FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

ZAGREB, 9. veljače 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Hrvatska Vlada danas je Saboru poslala paket poreznih zakona kojima se uz ostalo povećava opća stopa PDV-a sa 23 na 25 posto, povećava osnovni osobni odbitak sa 1.800 na 2.200 kuna, za umirovljenike sa 3.200 na 3.400 kuna, uvode porezna rasterećenja za reinvestiranu dobit, ali i oporezivanje dividende stopom od 12 posto te smanjuje stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto. Ti su zakonski prijedlozi vezani uz prijedlog proračuna, čije je donošenje premijer Zoran Milanović najavio za ponedjeljak. Prihvati li Sabor predložene izmjene Zakona o PDV-u opća stopa PDV-a od 1. ožujka povećat će se sa 23 na 25 posto. Istodobno se uvodi snižena stopa od 10 posto za jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, na isporuke vode (osim one u bocama ili drugoj ambalaži) te za bijeli šećer. Predlažu se i izmjene Zakona o porezu na dobit kojima se sva reinvestirana dobit koja se, po okončanju obračuna, unese u temeljni kapital oslobađa plaćanja poreza na dobit. Ta bi odredba stupila na snagu s početkom 2013. Od 1. ožujka ove godine u primjeni bi bila odredba o oporezivanju dividendi i udjela u dobiti i to po stopi od 12 posto. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. ožujka ove godine povećao bi se osobni odbitak za zaposlene za 400 kuna, na 2.200 kuna, a za umirovljenike za 200 kuna, na 3.400 kuna. Predlaže se i izmjena poreznih razreda, dok bi stope poreza (12, 25 i 40 posto) ostale iste. To će dovesti do rasta plaća oko 800 tisuća radnika i mirovina oko 200 tisuća umirovljenika.

OSIJEK - Oko 14 sati seljaci iz svih kontinentalnih županija koji od 12 sati prosvjeduju zbog nezadovoljstva sa stanjem u agraru, počeli su napuštati prosvjedne punktove, uz napomenu da od svojih zahtjeva ne odustaju, rekao je Stjepan Kunovec, predsjednik Stožera za obranu poljoprivrede Hrvatske poljoprivredne komore koji je organizator prosvjeda. Prema nejgovim riječima, na svim punktovima u kontinentalnim županijama bilo je oko 200-tinjak traktora i više od tisuću seljaka, kojima nije bio cilj blokiranje prometnica već ukazivanje na neizdrživu situaciju u hrvatskom agraru. U dogovoru s predsjednicima pojedinih udruga na terenu dogovorili smo "povlačenje" do daljnjega, kazao je, dodavši kako su zimske temperature i snijeg razlog prekidanja prosvjeda "koji se za sada može zvati prosvjed upozorenja". Ne odustajemo od zahtjeva da nam se poticaji u iznosu od oko 2,8 miijarde kuna isplate do 29. veljače kako proljetna sjetva ne bi propala, a između ostalog i dalje tražimo da nas hitno primi premijer Zoran Milanović, kazao je Kunovec. Ocijenio je kako se i unatoč izuzetno teškim vremenskim uvjetima u prosvjed uključio dovoljan broj prosvjednika "koji su pokazali da im je voda uistinu došla do grla".

ZAGREB - Vremenske nepogode koje su Hrvatsku posljednjih dana zahvatile cestovnim prijevoznicima dnevno nanose 300 eura gubitka po vozilu, kaže predsjednik udruge Hrvatski cestovni prijevoznici Marijan Banelli. Toliko, naime, iznosi prosječan bruto financijski učinak teškog teretnog vozila kad je u pogonu, a izostaje kada stoji, dodaje Banelli. "Zna li se da je u Hrvatskoj registrirano 160 tisuća gospodarskih vozila, od kojih je 40 tisuća u rukama javnih cestovnih prijevoznika, može se zaključiti da prijevoznici trpe ozbiljne ukupne štete nastale zbog neprohodnih cesta", upozorava Banelli. Problemi zbog obilnoga snijega samo su dodatni uteg prijevoznicima. Ionako teško posluju zbog visokih ulaznih troškova, što ih čini izrazito nekonkurentnim u odnosu na prijevozničke tvrtke iz okruženja, napominje. Fiksni ulazni troškovi hrvatskih cestovnih prijevoznika za 20 posto su viši nego u Europskoj uniji, a taj nesrazmjer još je veći u odnosu na konkurenciju izvan EU-a, primjerice iz Srbije i BiH.

