NEW YORK - Rusija i Kina su u subotu u UN-ovu Vijeću sigurnosti stavile veto na rezoluciju kojom se osuđuje krvavo gušenje prosvjeda u Siriji. Ostalih trinaest zemalja glasovalo je za rezoluciju. Usprkos desetomjesečnom nasilju u kojemu je, po podacima aktivista, poginulo najmanje 6.000 ljudi, Vijeće sve dosad nije uspjelo donijeti rezoluciju o Siriji. Raniji tekst nacrta u listopadu prošle godine blokirali su Rusi i Kinezi. U ovoj rezoluciji koju su podnijele zapadne i arapske zemlje, izražava se "potpora" Vijeća planu Arapske lige za demokratsku tranziciju u Siriji i osuđuje se sirijski režim zbog "stalnog kršenja" ljudskih prava.
WASHINGTON/ZAGREB - Reagirajući na eskalaciju nasilja u Siriji, američki predsjednik Barack Obama u subotu je pozvao Vijeće sigurnosti UN-a u da se suprotstavi "nemilosrdnoj" brutalnosti predsjednika Bašara al Asada i djeluje kao vjerodostojni zagovornik ljudskih prava. U oštro sročenom priopćenju, Obama je rekao da je Asad pokazao "prezir za ljudski život i dostojanstvo", nakon napada snaga sigurnosti u petak na prosvjednike u gradu Homsu, u kojem je ubijeno više od 200 ljudi. "Politika sirijskog režima održavanja na vlasti uz teroriziranje vlasitog naroda samo pokazuje svoju prirođenu slabost i neminovni kolaps", rekao je Obama. "Asad nema pravo voditi Siriju, izgubio je sav legititet kod svog naroda i međunarodne zajednice", naglasio je.
NEW YORK - Ruski i kineski veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti o Siriji "umanjuje ulogu UN-a", ocijenio je u subotu glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon. "To je veliko razočaranje za sirijski narod i za sve branitelje demokracije i ljudskih prava", dodao je Ban a prenio je njegov glasnogovornik. Rusija i Kina su u subotu u Vijeću sigurnosti UN-a stavile veto na rezoluciju kojom se osuđuje krvavo gušenje prosvjeda u Siriji. Ova blokada, po riječima glavnog tajnika, "umanjuje ulogu UN-a i međunarodne zajednice u času kada sirijske vlasti trebaju čuti jedinstven glas koji poziva na trenutačni prekid nasilja nad sirijskim narodom".
ZAGREB/DAMASK - Stanje u Siriji se ne smiruje, a u subotu je u najnovijim sukobima ubijeno 12 civila na sahrani žrtava režima Bašara al Asada, zbog čega Arapska liga poziva na prekid svih veza s Damaskom, a zapadne zemlje osuđuju eskalaciju nasilja i pojačavaju pritisak na Rusiju da podrži UN-ovu rezoluciju o Siriji. "Snage sigurnosti ubile su 12 civila, a ranile 30 u Daraji pucajući na pogrebnu povorku za žrtve ubijene dan ranije u tome gradu" blizu Damaska, rekao je Rami Abdel Rahmane iz Sirijskog opservatorija za ljudska prava. Najnovije žrtve uslijedile su nakon pokolja više od 200 civila ubijenih u noći na subotu u bombardiranju Homsa, dok vladine snage tvrde da nikakva bombardiranja nije bilo i ponavljaju da su za nasilje odgovorne "naoružane skupine". Visoko izaslanstvo Rusije, sirijske saveznice, predvođeno ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovim i njegovim šefom obavještajne službe Mihailom Fradkovim u utorak će putovati u Damask na sastanak s al-Asadom, javljaju ruske agencije iz Muenchena gdje je američka državna tajnica Hillary Clinton na konferenciji o sigurnosti odlučno pozvala Lavrova da podrži tekst UN-ove rezolucije o Siriji.
KAIRO - Sirijski prosvjednici u subotu su provalili u veleposlanstvo svoje zemlje u Kairu te u prostore londonske i kuvajtske misije, prosvjedujući na taj način i u drugim zemljama protiv najgoreg krvoprolića koje je u Siriji proveo režim predsjednika Bašara al-Asada. Prosvjednici su polomili opremu i namještaj u zgradi kairskog veleposlanstva te u neke njezine dijelove podmetnuli požar. U Londonu je oko 150 prosvjednika izvikujući "želimo veleposlanstvo", pokušalo silom provaliti u zgradu sirijskog veleposlanstva, no policija ih je uspjela u tomu spriječiti i otjerati. Strgnuli su zastavu sa stijega postavljenog ispred zgrade veleposlanstva, bacajući na nju kamenje i lomeći prozorska okna. I u Kuvajtu su sirijski državljani u subotu rano ujutro provalili u zgradu veleposlanstva Sirije, poderavši zastavu i ranivši nekoliko stražara, objavila je agencija KUNA. Demonstranti su se okupili i pred sirijskim veleposlanstvima u Njemačkoj, SAD-u, Grčkoj i Libiji, nakon što su aktivisti koji se zalažu za obranu ljudskih prava izvijestili kako su vladine snage u Homsu u granatiranju ubile 200 ljudi.
