"Optužnica će biti podignuta prije isteka zakonske mjere pritvora, a to znači do 28. travnja", kazao je Čampara novinarima nakon posebne sjednice zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost parlamenta BiH.
Na toj su sjednici, uz predstavnike državnog suda i drćavnog odvjetništva, sudjelovali i čelnici svih ključnih sigurnosnih agencija koje djeluju u BiH, a glavna tema rasprave koja je vođena bio je upravo "slučaj Jašarević" odnosno istraga o napadu od 28. listopada prošle godine.
Mevlid Jašarević tada je teško naoružan pucao na zgradu veleposlanstva SAD u središtu Sarajeva, ranivši pri tom jednog policajca angažiranog na osiguranju.
Napad je okončan kada je Jašarevića pucanjem u nogu onesposobio policijski snajperist.
Iako nije izazvao ozbiljnije posljedice, Jašarevićev je napad prouzročio veliku zabrinutost za sigurnosno stanje u BiH.
Tijekom istrage postalo je jasno kako je taj islamist s prebivalištem u Sandžaku u Srbiji nesmetano ulazio i boravio u BiH iako je ranije registriran kao potencijalna prijetnja sigurnosti.
Pokazalo se i to da granična policija i Obavještajno-sigurnosna agencija BiH (OSA) nisu na odgovarajući način razmjenjivale informacije o njegovu kretanju.
Komentirajući slučaj, državni odvjetnik Čakpara u ponedjeljak je kazao kako je jasno da postoji problem koordinacije odnosno ovlasti određenih policijskih agencija u slučajevima terorizma.
"Mi sada tu suradnju pokušavamo poboljšati", kazao je Čampara.
Ravnatelj OSA-e Almir Džuvo ustvrdio je pak kako se krivnja ne može prebaciti na obavještajce jer se protiv terorizma moraju zajednički boriti sve policijske agencije.
Podsjetio je kako obavještajci ne po zakonu ne mogu djelovati "sve dok se nešto ne dogodi".
Kazao je kako su dokaz za to i posljednji teroristički napadi u Francuskoj, koje je također počinila osoba za koju se znalo da predstavlja potencijalnu prijetnju, no policija nije imala ovlasti djelovati prije nego što su napadi počinjeni.
Džuvo je upozorio i na to kako bi se napad poput Jašarevićevog mogao ponoviti.
"Riječ je o indokrinaciji mladih ljudi koji su većinom pripadali nekom kriminalnom ili narkomanskom društvu. Devedeset posto tih ljudi se pretvorilo u selafije ili vehabije. No nisu problem samo selefije i vehabije, nego svi ekstremizmi koji proistječu iz postojećeg gospodarskog i socijalnog stanja i mi se bojimo da ćemo imati sve veće tenzije kada je u pitanju stanje sigurnosti u BiH", istaknuo je ravnatelj obavještajne službe BiH.