ZAGREB/LONDON - Aktivnosti u industrijskom sektoru eurozone kliznule su u ožujku na najnižu razinu u tri mjeseca, izvijestio je u ponedjeljak londonski institut Markit, upozoravajući na naznake da se slabost širi s ruba na središte eurozone. Markitov indeks menadžera nabave (PMI) za industrijski sektor eurozone spustio se tako u ožujku na 47,7 bodova, što je njegova najniža vrijednost od prosinca. U veljači iznosio je 49 bodova. Vrijednosti ispod 50 bodova ukazuju na pad aktivnosti a one više na njihov rast. U Markitu posebno upozoravaju na nove naznake da se slabost u industrijskom sektoru rubnih članica eurozone širi na najveća gospodarstva. Tako je PMI njemačkog industrijskog sektora prvi puta u ovoj godini pao ispod 50 bodova, na 48,4 boda. Indeks menadžera nabave za francuski industrijski sektor zabilježio je pak najveći pad od lipnja 2009., spustivši se na 46,7 bodova. PMI za talijanski industrijski sektor također je oslabio, kliznuvši na najnižu razinu u šest mjeseci od 47,9 bodova. Umjerena poboljšanja zabilježena su tek u Irskoj i Austriji, čiji indeksi i dalje ukazuju na rast aktivnosti, usprkos tome što su na najnižoj razini u tri odnosno 10 mjeseci, i iznose 51,5 bodova.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Stopa nezaposlenosti u eurozoni i Europskoj uniji u veljači je uvećana za 0,1 postotni bod na mjesečnoj razini, dosegnuvši nove rekordne vrijednosti od 10,8 posto, odnosno 10,2 posto, pokazuju desezonirani podaci europskog ureda za statistiku. Ti podaci svjedoče o izrazitijem povećanju stope nezaposlenosti u usporedbi s istim mjesecom lani, kada je u eurozoni ona iznosila 10 posto a u EU 9,5 posto, objavio je statistički ured EU-a. U veljači je bilo ukupno 24,55 milijuna nezaposlenih, od čega njih 17,134 milijuna u eurozoni. Na mjesečnoj razini njihov je broj uvećan za 167 tisuća u EU27 i za 162 tisuće u eurozoni. U usporedbi s veljačom prošle godine u EU-u je broj nezaposlenih uvećan za 1,874 milijuna, dok je u eurozoni bio veći za 1,476 milijuna. Najniže stope nezaposlenosti, prema zasad dostupnim podacima toga ureda, zabilježene su u Austriji, od 4,2 posto, i u Nizozemskoj, od 4,9 posto, a slijede Luksemburg i Njemačka, sa stopama nezaposlenosti u visini 5,2 odnosno 5,7 posto. Najvišu nezaposlenost i dalje bilježi Španjolska, od 23,6 posto, a slijedi Grčka, sa stopom od 21 posto (podatak iz prosinca 2011.) U usporedbi s godinom ranije, stopa nezaposlenosti pala je u osam zemalja članica, porasla u njih 18, dok je ostala nepromijenjena samo u Rumunjskoj, u visini 7,1 posto.
LONDON - Europski regulator želi da se banke restrukturiraju kako bi se riješile ovisnosti o jeftinim kreditima Europske središnje banke (ECB) i ponovo počele prikupljati novac na tržištu. Europska dužnička kriza ograničila je mogućnosti mnogih banaka za prikupljanje svježeg kapitala pa im nije preostalo ništa drugo nego da ga pribavljaju na aukcijama ECB-ovih trogodišnjih kredita. Smatra se da su najveće kredite uzele španjolske i talijanske banke. Europska agencija za banke (EBA) želi da banke ponovo stanu na svoje noge te će na sastanku upravnog odbora 3. i 4. travnja ponuditi moguća rješenja. Predsjedatelj EBA-e Andrea Enria kazao je da su mnoge banke spremne 'proaktivno' se pozabaviti problematičnom imovinom, promijeniti težište modela poslovanja i postupno smanjiti ovisnost o ECB-ovim kreditima. "EBA raspravlja o mogućim mjerama koje bi mogle pratiti proces smanjivanja zaduženosti i restrukturiranja kako bi tekao uredno i odmjereno i omogućio bankama da nastave uredno kreditirati realno gospodarstvo", istaknuo je Enria u dokumentu koji je prošlog tjedna predstavljen ministrima financija članica EU-a.
BERLIN - Njemačka želi da neovisni stručnjaci nadziru javnu potrošnju država članica EU-a kako bi se spriječile nove dužničke krize u stilu Grčke koja je na rubu bankrota, objavio je u ponedjeljak njemački časopis Der Spiegel. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble predlaže da se radi toga osnuju neovisna stručna povjerenstva na nacionalnoj i europskoj razini, navodi list, pozivajući se na interni dokument ministarstva. Povjerenstva bi imala zadaću da rano upozoravaju na "neuobičajene promjene" koje bi mogle izazvati financijsku krizu. Stručnjaci bi također "provjeravali usklađenost nacionalnih financijskih politika s europskim pravilima", po dokumentu. Izvori bliski ministru kazali su za Der Spiegel da Schaeuble želi osim toga povećati ovlasti europskog povjerenika za gospodarska i monetarna pitanja koji bi bio zadužen za to da se europska pravila provodi "bez mogućeg protivljenja drugih povjerenika ili predsjednika Komisije." Schaeuble je jedan od mogućih kandidata za tog povjerenika.
MILANO - Italija će pojačati pritisak na čelnike Europske unije da ulože veće napore kako bi poduprli rast u eurozoni, umjesto da ustraju na strogim mjerama štednje čiji je cilj smanjenje zaduženosti, kazao je u ponedjeljak talijanski ministar za industriju Corrado Passera za televizijsku postaju CNBC. Nakon izbijanja financijske krize dužnosnici u Bruxellesu pozvali su zemlje članice eurozone s golemim deficitima i dugovima da smanje državnu potrošnju, no duboka recesija i rastuća nezaposlenost u perifernim članicama eurozone izazvale su kritike na račun tih mjera a intenzivirane su i ulične demonstracije. Talijanski premijer Mario Monti u subotu je kazao da je najgore razdoblje krize prošlo i pozvao Kinu da ulaže u Italiju. Italija je svjesna da je fiskalna konsolidacija nužna i vlada na čelu s Montijem na početku je mandata poduzela niz reformi, poput onih u mirovinskom sustavu te fiskalne mjere u sektoru nekretnina, kazao je Passera. "No ne zajamčimo li istodobno srednjoročnu održivost kroz pravu razinu rasta, vratit ćemo se na sam početak problema", upozorio je Passera.
BRUXELLES - Europska unija izrazila je u petak "žaljenje" zbog odluke Sjedinjenih Država da se ponovno obrate Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) u predmetu oko subvencija europskom proizvođaču zrakoplova Airbusu. Američki predstavnik za vanjsku trgovinu Ron Kirk objavio je u petak da je zatražio od WTO-a da formira "posebnu skupinu za usklađenost" koja bi trebala utvrditi je li EU poduzeo mjere zatražene u presudi WTO-a u žalbenom postupku iz 2011., u predmetu otvorenom 2004. "Primamo na znanje američki zahtjev. Žalimo što su se Sjedinjene Države odlučile za to premda ih je EU izvijestio da ispunjava svoje obveze prema WTO-u nizom mjera poduzetih potkraj 2011., dok SAD još mora učiniti isto u predmetu Boeinga", kaže se u izjavi Johna Clancya, glasnogovornika povjerenika za trgovinu Karela de Guchta. U presudi iz svibnja, WTO je kritizirao "neke subvencije EU-a i nekih vlada Airbusu", koje su, smatra, "nanijele ozbiljnu štetu interesima SAD-a". Europljani su tada obećali da će otkloniti problem, što su trebali učiniti do prosinca. No nakon isteka tog roka, Washington je ocijenio da nisu "ukinuli subvencije" te da su "zapravo dodijelili nove subvencije razvoju Airbusa".
