ZAGREB - Brodogradnja će ostati u Hrvatskoj, na žalost ne u ovom opsegu i na ovakav način kao do sada, a Vlada će odluku o tome donijeti u slijedećim tjednima, odnosno u roku ne dužem od nekoliko mjeseci, najavio je na današnjoj sjednici Vlade premijer Zoran Milanović. Kod nas će se i dalje proizvoditi veliki brodovi, pitanje je kojom dinamikom i na kojim lokacijama, no Hrvatska neće, kao neke države, potpuno ostati bez brodogradnje. Odluke koje su pred nama neće biti svima po volji i neće služiti dizanju vladina rejtinga, bar ne u dijelu populacije. Pred nama je zadatak da očuvamo hrvatski socijalni model i ono što je stvarano desetljećima. Mi smo vlada lijevog centra i očuvanje socijalne države i pravde naš je zadatak, i tu neće biti velikih kompromisa, kazao je Milanović. Prije sjednice Banske dvore je posjetio potencijalni kupac triju brodogradilišta Danko Končar koji je razgovarao s prvim potpredsjednikom Vlade i ministrom gospodarstva Radimirom Čačićem. Nakon razgovora, Končar je novinarima ispred Banskih dvora, što se tiče sumnji u kvalitetu njegovih jamstava, kazao da nikada nije ni nudio bankarska nego korporativna jamstva. No, ministar financija Slavko Linić u izjavi novinarima ponovno je izrazio sumnju u Končarove namjere ustvrdivši kako on pokušava naknadno promijeniti pravila privatizacije. Ovo što sada poručuju je promjena pravila ponašanja i zato su neodgovorni, rekao je Linić kojem je neprihvatljivo što Končar kao jamstvo nudi svoju kompaniju.
ZAGREB - Sastanak predstavnika uprave i skupine najvećih vjerovnika Diokija te ministarstava gospodarstva, financija i rada i mirovinskog sustava koji je bio predviđen za danas odgođen je za sutra, doznaje se iz Diokija, a o otkazivanju današnjeg sastanka izvijestili su i iz Samostalnog sindikata energije, kemije i nemetala Hrvatske. "Sve nade radnika Diokija bile su usmjerene obećanju Vlade RH da će se na sastanku, zakazanom za danas u 11 sati, konačno pronaći rješenje o statusu i sudbini 420 radnika na lokaciji Žitnjak. Međutim, održavanje sastanka bez obrazloženja je otkazano!", navodi se u priopćenju sindikata EKN-a. Iz sindikata poručuju da su to očekivali i radnici koji prosvjeduju i od kojih su dvojica, zbog iscrpljenosti, završili kod liječnika. Petorica radnika Diokija u ponedjeljak navečer započeli su štrajk glađu, a dvojica su morala odustati zbog pogoršanog zdravlja. Predsjednik sindikata EKN-a Ivan Tomac kazao je Hini kako je odgoda neshvatljiva u trenucima dok 450 radnika Diokija u Zagrebu i 350 u Dina Petrokemiji na Krku, više nemaju sredstava za život, a trojica radnika Diokija i dalje štrajkaju glađu. Sindikat EKN-a Hrvatske zahtijeva od Vlade RH isplatu zaostalih plaća i nastavak isplate plaća radnicima, sve dok se ne riješi proces restrukturiranja (vlasničkog i poslovnog).
ZAGREB - Ministar financija Slavko Linić ocijenio je danas da je hrvatska Vlada kroz svoj program dala dovoljno elemenata kreditnim agencijama da zadrže sadašnji kreditni rejting Hrvatske. Linić je novinarima ispred Banskih dvora, upitan kakav ocjenu očekuje od agencije Standard & Poor's (S&P), čiji su predstavnici ovih dana bili u Hrvatskoj, kazao kako je uvijek bitno kako agencije ocjenjuju program vlade. "Smatram da smo dali dovoljno obrazloženja da ova Vlada ozbiljno razmišlja i da je fiskalna konsolidacija na programu ove Vlade, ali i bitka za gospodarski razvoj. To je razlog da smatramo da smo dali dovoljno elemenata da se ove godine zadrži postojeći rejting, a vidjet ćemo njihov odgovor", rekao je. U okviru uobičajene godišnje provjere hrvatskog kreditnog rejtinga u Hrvatskoj su najprije, početkom veljače boravili predstavnici agencije Fitch, početkom ožujka agencije Moody's, a zadnjih dana i S&P. Agencija Fitch je početkom ožujka potvrdila važeći rejting Hrvatske za dugoročno zaduživanje u inozemnoj valuti na 'BBB-' i za zaduživanje u domaćoj valuti na 'BBB', uz negativnu prognozu, a tek se očekuju ocjene agencija Moody's i S&P.
