Sudski postupak za rehabilitaciju Mihailovića započeo je u rujnu 2010. godine pred višim sudom u Beogradu, a beogradski mediji proteklih dana neslužbeno su izvijestili kako će na ročištu koje se očekuje 23. ožujka, sud donijeti odluku o rehabilitaciji Mihailovića.
Sve što su "časni partizani" učinili u borbi za slobodu, a što ni jedan udžbenik povijesti u svijetu do sada nije opovrgnuo, sada se potiskuje u zapećak, poručuje SUBNOR te tvrdi da je srbijanska vlast u nekoliko godina "uspjela rehabilitirati svo fašističko kvislinštvo i kolaboraciju s okupatorom u Drugom svjetskom ratu".
U priopćenju koje prenose beogradski mediji, SUBNORA ističe kako najave o rehabilitaciji Mihailovića već nailaze "na osudu u susjedstvu" te da ona ne može biti prihvaćena među saveznicima koji su s jugoslavenskim partizanima "slamali fašistički i hitlerovski teror".
Iz te organizacije najavljuju kako će zaštitu "povijesne istine o Drugom svjetskom ratu" tražiti od zemalja antihitlerovske koalicije i veteranskih udruga širom svijeta, od Ujednjenih naroda i Europske unije, te europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
Zahtjev za rehabilitaciju podnio je unuk Draže Mihailovića, Vojislav Mihailović, tražeći poništenje presude kojom je njegov djed 1946. godine pred vojnim sudom osuđen na smrt strijeljanjem. On traži i povratak građanskih prava za Mihailovića.
U tome su ga poduprli Srpska liberalna stranka predvođena akademikom Kostom Čavoškim, profesorica međunarodnog prava Smilja Avramov te udruge pripadnika "Jugoslavenske vojske u otadžbini", kao i žrtava komunističkog režima.
S druge strane, Savez antifašista Srbije i druge srodne udruge tražile su da zahtjev za rehabilitaciju bude odbijen jer je, kako su objasnile, Mihailović tijekom rata surađivao sa okupatorom te počinio mnoge zločine.
Dragoljub "Draža" Mihailović (1893.-1946.), poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u II. svjetskom ratu vodio četnike. Nakon rata jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu.