BRUKSELLES/ZAGREB - Europske regije i manje zrakoplovne kompanije pozvale su Europsku komisiju da dopusti fleksibilnija pravila za državne potpore manjim zračnim lukama, koje su, ističu, od ključnog gospodarskog značenja za lokalne zajednice i otoke, prenose europski mediji. Po europskim pravilima, subvencije za ulaganja u infrastrukturu dopuštene su kada su "potrebne, razmjerne, od općeg interesa, kada osiguravaju nediskriminacijski pristup svim korisnicima i ne narušavaju trgovinu na unutarnjem tržištu". Operativna potpora s druge se strane smatra neprihvatljivom. Europska komisija ove će godine revidirati smjernice o financiranju zrakoplovnih kompanija i zračnih luka. Po podacima EK, u EU postoji više od 460 zračnih luka, a 77 posto je u javnom vlasništvu. Više od polovice posluje s gubicima, a u osobito teškom položaju su manje zračne luke zbog ograničenih prihoda. "Regionalne zračne luke imaju velike teškoće u ostvarivanju profitabilnosti, a to je osobito slučaj sa zračnim lukama s manje od milijun putnika", rekao je Christoph Koeppchen iz Međunarodnog vijeća zračnih luka. Gotovo polovica europskih zračnih luka ima manje od milijun putnika na godinu.
ZAGREB/BRUXELLES - Neke zemlje članice Europske unije recikliraju gotovo 70 posto otpada i gotovo ništa ne odlažu na deponije, dok druge na odlagališta šalju više od tri četvrtine otpada, pokazuju podaci Europske komisije. Novo izvješće objašnjava da se kombinacija ekonomskih instrumenata, poreza i zabrane odlaganja i spaljivanja, shema odgovornosti za proizvođače i "plati-koliko-odbaciš", pokazala kao najučinkovitiji način rješavanja problema gospodarenja otpadom. Uvođenje tih instrumenata u sve zemlje članice bit će nužno ako EU želi ispuniti ciljeve vezane uz gospodarenje otpadom. Godine 2014. će prigodom revizije ciljeva EK će razmotriti trebaju li neki instrumenti postati pravno obvezujući. Komisija također uključuje gospodarenje otpadom među uvjete za dobivanje novca iz nekih europskih fondova. Puna prilagodba europskoj politici gospodarenja otpadom mogla bi stvoriti dodatnih 400 tisuća radnih mjesta u EU i donijeti dodatnih 42 milijarde eura prometa godišnje.
ZUERICH - Švicarska banka Credit Suisse mogla bi ukinuti do pet tisuća radnih mjesta u odjelu za investicijsko bankarstvo nakon objave poslovnih rezultata u prvom tromjesečju, objavili su švicarski mediji. Pozivajući se na procjenu člana višeg menadžmenta, list The Sonntag objavio je da bi ta banka mogla smanjiti broj zaposlenih za pet tisuća. Odjel investicijskog bankarstva "jednostavno je predimenzioniran", kazao je taj neimenovani izvor. Banka će objaviti rezultate za prvo tromjesečje 25. travnja. Banka sa sjedištem u Zuerichu suočena je s kritikama dioničara u vezi veličine i troškova investicijske banke, što je povećalo pritisak na izvršnog direktora Bradya Dougana da smanji broj radnih mjesta. Glasnogovornica banke nije željela komentirati napise u medijima.
WASHINGTON - Prijedlog kojim se želi uvesti porez na dohodak od najmanje 30 posto za Amerikance s godišnjim prihodima većim od milijun dolara neće naštetiti gospodarstvu kroz ograničavanje investicija i rasta, smatra američki ministar financija Timothy Geithner. Takozvani 'Buffetov zakon', porez koji predlaže predsjednik Barack Obama kako bi se smanjile nejednakosti u dohotku, naišao je na oštre kritike Republikanca koji tvrde da će se njime obeshrabiti ljude na pokretanje novih poslovnih pothvata jer bi se povećali porez na kapitalnu dobit i porezi na ulaganja. "Po mome mišljenju, vjerodostojna osnova za takav argument ne postoji", kazao je u nedjelju Geithner na televizijskoj postaji CBS. Riječ je o planu nazvanom po Warrenu Buffettu, poznatom ulagaču i milijarderu, koji se svojedobno založio za uvođenje većih poreza imućnijima jer, kako je kazao, plaća manju stopu poreza od njegove tajnice. SAD se muče s golemim proračunskim manjkom, a ne postoji konsenzus oko toga kako riješiti taj problem.
BRUXELLES - Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao je u ponedjeljak Europsku uniju da pokaže političko vodstvo kako bi stanovnici zemalja u razvoju dobili pristup energiji u sklopu programa "Energija za sve do 2030". UN želi udvostručiti udio obnovljive energije i poboljšati energetsku učinkovitost u svijetu, podsjetio je Ban u Bruxellesu na sastanku s europskim dužnosnicima. Ti ciljevi "provedivi su ako dokažete političko vodstvo", rekao je Ban europskim ministrima za razvoj i predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu. EU je prvi svjetski donator kada se radi o pomoći za razvoj. Barroso je najavio deblokadu 50 milijuna eura kroz dvije godine za pomoć zemljama koje žele iskoristiti pomoć stručnjaka na terenu za razvoj pristupa energiji. Ta pomoć dio je mjera koje je EK poduzela za potporu ciljevima UN-a da još 500 milijuna ljudi iz zemalja u razvoju dobije do 2030. pristup energiji.
