DZZP i Javna ustanova "Maksimir" organizirali su edukativne ture po parku pod stručnim vodstvom botaničara pa se moglo vidjeti tek procvjetale proljetnice, među kojima šafrane, jaglace, bijele šumarice, šupaljke, pjegave plućnjake, potajnice itd.
Zavod je i predstavio te dijelio brošuru i plakat "Proljetnice u Hrvatskoj", a Javna ustanova "Maksimir" u svojem priručniku "Maksimirske proljetnice", kojim se koristi već nekoliko godina, opisuje gotovo sve proljetnice koje se mogu vidjeti u parku.
Obnašatelj dužnosti ravnatelja DZZP-a Davorin Marković rekao je da u brošuri obrađuju proljetnice općenito, one s kojima se najčešće susrećemo na livadama i u šumama, najzanimljivije i najprivlačnije, s posebnim naglaskom na rijetke, ugrožene i zaštićene.
Među najpoznatijim proljetnicama su visibaba, jaglac, šumarice, proljetni drijemovac i ljubice, a u proljetnice spadaju i mnoge druge manje poznate vrste koje rastu na različitim staništima diljem Hrvatske.
Proljetnice su utkane u narodne običaje i kulturu jer je dolazak proljeća nakon duge i hladne zime uvijek bio radosno očekivan, a zbog privlačnih i mirisnih cvjetova, od njih se proizvode parfemi, služe u hortikulturi, inspiracija su umjetnicima, rabe se u kulinarstvu, a zbog ljekovitih svojstava, i u pučkoj medicini i homeopatiji. Proljetnice se mogu vidjeti i na grbovima nekih hrvatskih općina.
Nažalost, ustvrdio je Marković, posljednjih desetljeća ljudski pritisak na prirodu sve je veći pa su proljetnice, kao i mnoge druge biljke, izravno ugrožene čovjekovim djelovanjem. Ugrožene vrste, tj. one kojima prijeti opasnost od izumiranja raspoređuju se u kategorije ugroženosti i obrađuju u Crvenoj knjizi.
U Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske od proljetnica su kockavica, velecvjetni kukurijek, velika šumarica, crnkasta sasa i Blagajev likovac. Ugrožene su zbog gubitka prirodnih staništa, pretjeranog branja, nestanka oprašivača, naseljavanja stranih invazivnih vrsta itd., a radi njihove zaštite, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode, proglašavaju se strogo zaštićenima ili zaštićenima.
Strogo zaštićene vrste zabranjeno je brati, skupljati, uništavati, sjeći ili iskopavati, a zaštićene vrste dopušteno je skupljati za osobne potrebe, no za njihovo iskorištavanje za komercijalne svrhe potrebno je imati dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Za prekršitelje su predviđene visoke novčane kazne.
U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode navode kako inspektori postupaju ovisno o kategoriji zaštite pojedine proljetnice i njezinoj ugroženosti. Ako je riječ o trgovini zaštićenim proljetnicama i o iznimno maloj količini, inspektor će upozoriti osobu da mora imati potvrdu i dopuštenje o skupljanju.
Ako inspektor zatekne osobu u protuzakonitoj prodaji kockavice ili određene divlje orhideje (kaćuni) odmah će joj ih oduzeti i protiv nje podnijeti optužni prijedlog. Kazna za takve prekršaje jest od 7000 do 30.000 kuna za fizičke osobe i odgovorne osobe u pravnim osobama te od 25.000 do 200.000 kuna za pravne osobe, navodi to ministarstvo i dodaje kako je riječ o strogo zaštićenim biljkama visoke kategorije ugroženosti te da svako branje može ugroziti njihov opstanak u prirodi.
Strogo zaštićene biljke kao što su kockavica, orhideje ili kaćuni, perunike, gladiole, ljiljani te mnoge vrste kukurijeka, zbog visoke kategorije ugroženosti, napominje to ministarstvo, zabranjeno je brati, skupljati i slično te će se takvi postupci oštro kažnjavati.