ZAGREB - Savez samostalnih sindikata Hrvatske protivi se bilo kakvom povećanju doprinosa za drugi mirovinski stup zbog niskih plaća u Hrvatskoj, neizvjesnih prinosa mirovinskih društava i moguće još veće bijede u starosti te stoga akademsku zajednicu i stručnu javnost preventivno već sad poziva na otpor takvim namjerama Vlade. Istaknuo je to na današnjoj konferenciji za medije predsjednik SSSH Mladen Novosel dodavši da ih je na takvo reagiranje potaknuo prošlotjedni intervju u dnevnom tisku ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića koji je najavio da će se već od iduće godine povećati doprinos za drugi mirovinski stup sa 5 na 7 posto. Novosel je prozvao Vladu da dosljedno slijedi prvobitni scenarij o mirovinskom sustavu pod utjecajem Svjetske banke, i da pritom nije ni malo 'olabavila' stavove, misleći i dalje da treba postepeno povećavati doprinose za drugi mirovinski stup. To, kako kaže Novosel, povećava i tranzicijski trošak koji trenutno iznosi 1,6 posto BDP-a, a upravo zbog tog troška brojne su države u vrijeme krize, poput Litve, Poljske, Moldavije, Rumunjske i drugih smanjile te doprinose, dok je Mađarska i ukinula drugi mirovinski stup.
ZAGREB - Bruto domaći proizvod po stanovniku Hrvatskoj je u 2009. godini iznosio 10.111 eura, pri čemu je među županijama najviši zabilježen u Zagrebu, 17.814 eura, a najmanji u iznosu od 5.606 eura u Brodsko-posavskoj županiji, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o BDP-u za Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku druge razine i županije. U tom se priopćenju ne iznose usporedbe s godinama prije, no, po podacima koje je statistika objavila u svom priopćenju prije otprilike godinu dana, BDP po stanovniku u 2008. godini u Hrvatskoj je iznosio 10.682 eura, što bi značilo da je u 2009. godini smanjen za 5,3 posto. Po podacima DZS-a, u 2009. iznadprosječan BDP po stanovniku bilježi samo jedna od tri statističke regije - Sjeverozapadna Hrvatska sa 12.695 eura, što je 25,6 posto više od hrvatskog prosjeka. Statistička regija Jadranske Hrvatske u 2009. imala je BDP po stanovniku od 9.764 eura, što je 3,4 posto manje od prosjeka, dok je daleko ispod prosjeka, za gotovo 30 posto, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska s BDP-om po stanovniku od 7.149 eura. Po županijama, BDP u Zagrebu od 17.814 eura bio za 76,2 posto veći od državnog prosjeka, dok je najmanji u Brodsko-posavskoj županiji 5.606 eura, što je tri puta manje od Zagreba, a 44,6 posto manje od hrvatskog prosjeka.
ZAGREB - Građevinarstvo u Hrvatskoj i prošle je godine bilo u krizi o čemu govori pad indeksa građevinskih radova, a sudeći prema izdanim odobrenjima za građenje oporavak se ne nazire. Ukupno su građevinski radovi u prošloj godini, mjereni odrađenim satima radnika na gradilištima, bili za 9,1 posto manji nego u 2010. godini, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku o fizičkom obujmu građevinskih radova. Fizički obujam građevinskih radova pada od početka 2009. godine, a od tada jedini mjesec u kojem nije zabilježen pad bio je ožujak 2009. U Hrvatskoj je prošle godine izdano 9.601 odobrenje za građenje, što je 4,8 posto manje nego 2010. godine, što upućuje da će se nastaviti smanjenje građevinskih aktivnosti. Ukupna vrijednost radova predviđenih odobrenjima za građenje izdanim prošle godine iznosi 24,3 milijarde kuna, što je 17,8 posto manje nego po odobrenjima izdanim 2010. godine.
ZAGREB - Uz znatan promet, Crobex indeks Zagrebačke burze danas je nastavio uspon drugi dan zaredom, dosegnuvši najvišu razinu od sredine studenoga lani. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,4 posto, na 1.826 bodova, te je dotaknuo najvišu razinu od 15. studenoga lani, kada je na zatvaranju iznosio 1.830 bodova. Istodobno, Crobex10 oslabio je 0,09 posto, na 1.003 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 19 milijuna kuna, što je otprilike 10 milijuna više nego jučer u ovo doba. Najlikvidnija je do podneva bila dionica Podravke sa 5,6 milijuna kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,13 posto, na 255,5 kuna. Slijedi dionica Vupika, s prometom od 2,62 milijuna kuna, i skokom cijene za 6,79 posto, na 94,58 kuna. Otprilike toliko prometa ostvareno je i dionicom HT-a. Njezina cijena nastavila je padati peti dan zaredom, oslabjevši 1,66 posto, na 215 kuna, najnižu razinu od 9. lipnja 2009. Milijunski promet ostvaren je i dionicom Ingre, a cijena joj je ojačala 3,3 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,529826 kuna. Kuna je ojačala i prema švicarskom franku za 0,14 posto te prema britanskoj funti za 0,22 posto, a oslabila prema američkom dolaru za 0,09 posto. Srednji tečaj franka na tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,219399 kuna, funte 9,038322 kune, a dolara 5,771751 kunu.