NEW YORK - Europske vlasti trebale bi ovaj mjesec donijeti prvu odluku u istrazi protiv internetskog pretraživača Googlea optuženog da manipulira rezultatima pretraživanja, rekao je europski povjerenik za tržišno natjecanje Joaquin Almunia. "U studenom 2010. otvorili smo službenu istragu o tome kako Google koristi svoju vodeću tržišnu poziciju, u istrazi smo jako napredovali uz dobru suradnju s podnositeljima tužbi, ali i Googlea", rekao je Almunia u izjavi za američku televizijsku postaju CNBC. "Sada smo blizu donošenja odluke o tipu i opsegu problema koji bi mogli biti izazvani djelatnošću Googlea u pogledu tržišnog natjecanja" dodao je. "Odlučit ćemo vjerojatno u travnju (...) Budu li prigovori ozbiljni, nastavit ćemo istragu. Bude li načina da probleme otklonimo, pokušat ćemo o tome razgovarati s Googleom", rekao je.
OSLO - Norveški proizvođač gnojiva Yara u ponedjeljak je postigao sporazum o kupnji 20 posto udjela u kanadskoj grupi IC Potash (ICP) za 40 milijuna kanadskih dolara (40 milijuna američkih dolara) kako bi osigurao pristup isporukama kalijevog karbonata. Taj najveći svjetski proizvođač dušičnih gnojiva objavio je da će kupiti 30,13 milijuna redovnih dionica kanadskog proizvođača gnojiva po cijeni od 1,32 američkih dolara po dionici. U Yari kažu da zasad nisu zainteresirani za kupnju dodatnih dionica. Prema postignutom sporazumu, norveška kompanija također se obvezala da će u idućih 15 godina kupovati 30 posto svih proizvoda ICP-ova projekta Ochoa u Novom Meksiku, a razgovaralo se i o mogućnosti uspostave zajedničke tvrtke koja bi bila zadužena za njihovo plasiranje na tržište. "Kroz vlasništvo u kanadskoj grupi Yara će dobiti izravni pristup kalijevom karbonatu, čime će se smanjiti i ublažiti financijski učinak strukturnog nedostatka te sirovine", kazao je u priopćenju izvršni direktor Yare Joergen Haslestad.
PARIZ - Štrajk kontrolora leta protiv smanjenja broja osoblja narušio je u ponedjeljak ujutro unutrašnji zračni promet u Francuskoj, gdje je 20 posto odlaznih i dolaznih letova otkazano, prema izvorima zračne luke. "Preventivno je otkazano 20 posto letova, sukladno najavama. Nema kašnjenja ni redova", precizirao je taj izvor, koji je objasnio da su civilno zrakoplovstvo i kompanije ranije najavili štrajk. Zračna luka Orly je središte unutrašnjih letova. Druga pariška zrčana luka, Roissy Charles de Gaulle, koja je međunarodna, ne bi trebala biti pogođena tim štrajkom. Sindikati su pozvali na štrajk jer se protive restrukturiranju službe kontrole leta za Francusku, koja podrazumijeva otkaze.
BERLIN - Njemački kemijski div BASF izvijestio je u ponedjeljak da je svoje belgijsko poslovanje s gnojivima prodao ruskom EuroChemu u transakciji vrijednoj 830 milijuna eura. Iz BASF-a su priopćili da je europski regulator odobrio prodaju i da očekuju da će prihod od prodaje prije poreza iznositi oko 600 milijuna eura, a bit će iskazan u poslovnim rezultatima u prvom tromjesečju. Njemačka kemijska, naftna i tvrtka za proizvodnju plastike navela je u priopćenju da ukupna prodajna cijena poslovanja s gnojivima, smještenog u belgijskom Antwerpenu, uključuje i iznos od 130 milijuna eura koji bi EuroChem trebao uplatiti u razdoblju od 2013. do 2016. Također su objavili da će oko 330 zaposlenika biti prebačeno u novu EuroChemovu podružnicu, EuroChem Antwerpen NV.
