FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 15,30 sati

ZAGREB, 20. ožujka 2012. (Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 15,30 sati.

WASHINGTON

Američki predsjednik Barack Obama rekao je da nema "nikakva razloga" da njegova zemlja i Iran budu neprijatelji, opetujući poziv islamskom režimu da poštuje svoje nuklearne obveze, u videoporuci objavljenoj u utorak u prigodi iranske nove godine. "Nema nikakva razloga da SAD i Iran budu neprijatelji. Ovdje, u SAD-u, Amerikanci iranskog podrijetla dobro žive i važan su čimbenik naše kulture", kazao je Obama. "Ove godine je iranski film 'Nader i Simin se rastaju' osvojio najugledniju nagradu za strani film" na dodjeli Oscara, podsjetio je predsjednik. "Naše pomorske flote su se borile protiv gusarske opasnosti a naši marinci su čak pomagali Irancima koji su bili oteti".

MOSKVA

Rusija je spremna poduprijeti rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji na temelju prijedloga izaslanika UN-a i Arapske lige Kofija Annana o tome kako riješiti krizu u toj arapskoj zemlji, izjavio je u utorak u Moskvi ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov. "Spremni smo poduprijeti misiju Kofija Annana i prijedloge koje je iznio sirijskoj strani u Vijeću sigurnosti UN-a kao rezoluciju...", rekao je Lavrov novinarima, a prenose ruski mediji. "Naravno, te prijedloge prvo treba objaviti", kazao je. Bivši glavni tajnik UN-a Annan posjetio je Siriju prošlog vikenda kako bi pokušao uvjeriti sirijskog predsjednika Bašara al Asada da prekine s nasilnim gušenjem prosvjeda, omogući dostavu humanitarne pomoći na područja pogođena nasiljem u Siriji te da pokrene dijalog s oporbenim snagama. Annan je otputovao iz Damaska 11. ožujka bez postignutog dogovora, ali je rekao da je iznio Asadu "konkretne prijedloge" te da je optimističan glede svoje misije.

PRIŠTINA

Predsjednik Skupštine Kosova Jakup Krasniqi izjavio je da će srbijanski izbori na teritoriju Kosova biti silom spriječeni bude li potrebno, prenose u utorak elektronički mediji u Beogradu i Prištini. Krasniqi je u razgovoru za kosovski medij na albanskome jeziku RTV 21 naveo kako je rezolucija o provedbi srbijanskih izbora na Kosovu, nedavno donesena u kosovskom parlamentu u suradnji s političkim subjektima Kosova. Skupština je, po njegovim riječima, ispunila svoju obavezu i sada bi izvršna vlast trebala poduzeti mjere na sprječavanju srbijanskih izbora na Kosovu. Upitan obavezuje li rezolucija kosovsku vladu na uporabu sile kako bi zabranila održavanje tih izbora, predsjednik kosovskog parlamenta rekao je kako rezolucija obavezuje vladu da spriječi bilo kakvu nezakonitu radnju koja je u sukobu s kosovskim ustavom i zakonima. "Naravno da to podrazumijeva i uporabu sile", objasnio je Krasniqi.

SARAJEVO

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, koji je podnio ostavku na sve dužnosti u Socijaldemokratskoj partiji BiH (SDP), i predsjednik te stranke Zlatko Lagumdžija sastali su se u utorak u Sarajevu, no nakon njihova razgovara i dalje je ostalo nejasno što je Komšića potaknulo na ovakav postupak. Lagumdžija i Komšić razgovarali su iza zatvorenih vrata u središnjici SDP-a u Sarajevu, a nakon susreta koji je trajao oko dva sata brojnim su okupljenim novinarima uskratili odgovore na pitanja o tome što su razlozi za Komšićevu ostavku. Lagumdžija je novinarima kratko kazao tek kako će sve biti jasnije nakon sjednice predsjedništva SDP-a koja je zakazana za srijedu. "Nakon toga ćemo sve objasniti", izjavio je Lagumdžija. I Komšić je bio podjednako suzdržan prema novinarima zamolivši sve za strpljenje do srijede.

