ZAGREB
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u petak je odvojeno primila talijansku veleposlanicu u Hrvatskoj Emanuelu D'Alessandro, veleposlanika Republike Kosovo u RH Valdeta Sadikua i finskog veleposlanika Juhu Ottmana, priopćio je MVEP. U razgovoru s D'Alessandro glavne teme razgovora su bile mogućnosti razvijanja daljnje suradnje na području Jadrana, od gospodarske i znanstveno-istraživačke do suradnje u zaštiti okoliša, ali i još uvijek postojeći problem ometanja digitalnog signala hrvatskih televizija s odašiljača s područja Italije. Veleposlanica D'Alessandro najavila je za idući mjesec održavanje sastanka stručnjaka iz dviju država na tehničkoj razini kako bi se nastavilo rješavanje ovog pitanja. Na susretu s kosovskim veleposlanikom, ministrica Pusić je istaknula da Hrvatska snažno podupire samostalnost i integritet Kosova s kojim i nadalje želi razvijati sadržajne odnose u različitim područjima. Istaknula je i važnost sudjelovanja Kosova na regionalnim sastancima te potvrdila čvrstu potporu Hrvatske europskoj budućnosti Kosova. Pusić je informirala veleposlanika o tematskom sadržaju ovogodišnjeg Croatia Summita koji će biti fokusiran na korištenje iskustava iz hrvatskih pristupnih procesa u izgradnji institucija i moderne države, a na kojem će, uz predstavnike država jugoistočne Europe, prvi put sudjelovati i dužnosnici iz zemalja južnog Mediterana. Na sastanku je bilo riječi i o predstojećem posjetu potpredsjednice kosovske vlade Edite Tahiri Hrvatskoj početkom idućeg tjedna, kao i skorašnjem posjetu predstavnika MVEP-a Prištini. U razgovoru s finskim veleposlanikom Ottmanom, Pusić je izrazila očekivanje u što skoriju ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u Finskoj. Sugovornici su također razmijenili mišljenja o modelima regionalne suradnje, kako u jugoistočnoj Europi tako i među nordijskim zemljama, a bilo je govora i o mogućnosti ovogodišnjeg službenog posjeta ministrice Pusić Finskoj.
NEW YORK
Vijeće sigurnosti UN-a u petak je "osudilo" neuspjelo sjevernokorejsko lansiranje rakete dugog dometa i reklo da će nastaviti razgovore o prikladnom odgovoru na akcije Sjeverne Koreje, rekla je veleposlanica SAD-a pri UN-u Susan Rice. "Članice Vijeća sigurnosti osuđuju to lansiranje koje krši rezolucije Vijeća sigurnosti", rekla je Rice novinarima sažimajući raspravu 15-ročlanog vijeća. Rice ovoga mjeseca predsjeda Vijećem sigurnosti UN.
ISTANBUL
Iransko izaslanstvo stiglo je u petak u Istanbul na novu rundu pregovora s predstavnicima pet stalnih članica Vijeća sigurnosti UN (SAD, Francuska, Rusija, Kina, Velika Britanija) i Njemačke (P5+1) o spornom nuklearnom programu, izvješćuje CNN iz glavnog grada Turske. Uoči sastanka u subotu, iranski pregovarači započeli su konzultacije s predstavnicima Rusije i Kine, javili su turski državni mediji. Glavni iranski pregovarač i čelni čovjek Iranskog vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC), Said Džalili izjavio je da na subotnje pregovore donosi "novu inicijativu". Prošloga je tjedna Iran objavio da bi jedan od prijedloga mogalo biti smanjenje količina urana obogaćenog na razinu od 20 posto, ali se trenutno ne zna da li je taj prijedlog još uvijek na stolu.
MOSKVA
Rusija će poduprijeti Jim Yong Kima, američkog kandidata za sljedećeg predsjednika Svjetske banke, izjavio je u petak ruski ministar financija Anton Siluanov nakon susreta s kandidatom, koji boravi u posjetu Moskvi na svojoj svjetskoj turneji pridobijanja potpore. "Uzimajući u obzir njegove značajne profesionalne kvalitete, kao i njegova iskustva i znanja, Ruska Federacija će podržati kandidaturu Jim Yong Kima tijekom glasovanja Upravnog odbora Svjetske banke", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva financija. Kim je stekao veliko iskustvo radeći u Rusiji kada je službovao u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), dodaje se u priopćenju.
Rusija je prva od tzv. BRIC zemalja - što je skraćenica brzorastućih ekonomskih sila Brazila, Rusije, Indije i Kine - koja je izrazila potporu kandidaturi Kima.
JANGON
Britanski premijer David Cameron, u povijesnom posjetu Mianmaru, te oporbena čelnica Aung San Suu Kyi predložili su zajednički u petak da se suspendiraju sankcije toj zemlji kako bi se podržao reformski proces u zemlji. David Cameron razgovarao je u Jangonu s dobitnicom Nobelove nagrade za mir nakon susreta s mianmarskim predsjednikom Theinom Seinom. "Dobro je odgoditi sankcije protiv Mianmara, odgoditi, ne ukinuti ih", izjavio je Cameron, ističući da se odgoda ne bi odnosila na embargo na oružje. "Mislim da je važno poslati signal da želimo podržati promjene koje mogu donijeti više slobode, ljudskih prava i demokracije u vašoj zemlji". Suu Kyi složila se s njime i rekla kako bi suspenzija sankcija "ojačala ruke reformatorima". Cameron je došao u Mianmar kao prvi zapadni čelnik koji nakon pola stoljeća stiže u tu zemlju kojom je desetljećima vladala vojska, a prije godinu dana prepustila je vlast civilima i počela reforme.