LONDON - Cijene nafte na londonskom tržištu u ponedjeljak su se zadržale nadomak 123 dolara za barel, poduprte naznakama poboljšanja stanja u kineskom gospodarstvu i aktualnim, kao i prijetećim poremećajima u isporukama nafte iz zemalja na Bliskom istoku i u Africi. Tako je cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu ostala gotovo nepromijenjena, na 122,90 dolara. U prvom tromjesečju porasla je na tom tržištu za 14,3 posto, što je njezin najveći tromjesečni rast od prvog prošlogodišnjeg tromjesečja. Na američkom tržištu barelom se također trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni od 102,92 dolara. Cijene 'crnog zlata' podršku su crpile iz novog kineskog indeksa menadžera nabave (PMI) koji je u ožujku poskočio na najvišu razinu u 11 mjeseci, što je ublažilo bojazni ulagača od oštrog usporavanja gospodarske aktivnosti u Kini, drugom najvećem svjetskom potrošaču nafte. Podršku cijenama pružaju i potencijalni prekidi naftnih isporuka.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros blago porasle, zahvaljujući snažnijem nego što se očekivalo rastu industrijske proizvodnje u Kini, no obujam trgovanja je mršav jer je ovaj radni tjedan skraćen zbog blagdana. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros ojačao 0,4 posto, dok su cijene dionica u Singapuru i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,7 posto. No u Australiji i Hong Kongu burzovni su indeksi oslabili između 0,1 i 0,4 posto. U Šangaju se zbog blagdana ne radi do srijede. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati na dobitku 0,3 posto, nakon što je u proteklom kvartalu porastao gotovo 12 posto. U nedjelju je objavljeno da je kineski PMI indeks, koji pokriva aktivnost velikih tvornica, u ožujku skočio s 51 na 53,1 bod, najvišu razinu u 11 mjeseci, što ukazuje na jačanje industrijske proizvodnje u drugom po veličini svjetskom gospodarstvu. Kako je Kina veliki uvoznik sirovina, ti su podaci izazvali rast njihovih cijena, što je pozitivno utjecalo na dionice rudarskih kompanija.
NEW YORK - Nakon najboljeg prvog tromjesečja u posljednjih 14 godina, na Wall Streetu se ovoga tjedna očekuje oprezno trgovanje, a smjer cijena dionica ovisit će o nizu novih podataka iz američkog gospodarstva. Dow Jones prošloga je tjedna porastao 1 posto, na 13.212 bodova, a S&P 500 indeks 0,8 posto, na 1.408 bodova. Nasdaq indeks također je ojačao 0,8 posto, na 3.091 bod. U cijelom proteklom tromjesečju S&P 500 indeks porastao je 12 posto, po čemu je to njegov, kao i za Dow Jones, najbolji prvi kvartal od 1998. godine. Nasdaq indeks zabilježio je, pak, najbolje prvo tromjesečje od 1991. Snažan rast cijena dionica od početka godine ponajviše se zahvaljuje stabilnom rastu američkog gospodarstva. No posljednjih tjedana podaci pokazuju da će u prvom tromjesečju rast bruto domaćeg proizvoda biti sporiji nego u prethodnom kvartalu, kada je gospodarstvo poraslo 3 posto. Ako ovoga tjedna podaci budu slabiji nego što se očekuje, cijene bi dionica mogle pasti. Tim više što dio analitičara smatra da ni dosadašnji makroekonomski podaci ne podržavaju daljnji rast cijena, koje su dosegnule najviše razine u četiri godine.