ZAGREB
Hrvatski premijer Zoran Milanović boravit će u ponedjeljak i utorak u službenom posjetu Bosni i Hercegovini i posjetiti Sarajevo, Vitez, Široki Brijeg i Mostar, najavljeno je u nedjelju iz vlade. U ponedjeljak će u Sarajevu Milanović razgovarati s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, a tijekom posjeta Sarajevu predviđen su i njegovi sastanci s predsjedateljima i zamjenicima predsjedatelja obaju domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te Predsjedništvom BiH. U Vitezu će se u ponedjeljak Milanović sastati s gospodarstvenicima i predstavnicima vlasti Županije Središnje Bosne i hrvatskim predstavnicima iz Središnje Bosne u Vijeću ministara BiH i u Parlamentu Federacije BiH. U utorak će se u Širokom Brijegu sastati s gospodarstvenicima i predstavnicima Zapadnohercegovačke županije i općine Široki Brijeg, a nakon toga sastanka hrvatski će premijer dati izjavu za medije. U Mostaru će se u utorak sastati s predstavnicima Hercegovačko-neretvanske županije i grada Mostara, a na sveučilištu će govoriti Hrvatskoj pred ulazak u Europsku uniju.
RABAT
Američka državna tajnica Hillary Clinton u nedjelju je iz službenog posjeta Maroku pozvala sirijsku vojsku da interes naroda stavi ispred interesa režima Bašara al-Asada i izjavila da bi strana intervencija mogla potaknuti građanski rat u Siriji. "Pozivam članove sirijske vojske da interes naroda i zemlje stave na prvo mjesto. Vjerujemo i da je krug okolo Bašara al-Asada zabrinut zbog brutalnog nasilja prema dijelu stanovništva", kazala je Clinton na tiskovnoj konferenciji u Rabatu, prenosi AFP. Naglasila je tri točke koje moraju biti strategija međunarodne zajednice prema Siriji: "hitna humanitarna pomoć civilma, povećani pritisak na režim i pomoć u pripremi prijelaza na demokraciju".
KUNDUZ
Sedmero pripadnika američke vojske ranjeno je u nedjelju granatom bačenom na bazu NATO-a na sjeveru Afganistana, objavila je policija, dok se među stanovništvom rasplamsava bijes protiv zapada zbog paljenja Kurana u američkoj bazi Bagram. NATO je potvrdio da se dogodila eksplozija u jednoj od njegovih baza na sjeveru Afganistana, u pokrajini Kunduzu, ali nije želio objaviti pojedinosti. Granatu je prema američkim vojnicima bacila skupina prosvjednika, od kojih su petorica uhićena, objavila je afganistanska policija. Unatoč isprici predsjednika Baracka Obame, u nedjelju se šesti dan za redom u Afganistanu događaju neredi zbog oskvrnuća muslimanske svete knjige u NATO-ovoj zračnoj bazi u Bagramu.
JERUZALEM
Palestinski predsjednik Mahmud Abas optužio je u nedjelju Izrael za pokušaj brisanja arapskog identiteta u Jeruzalemu na što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu oštro odgovorio ocijenivši njegove izjave huškačkim i vrijednim prijezira. Abas je na konferenciji u Kataru rekao da Izrael posljednjih nekoliko godina vodi "konačnu bitku" za brisanje arapskog, muslimanskog i kršćanskog karaktera istočnog Jeruzalema koji je Izrael zauzeo u ratu 1967. godine. Netanyahu je izjave palestinskog čelnika ocijenio "grubim huškačkim govorom za nekoga tko tvrdi da se zalaže za mir". "Abas vrlo dobro zna da nema temelja za njegove prijezira vrijedne izjave", rekao je u izjavi Netanyhuov ured. Oštre riječi obje strane ukazuju koliki problem Jeruzalem predstavlja u izraelsko-palestinskim razgovorima koji posljednjih godina nisu ostvarili veći napredak.
WASHINGTON
Sjedinjene Države trebaju odoljeti želji da prije roka povuku svoje vojnike iz Afganistana zbog nasilja protiv Amerikanaca izazvanog paljenjem Kurana u vojnoj bazi SAD-a, rekao je u nedjelju veleposlanik SAD-a u Afganistanu Ryan Crocker. "Napetosti su ovdje vrlo snažne. Mislim da trebamo pustiti da se stvari smire, vratiti se normalnom ozračju, i onda nastaviti s poslom", rekao je Crocker za CNN u intervjuu iz Kabula. On je dodao da je u zračnoj bazi Bagram blizu Kabula u tijeku puna istraga o incidentu. "Ovo nije vrijeme za odlučiti da smo ovdje završili. Moramo udvostručiti naše napore. Moramo stvoriti stanje da se Al Kaida ne može vratiti", rekao je Crocker. "Ako odlučimo da smo se zamorili ovime, Al Kaida i talibani zasigurno neće", rekao je.
SUBOTICA
Petar Kuntić po treći je put izabran za predsjednika Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), na redovitoj izbornoj Skupštini stranke održanoj u nedjelju u Subotici. Zalaganje za ostvarivanje manjinskih prava Hrvata u Srbiji, osiguranje zajamčenog mandata u Skupštini Srbije, zapošljavanje pripadnika hrvatske manjine u državnim tijelima i poduzećima razmjeno njihovoj brojnosti u zemlji, najvažnije su među petnaest točaka programa "novog starog" predsjednika DSHV-a. "Također, nećemo se odreći naše vrijedne bunjevačke povijesti i kulturne tradicije bunjevačkoga imena, te materinske hrvatske ikavice", izjavio je Petar Kuntić, govoreći o neprestanim pokušajima umjetne podjele Hrvata na Bunjevce i Hrvate.
MOSTAR
Predstavnici obitelji stradalih u zrakoplovnoj nesreći, u kojoj je na današnji dan prije osam godina nedaleko od Mostara poginuo i makedonski predsjednik Boris Trajkovski, izrazili su u nedjelju u izjavi za medije sumnje u rezultate istrage o uzrocima nesreće zatraživši novu istragu koju je nedavno potaknuo odvjetnik obitelji stradalih Ignat Pančevski. Izaslanstvo makedonske vlade koje je predvodio ministar obrane Fatmir Besini i obitelji stradalih položili su vijence na spomen obilježje u mjestu Matića Brdo između Mostara i Stoca zajedno s izaslanstvom grada Mostara. Brat jednog od članova makedonskog izaslanstva, Mirko Krstevski, koji je liječnik, rekao je da je kod njegova brata pronađen dim u plućima, što znači da je preživio pad zrakoplova. Dodao je kako obitelji stradalih očekuju novu rekonstrukciju nesreće i forenzičku analizu. Šokantne tvrdnje da je predsjednički zrakoplov oboren projektilom iz druge letjelice te da su neidentificirani vojnici likvidirali preživjele iznio je za medije u BiH odvjetnik obitelji stradalih Ignat Pančevski.
BAKU
Gotovo pedeset tisuća Azerbejdžanaca marširalo je u nedjelju ulicama glavnoga grada Bakua i tako obilježilo 20. godišnjicu krvavih bitaka u rata s armenskim snagama u Nagornome Karabahu, armenskoj enklavi na azerbejdžanskome teritoriju. Azerbejdžan procjenjuje da je 1992. u napadu armenskih snaga na selo Kojali poginulo 613 ljudi i službeni Baku to naziva genocidom, a Erevan negira. Azerbejdžanski se predsjednik Ilham Alijev pridružio sudionicima marša koji su nosili transparente s tekstom 'Priznajete genocid u Kojaliju' i 'Genocid u Kojaliju, Srebrenici, Ruandi i Homsu ne smije se ponoviti'. Uz put kojim su hodali bile su postavljene slike stradalih, a na kraju su svečano položeni i vijenci. Baku se trudi privući pozornost međunarodne javnosti na Kojali, jer želi vratiti nadzor nad pokrajinom koju su preuzeli armenski separatisti uz pomoć Erevana. U tome je ratu početkom devedesetih poginulo 30 tisuća ljudi.