AMSTERDAM
Nizozemski vrhovni sud u petak je presudio da se Ujedinjenim narodima ne može suditi što nisu spriječili genocid Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine.
"Vrhovni sud potvrđuje mišljenje (nižega) suda da UN ima najširi oblik imuniteta te da mu ne može suditi sud nijedne države", kaže se u sažetku presude.
Ta je presuda bila posljednja pravna opcija u Nizozemskoj za skupinu preživjelih iz Srebrenice, enklave koja je bila pod zaštitom nizozemskih vojnika UN-a kad su 1995. snage bosanskih Srba tamo ubile osam tisuća muškaraca i dječaka. Odvjetnici koji zastupaju šest tisuća preživjelih u organizaciji "Srebreničke majke" kažu da će se na tu odluku žaliti Europskome sudu za ljudska prava. "UN kao međunarodni zaštitnik ljudskih prava ne bi smio biti iznad zakona nego preuzeti odgovornost za svoju ulogu u srebreničkome genocidu 1995.", kaže se u priopćenju te skupine u reakciji na presudu. "To je kršenje temeljnih ljudskih prava i u suprotnosti je s odredbama Europskoga suda za ljudska prava i Europskoga suda pravde", dodaje se.
BISAU
Vojska Gvineje Bisau priopćila je u petak da je uhitila vršitelja dužnosti predsjednika države Raimunda Pereiru i premijera Carlosa Gomesa Juniora, ali da "nema nikakve težnje za vlašću". "Predsjednika je u njegovoj rezidenciji u Bisauu uhitila skupina vojnika i odvela ga u nepoznato", potvrdio je jedan od predsjednikovih suradnika. Uhićenje premijera Carlosa Gomesa Juniora potvrdila je njegova supruga. Glavni stožer vojske je izdao priopćenje u kojem stoji da "zapovjedništvo nema nikakve težnje za vlašću". "Zapovjedništvo je bilo prisiljeno reagirati na taj način kako bi se obranilo od diplomatskih manevara vlade kojima je cilj eliminirati oružane snage Gvineje Bisau i zamijeniti ih stranom silom", objašnjava se u priopćenju. Vojska je u Gvineji Bisau u petak zauzela vladine zgrade i nadzire glavne ceste u glavnome gradu i očito je izvršila državni udar, objavili su prije toga diplomati i stanovnici. Vojska je zauzela i kuću nekadašnjega premijera kako bi spriječila njegov izbor za predsjednika države.
PRAG
Praški okružni sud osudio je u petak bivšeg ministra prometa Vita Barte na 18 mjeseci uvjetne zatvorske kazne zbog podmićivanja parlamentarnih zastupnika iz redova njegove vlastite stranke kako bi ostali lojalni. Barta, 38-godišnji bogati odvjetnik koji se razmeće Maseratijem, neslužbeni je vođa moćne centrističke stranke Javnih poslova (VV) koja je na izborima 2010. osvojila 10,9 posto glasova i pridružila se potom koaliciji desnog centra pod vodstvom konzervativca Petra Nečasa. Bart je bio ministar prometa od srpnja 2010. do travnja 2011. Barta je dvojici zastupnika svoje stranke dao 670 tisuća kruna (199 tisuća kuna) kako bi ostali lojalni, a on je tvrdio da im je novac samo posudio. Česi korupciju vide kao jedan od najvećih problema u zemlji, a unazad dvije godine vladu je napustilo čak 16 ministara, od kojih je polovica mora otići zbog financijskih skandala.
WASHINGTON
Predsjednik SAD-a Barack Obama i njegova obitelj za prošlu su godinu platili 160.000 dolara poreza, što znači da su 2011. ostvarili bruto prihod od 790.000 dolara, objavila je Bijela kuća, prenose američki mediji u petak. Oko polovice prihoda predsjedničke obitelji je Obamina plaća a ostalo je prihod od prodaje njegovih knjiga. U 2011. Obame su za porez od svojih prihoda odvojile oko 20,5 posto dok su godinu ranije zaradili oko milijun dolara više na što su platili porez po stopi od 26 posto. Dvije godine prije toga Obamina je obitelj imala veće prihode i plaćala porez po stopi od 32 posto. Obama i njegova supruga su u 2010. godini ostvarili prihod od 1,73 milijuna dolara, većinom od predsjednikovih knjiga, i za savezni su porez uplatili 453.770 dolara. Predsjednik Obama je u 2009. prijavio 5,5 milijuna dolara prihoda. Obama je 2010. godine po prvi puta podigao svoju plaću od 400.000 dolara u cijelosti, jer je u 2009. plaću počeo dobivati tek nakon inauguracije krajem siječnja. Obame su tijekom 2010. izdvojile 466.104 dolara za porez te ga preplatile za 12.344 dolara koje su dobile natrag. Pored saveznog poreza obitelj Obama od svojih je prihoda platila i oko 4 posto poreza u saveznoj državi Illinois, a za humanitarne donacije izdvojila 172.130 dolara, navode američki mediji.