BUDIMPEŠTA - Dvije trećine njemačkih i austrijskih kompanija izražava veliko nezadovoljstvo gospodarskom politikom koju vodi Mađarska, a njezin je rejting kao odredišta za ulaganja u naglom padu, pokazalo je u ponedjeljak najnovije istraživanje. Prema istraživanju koji je provela njemačka gospodarska komora u Mađarskoj, čak 87 posto ulagača nezadovoljno je agresivnom politikom koju provodi mađarska vlada u posljednje dvije godine, a riječ je ponajprije o golemim posebnim porezima nametnutima u nekoliko sektora, uključujući bankovni i sektor telekomunikacija. "Praktički nitko od 200 sudionika istraživanja nije iskazao zadovoljstvo. Svi poslovni segmenti dijele isto mišljenje, uz manja odstupanja", stoji u izvješću gospodarske komore. Njemačka je najveći izvor stranih ulaganja za mađarsko izvozno orijentirano gospodarstvo, koje je sada na rubu recesije. Vlada u Budimpešti nastoji održati dotok kapitala u zemlju budući da joj pravni spor s Bruxellesom priječi početak pregovora o financiranju s MMF-om i Europskom unijom.
LONDON - Cijene nafte na međunarodnim naftnim tržištima u ponedjeljak su se spustile zbog obnovljenih briga investitora oko dužničke krize u eurozoni te podataka o usporavanju rasta kineskog gospodarstva. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu kliznula je za 1,16 dolara, na 120,05 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 19 centi nižoj cijeni, odnosno po 101,86 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je da je cijena referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 119,10, što znači da je bila 38 centi viša nego u četvrtak.
LONDON - Tečaj eura u ponedjeljak je na međunarodnim tržištima pao na najnižu razinu u dva mjeseca prema dolaru i jenu, dok je prema funti zaronio na najnižu razinu u proteklih 19 mjeseci. Novi skok prinosa na španjolske državne obveznice obnovio je zabrinutosti u vezi krhkoga gospodarstva te članice eurozone. Tečaj eura se tako nakratko spustio ispod 1,3 dolara, na 1,29945 dolara, najnižu razina u posljednja dva mjeseca, a potom se stabilizirao na 1,3005 dolara. Najnižu razinu u dva mjeseca europska valuta zabilježila je i prema jenu, spustivši se na 104,66 jena, dok je prema funti zabilježila najnižu razinu od rujna 2010. te je trgovana po 82,1 funti. Pad tečaja eura mogao bi stvoriti pritiske i na njegov tečaj prema švicarskom franku. Trenutno se kreće na oko 1,2023 franaka i na manjem je dnevnom gubitku. I dolar je bio na gubitku prema jenu, a oslabio je 0,4 posto, na 80,55 jena.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Na europskim burzama najvažniji indeksi u ponedjeljak osciliraju između pozitivnog i negativnog područja, jer su ulagači na oprezu uoči aukcije španjolskih državnih obveznica u četvrtak. Londonski FTSE indeks trenutno je u minusu 0,54 posto na 5.679 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,39 posto na 6.609 bodova, a pariški CAC 0,69 posto i iznosio 3.211 bodova. Po dobicima se ističe rudarski sektor. Od pojedinačnih dobitnica, ističe se dionica International Powera, čija je cijena poskočila 3,2 posto nakon što je francuski GDF Suez pristao kupiti 30 posto udjela u tom britanskom proizvođaču energije, i to za 6,8 milijardi funti (10,8 milijarde dolara). Cijena dionica GDF Sueza skočila je za 2 posto. Nizozemska telekomunikacijska kompanija KPN također je ostvarila dobitak, za 2 posto. Pod većim pritiskom prodaja dionica, međutim, u ponedjeljak se našao madridski burzovni indeks Ibex i to nakon što su prinosi na španjolske 10-godišnje državne obveznice preskočili 6 posto po prvi put u ovoj godini.
TOKYO - Na azijskim je burzama tjedan počeo padom cijena dionica jer je rast prinosa na španjolske obveznice ponovno oživio strahovanja od europske dužničke krize, pa se ulagači povlače iz rizičnijih investicija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 1,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 0,2 i 0,7 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 0,8 posto. Pod najvećim su pritiskom dionice u rudarskom sektoru jer se ulagači plaše slabljenja potražnje za sirovinama zbog usporavanja rasta gospodarstva Kine, najvećeg svjetskog uvoznika sirovina.
NEW YORK - Nakon najlošija dva tjedna u ovoj godini, na Wall Streetu će ulagači ovoga tjedna najviše pratiti kvartalne poslovne rezultate kompanija, koji bi mogli odrediti da li će se korekcija cijena dionica na niže nastaviti ili zaustaviti. Dow Jones indeks prošloga je tjedna pao 1,6 posto, na 12.849 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 2 posto, na 1.370 bodova, a Nasdaq indeks 2,2 posto, na 3.011 bodova. To je njihov najveći tjedni pad u ovoj godini i drugi tjedan zaredom kako slabe. Od 32 kompanije, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu, a koje su dosad objavile izvješća za prvo tromjesečje, njih 75 posto nadmašilo je očekivanja. Unatoč tome, prošloga su tjedna cijene dionica zabilježile najveći pad u ovoj godini, dok su u posljednja dva tjedna Dow Jones i S&P 500 indeks skliznuli ukupno 2,7 posto.