoj su u travnju 1993. pripadnici Armije BiH ubili četrnaest hrvatskih civila i četiri zarobljena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), nazočio je niz visokih dužnosnika predvođenih predsjednikom vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom. Nazočan je bio i predsjednik Federacije BiH Živko Budimir te dopredsjendici Svetozar Pudarić i Mirsad Kebo. Počast ubijenim polaganjem vijenca na spomen obilježje po prvi puta su zajednički odali i predstavnici Udruge generalskog zbora HVO-a odnosno Udruženja generala Armije BiH. Predsjednik FBiH Budimir kazao je ovom prigodom kako je iznimno važno to da se žrtvama po prvi puta na ovakav način odaje počast, podsjećajući kako sve žrtve rata imaju pravo na jednako poštovanje. "Sve žrtve ovog rata zaslužuju da im se mi koji smo se časno borili poklonimo i da svi počinitelji zločina odgovaraju", kazao je Budimir, koji je tijekom dana boravio i u Ahmićima, gdje je odana počast za 116 bošnjačkih civila koje su prije devetnaest godina pobili pripadnici HVO. Za zločine počinjene u Trusini optuženo je šest bivših pripadnika Armije BiH i njima se trenutačno sudi pred sudom BiH u Sarajevu.

BRUXELLES - Ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu da euroatlantske integracije vidi samo kao instrument transformacije društva, a ne kao cilj sam po sebi. Govoreći na tribini u organizaciji bruxelleskog 'think-tanka' Centar za europsku politiku, Lagumdžija je istaknuo da su tri glavna vanjskopolitička prioriteta njegove zemlje integracija u EU, NATO te regionalna suradnja sa susjedima. "Euroatlantske integracije za nas su važne kao instrument za preobrazbu društva i države, kako bi BiH postala funkcionalna država", rekao je Lagumdzija, dodajući da će članstvo u EU-u i NATO-u potom uslijediti kao posljedica te transformacije. Članstvo u NATO-u je bliže, jer jer je tu riječ o više političkom, a manje tehničkom procesu. "Za članstvo u NATO-u postoje političke prečice, dok za EU to nije slučaj", rekao je Lagumdžija. Dodao da bi bilo zgodno 2014., na 100. obljetnicu izbijanja Prvog svjetskog rata u Sarajevu, podići zastavu NATO-a. Govoreći o posljedicama skorog ulaska Hrvatske u EU, Lagumdžija je rekao da BiH treba osigurati najmanje tri međunarodna granična prijelaza preko kojih ce moći prelaziti sve vrste robe.

LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Janez Janša izjavio je u ponedjeljak da se Slovenija nalazi na "prijelomnoj točki", na kojoj sindikati i javnost moraju shvatiti da se javni izdaci više ne mogu financirati zaduživanjem kao ranijih godina. Ako parlament uskoro ne prihvati vladin prijedlog mjera štednje i rebalans proračuna sa smanjenjem javne potrošnje za više od 800 milijuna eura, Slovenija bi za samo godinu dana mogla doći u situaciju u kojoj je prije nekoliko godina bila Latvija koja je zbog lošeg gospodarskog stanja otpustila trećinu javnih službenika, a plaće ostalih smanjila za 20-30 posto, rekao je Janša. "Danas možete susresti bivše latvijske veleposlanike koji su nezaposleni i traže posao u inozemstvu, a Latvija je imala manji stupanj zaduženosti nego što ga imamo mi", rekao je Janša, odgovarajući u parlamentu na zastupnička pitanja vezana za gospodarsko stanje. Zastupnici su raspravljali o mjerama štednje, zbog kojih su sindikati u javnom sektoru za srijedu najavili štrajk u kojemu će po najavama sudjelovati i zaposleni u školama i bolnicama, javnoj upravi, policiji i carini. Ako ove godine ne provede ozbiljne mjere štednje, Sloveniju će iduće godine čekati radikalniji rezovi jer prethodnih godina javne troškove, plaće u javnom sektoru, socijalne izdatke i potencijale u odgojno-obrazovnom sustavu nije prilagodila svojim mogućnostima i padu BDP-a u vrijeme krize, upozorio je Janša. Prema njegovim riječima, Slovenija je u zadnje tri godine izgubila 60.000 radnih mjesta u realnom sektoru, kad se zbroji broj Slovenaca koji su u to vrijeme ostali bez posla i broj stranih radnika kojima su ukinute dozvole, dok je u javnom sektoru broj zaposlenih povećan za 9000.