ZAGREB - Izjave pojedinih Vladinih dužnosnika i novinarskih izvora iz Vlade kako će isplata materijalnih prava iz kolektivnih ugovora za državne i javne službenike ovisiti o limitima za masu plaća na razini ministarstava, iz kojih se može zaključiti da bi netko mogao odnosno ne bi mogao dobiti regres i božićnicu, ovisno u kojem ministarstvu radi, neodgovorne su i opasne dezinformacije, priopćio je danas Sindikat državnih službenika i namještenika Hrvatske. Ta prava ugovorena su kolektivnim ugovorima koji vrijede za cijelo područje državnih i javnih službi, tj. Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, pa se njihove odredbe ne mogu revidirati na razini pojedinih resora ili djelatnosti, već isključivo na razini pregovaračkih odbora Vlade i sindikata državnih i javnih službi, ističe sindikat. Pozivaju Vladu da socijalni dijalog sa sindikatima vodi na način i na mjestu na koji ju obvezuju potpisani kolektivni ugovori i tako pokaže da Hrvatska može biti društvo dijaloga i konsenzusa.

ZAGREB- Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) uputili su danas pismo premijeru Zoranu Milanoviću u kojem se protive najavljenoj privatizaciji Hrvatske poštanske banke (HPB) i Croatia osiguranja i traže javnu raspravu o tom pitanju. Nevezano uz pohvale Svjetske banke, izjavu Misije MMF-a, rupe u proračunu i slično, tražimo da se prije nastavka privatizacije i mogućih diskontnih prodaja nacionalnog blaga provede javna rasprava i nakon toga donese strategija nastavka privatizacije, jer to izlazi izvan okvira Vlade i vlasti, ističe NHS u pismu. Sindikat se protivi tezi o "državi kao lošem gospodaru" jer se u bilo kojoj razvijenoj demokratskoj zemlji može naći niz primjera državnog vlasništva nad velikim, značajnim i vrlo uspješnim tvrtkama. Ako je država "po naravi loš gospodar", pa imovinu treba rasprodati, zašto državno vlasništvo nije smetnja u Njemačkoj u čijem financijskom sustavu prevladavaju institucije u državnom vlasništvu, pita sindikat.

PULA - Na 19. izložbi hrane, pića i ugostiteljske opreme "Histria", koju je danas u pulskom Domu hrvatskih branitelja otvorio ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, do 11. veljače sudjeluje 207 izlagača iz 17 županija. Riječ je o izložbi koja nastavlja tradiciju promoviranja i potpore kvalitetnih hrvatskih proizvoda i proizvođača i prodajnog je karaktera, na njoj sudjeluju tvrtke, obrti i poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom i prodajom hrane, alkoholnih i bezalkoholnih pića, ugostiteljske opreme, ambalaže i tekstila za ugostiteljstvo. Ministar Maras izrazio je zadovoljstvo što je on prvi ministar koji je otvorio ovu izložbu u 19 godina njenog postajanja, što pokazuje, napomenuo je, promjenu i odnos Vlade prema ovakvim izložbama i inicijativama te proizvođačima koji su bitni za cijelu Hrvatsku. "Nećemo imati puno koristi od turizma ako nemamo puno kvalitetnih proizvođača hrane", rekao je.

ZAGREB - U živahnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi Crobexi su danas porasli šesti dan uzastopno, pri čemu su u najvećem fokusu investitora dionice HT-a, Croatia osiguranja i građevinskog sektora. Crobex indeks oko podneva bio je u plusu 0,48 posto na 1.777 bodova, a Crobex10 0,4 posto, na 999 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 6,9 milijuna kuna, što je otprilike 2 milijuna više nego jučer u to doba. Najveći promet do podneva ostvaren je dionicom HT-a, 1,4 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,33 posto, na 240 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Ingre, s 1,1 milijun kuna prometa, i skokom cijene za 13,4 posto, na 4,74 kuna. I ostatak građevinskog sektora i danas ostvaruje snažan skok cijena. Među milijunaše još se uvrstila i dionica Croatia osiguranja. Cijena joj je ojačala za više od 12 posto, na 6.638 kuna. Ta dionica u većem je fokusu ulagača posljednjih dana zbog najava iz Vlade o njezinoj privatizaciji.

ZAGREB - Kuna ja na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) blago ojačala prema euru, za 0,009 posto u odnosu na jučerašnju tečajnu listu. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,577105 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio danas i američki dolar, za 0,09 posto, na 5,706511 kuna, a oslabila je i britanska funta, za 0,31 posto, na 9,040813 kuna. Istodobno je švicarski franak ojačao prema kuni za 0,03 posto i njegov srednji tečaj iznosi 6,261035 kuna.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