BEČ

Približavanje zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji od velike je važnosti, a ulazak Hrvatske u Uniju važan korak, istaknuli su u utorak u Beču austrijski ministar vanjskih poslova Michael Spindelegger i njegov slovenski kolega Karl Erjavec. Ulazak Hrvatske u EU je važan korak, ali "ni drugi se ne smiju izgubiti iz vida", kazao je nakon sastanka s Erjavcem Spindelegger. Hrvatsko članstvo u Uniji je važno, jer regiji zapadnog Balkana treba dodatni poticaj za provođenjem daljnjih reformi, smatra šef slovenske diplomacije. Spindelegger i Erjavec kazali su da Austrija i Slovenija imaju "odlične odnose", a slovenski ministar posebno je istaknuo da je Austrija važan trgovinski partner Slovenije.

PODGORICA

Voditelj izaslanstva Europskog parlamenta za suradnju sa zemljama jugoistočne Europe Jelko Kacin ocijenio je u utorak da nedjeljni podgorički prosvjed nevladinog sektora, sindikata i studenata legitiman te da ne može ugroziti imidž Crne Gore niti usporiti njen europski put. "I nenasilni prosvjedi su način komuniciranja i izražavanja političke volje ili u krajnjem slučaju - izražavanje nezadovoljstva građana svojim teškim ekonomskim ili socijalnim položajem", kazao je Kacin za Portalanalitiku, dodajući da "treba znati da ulaskom u EU taj proces nije samo omogućen vladi, državi ili političkoj eliti, već čitavom društvu, pa i nevladinim organizacijama i sindikatima". I bivši crnogorski premijer, sada čelnik vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović komentirao je nedjeljne prosvjede nezadovoljnih građana rekavši da "razumije građane koji su u nedjelju prosvjedovali" no istodobno ocijenivši da je riječ o manipulaciji političkih i parapolitičkih organizacija koji "manipuliraju opravdanim nezadovoljstvom".

MADRID

Španjolski je sud u utorak osudio bivšeg predsjednika lokalne vlade Balearskih otoka na šest godina zatvora, u okviru velike korupcijske afere u koju je umiješan i zet španjolskog kralja Inaki Urdangarin. Ipak, bivši premijer će još neko vrijeme biti na slobodi sve dok ne iscrpi sve pravne mogućnosti protiv takve odluke. Jaume Matas je bio predsjednik vlade Baleara, autonomne zajednice u Španjolskoj, u dvama mandatima, od 1996. do 1999. i od 2003. do 2007., te ministar za okoliš od 2000. do 2003. u vrijeme desničarske vlade Josea Marije Aznara. Sud ga je proglasio krivim zbog "prijevare", "krivotvorenja službenih dokumenata", "nesavjesnog obavljanja dužnosti", "malverzacija" i "teške zlouporabe položaja", po presudi suda u Palma de Mallorci.

TUNIS

Na 56. godišnjicu neovisnosti tisuće Tunišana branile su skupovima demokraciju i svjetovnu državu suočenu s islamističkim težnjama da uvedu šerijat, a predsjednik Monsef Marzuki poručio je da je razumijevanje i prihvaćanje razlika jedini put za očuvanje nacionalnog jedinstva. Tisuće ljudi na aveniji Burgiba u glavnome gradu poručivali su da žele očuvati svjetovnu vlasti i braniti "rad, slobodu, dostojanstvo", gesla prošlogodišnje revolucije. Tunis je prva zemlja Arapskog proljeća koja je početkom 2011., masovnim prosvjedima i s oko 300 žrtava svrgnula autoritarnu, korumpiranu vlast i provela slobodne izbore na kojima je pobijedila islamistička stranka Enahda. "Nećemo dopustiti da nam revoluciju ukradu mračni duhovi" i "nećemo obnovu kalifata" (islamističke države), izvikivali su prosvjednici u utorak.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