MILANO - Mlada marokanska manekenka Imane Fadil svjedočila je u ponedjeljak na milanskom sudu o razuzdanim zabavama bivšeg talijanskog premijera Silvija Berlusconija u procesu protiv njega zbog navodnog plaćanja seksualnih usluga, pokrenutom nakon izbijanja skandala oko maloljetne Marokanke "Ruby", javile su agencije. Berlusconiju se sudi zbog navodnog plaćanja seskualnih usluga maloljetnoj Marokanki Karimi "Ruby" El Mahroug nakon zabava u njegovoj vili u okolici Milana i zbog navodnog utjecanja na policiju da pusti "Ruby" nakon privođenja zbog krađe. Nova svjedokinja je milanskom sudu rekla da je čula da maloljetna Marokanka ima kompromitirajuće slike i snimke bivšeg premijera. Ona je rekla da je za Ruby prvi puta čula prije dvije godine od Barbare Faggioli, jedne od djevojaka koja je bila bliža Berlusconiju. "Ruby se mogla osvetiti", rekla je Imane Fadil. Faggioli je bila "nervozna zbog te djevojke koja bi mogla Berlusconija i sve nas uvaliti u nevolje", rekla je svjedokinja i ustvrdila da joj je Fagggioli rekla da Ruby "ima vrlo kompromitirajuće video snimke i slike zabava". Fadil Imane tvrdi da je odbijala ponude da sudjeluje na Berlusconijevim takozvanim "bunga-bunga" seksualnim zabavama. Fadil je u svojstvu oštećene strane u odvojenom slučaju protiv tri osobe zbog navodnog podvođenja prostituki Berlusconiju i prva je svjedokinja koja je ustvrdila da je odbijala novac za sudjelovanje na tim zabavama.

SUBOTICA - Na prostorije gradskog odbora Demokratske stranke (DS) u Novome Sadu ispaljen je u nedjelju kasno navečer jedan hitac, no nitko nije ozlijeđen jer su prostorije bile prazne, objavili su u ponedjeljak vojvođanski mediji. Metak je prošao kroz prozor i oštetio namještaj. Policija je obavila očevid, a novosadski članovi te stranke osudili su incident. "Ako je metak zalutao, to je metak koji luta još iz bezakonja devedesetih godina. Ako je počinitelj pucao s namjerom, očito je prijetio povratkom Srbije u devedesete godine", navodi se u priopćenju DS-a. Prema neslužbenim informacijama, hitac je razbio staklo na prostorijama gradskog odbora DS i pronađen je u zidu ureda kojim se koristi stranačka mladež. "Strašno je i pomisliti na moguće posljedice, da je netko od mladih bio u prostorijama", poručio je DS. Prema istraživanju Centra za demokraciju i razvitak, najveću popularnost u Vojvodini uživa Demokratska stranka, za koju bi glasovalo 27 posto glasača, a slijedi Srpska napredna stranka s 25 posto glasova. Na trećem mjestu je Liga socijaldemokrata Vojvodine koja ima 10 posto potpore građana. U Vojvodini i Srbiji 6. svibnja će biti održani izbori na svim razinama.

KABUL - Usklađeni talibanski napadi u Kabulu i drugdje, završeni u ponedjeljak nakon 17 sati borbe s 47 žrtava, najmasovniji su napadi u 10 godina rata i težak izazov za budućnost Afganistana iz kojeg se 2014. međunarodne snage trebaju povući, ocjenjuju diplomati i stručnjaci. Spektakularne gerilske akcije kojima su talibani počeli tradicionalnu proljetnu ofenzivu, završile su smrću 36 napadača, osam pripadnika afganistanskih snaga i troje civila te s desecima ranjenih. Izvedeni su ni mjesec dana prije summita NATO-a u Chicagu na kojem će se razgovarati upravo o povlačenju međunarodnih snaga (ISAF) krajem 2014., i predaji odgovornosti za sigurnost zemlje u ruke samih Afganistanaca. I dok je afganistanski predsjednik Hamid Karzai kritizirao propuste u radu obavještajnih služi, američki veleposlanik Ryan Crocker i američki general John Allen, zapovjednik ISAF-a, pohvalili su brzu reakciju afganistanskih snaga. No zapadni diplomati i stručnjaci ne dijele njihovo mišljenje. "Činjenica da su uspjeli simultano izvesti tako složene napade pokazuje do kojeg su stupnja usavršili sposobnost kretanja da ne budu uočeni", ističe Martine van Bijlert iz Mreže analitičara Afganistana.

KARTUM - Sudanski paralment u ponedjeljak je jednoglasno usvojio rezoluciju kojom je vladu Južnog Sudana proglasio "neprijateljem" nakon što su postrojbe južnosudanske vojske zauzele pogranično područje Heglig, glavno naftno polje Sudana. "Vlada Južnog Sudana je neprijatelj i sva državna tijela trebaju se na osnovu toga odnositi prema njoj", kaže se u rezoluciji sudanskog paralmenta. Predsjednik paralamenta Ahmed Ibrahim El-Tahir je nakon glasovanja pozvao na svrgavanje Narodnog pokreta za oslobođenje Sudana (SPLM), bivše pobunjeničke organizacije koja preuzela vlast u Južnom Sudanu kada je nakon dugog građanskog rata postao neovisan u srpnju 2011. godine. "Objavljujemo da ćemo se boriti protiv pokreta SPLM u cilju svrgavanja vlade juga Sudana. Upotrijebit ćemo sve naše resurse u tom cilju", dodao je El-Tahir.

WASHINGTON - Organizacija kampanje za ponovni izbor predsjednika SAD-a Baracka Obame i uz nju vezane skupine Demokratske stranke u ožujku su prikupili 53 milijuna dolara povećavši prikupljeni iznos u odnosu na prethodna dva mjeseca. Za Obaminu kampanju novac je dalo više od 567.000 donatora, a 97 posto donacija iznosile su 250 dolara ili manje, rečeno je iz kampanje u video snimci upućenoj podržavateljima. Prikupljanje fondova skupina koje podržavaju Obamu postupno se pojačavalo tijekom posljednja tri mjeseca. Kampanja i njeni demokrastki saveznici u veljači su prikupili 45 milijana dolara i 29,1 milijun dolara u siječnju. U ožujku je za Obaminu kampanju više od 190.000 ljudi dalo svoju prvu donaciju. Prosječna donacija iznosi 50,78 dolara. "To tako funkcionira, ljudi pridonose organizaciji kampanje i s po pet i deset dolara kako bi se suprotstavili Mittu Romneyu", rekao je menadžer Obamine kampanje Jim Messina. Romney, bivši guverner Massachusettsa, vjerojatno će biti republikanski kandidat za predsjednika koji će izazvati Obamu na izborima 6. studenog.

STRASBOURG - Rusija je trebala bolje surađivati s Europskim sudom za ljudska prava (ECRH) i s više čovječnosti postupati prema osobama koje su bile bliske žrtvama pokolja u Katynskoj šumi, objavio je taj sud u ponedjeljak u Strasbourgu. Suci su većinom ocijenili da je Rusija prekršila članak 3 Europske konvencije o ljudskim pravima (Zabrana nečovječnog postupanja) u slučaju deset od 15 poljskih državljana koji su se obratili ruskome pravosuđu 2007. te 2009. godine. Podnositelji zahtjeva bili su bliski s 12 žrtava pokolja počinjenog blizu Smolenska na zapadu Rusije. U Katynu je 22.000 Poljaka, a među njima brojni časnici, ubijeno bez suđenja po nalogu Staljina početkom 40-ih godina. Moskva je dugo prešućivala zločin čime se održavalo uvjerenje da ga je počinila nacistička Njemačka. Suci su u odluci istaknuli da Rusija nije ispunila preuzetu obvezu suradnje s ECHR-om i da im je odbila dostaviti svoju pismenu odluku o zatvaranju istrage. Rusija je Vijeću Europe pristupila 1996., a od 1998. za nju je nastupila obveza poštivanja Europske konvencije o ljudskim pravima. Veliko vijeće, vrhovna instanca Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, treba u roku od tri mjeseca donijeti svoj pravorijek.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