TUNIS - Tunis je počeo postupak za protjerivanje veleposlanika i povlačenje priznanja režima predsjednika Bašara al-Asada, objavio je Tunis u subotu kao prva zemlja koja slijedi naputak Arapske lige pošto su snage sirijske vlade ubile više od 200 prosvjednika. Čim je odluka objavljena osoblje u sirijskom veleposlanstvu u glavnome gradu Tunisa spustilo je svoju nacionalnu zastavu, što je pozdravilo 200-tinjak prosvjednika okupljenih pred zgradom. Odluka Tunisa ima posebnu moralnu težinu jer je ta sjevernoafrička zemlja počela revoluciju Arapskog proljeća i prva svrgnula dugogodišnju autokratsku vlast. Na prekid veza sa Sirijom i protjerivanje veleposlanika pozvao je Odbor Arapskog parlamenta iz država članica Arapske lige nakon bombardiranja u gradu Homsu s više od 200 žrtava noću na subotu. Libija, koja je lani također srušila svog dugogodišnjeg autokratskog vladara Moamera Gadafija, prekinula je veze sa Sirijom još u listopadu kada je priznala Sirijsko nacionalno vijeće kao legitimnu vlast.
SARAJEVO - Na području Sarajevske županije u subotu je odlukom nadležnih vlasti proglašeno stanje elementarne nepogode zbog stalnih snježnih padalina koje su prouzročile potpuni prometni kolaps u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Odlukom o proglašenju izvanrednog stanja županijska je vlada istodobno odredila kako u Sarajevu neće biti nastave u osnovnim i srednjim školama kao i na sveučilištu jer je nastavak padalina najavljen sve do četvrtka narednog tjedna. Visina snijega u Sarajevu premašila je 115 centimetara i nastavlja padati. Za promet su osposobljene samo ceste u najužoj gradskoj jezgri. Stanje elemetarne nepogode tijekom dana je proglašeno i u Tuzli te u Bosansko-podrinjskoj te u Hercegbosanskoj županiji gdje je također paraliziran najveći broj prometnica pa su tako blokirane i sve ceste koje od Livna vode prema Splitu. Na širem području Mostara te Foče spasilačke ekipe te cestovne ophodnje cijeli su dan bile angažirane na evakuiranju više stotina osoba koje su u automobilima i autobusima bile blokirane na prometnicama zametenim snijegom.
MOSTAR - Vlasti Hercegovačko-neretvanske županije uputile su u subotu dramatični apel svim komunalnim poduzećima i privatnim poduzećima koje posjeduju strojeve na tome području za čišćenje snijega da se uključe u spašavanje desetina osoba koje su zbog velikih snježnih nanosa od petka navečer ostali zarobljeni u automobilima na prometnici M-17 između mjesta Salakovac i Drežnice 20-tak kilometara sjeverno od Mostara. "Ukoliko im se ne pomogne vrlo brzo, ovi ljudi među kojima ima starijih osoba žena i djece neće preživjeti noć", rekao je u izjavi za Hinu ravnatelj Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije Vladimir Babić. Rekao je kako oslobođen autobus i pet vozila koji su se nalazili nadomak Mostaru u mjestu Salakovcu, ali je upozorio da je još nekoliko vozila ostalo blokirano na magistralnoj cesti M-17.
MOSKVA - Deseci tisuća Rusa, protivnika i pristaša ruskog premijera Vladimira Putina, okupili su se u Moskvi po velikoj studeni u subotu kada službeno počinje utrka za predsjedničke izbore sazvane 4. ožujka. Oko 140.000 pristaša premijera Putina i 36.000 protivnika prosvjedovalo je na temperaturi od minus 17 Celzijevih stupnjeva, ali te podatke nije bilo moguće provjeriti iz neovisnih izvora. Vladimir Rižkov, jedan od organizatora mimohoda oporbe rekao je pak da na provjedima protiv Putina sudjeluje "najmanje 120.000 ljudi". Po snimkama koje su objavile televizije nije bilo moguće dobiti točnu predodžbu o broju sudionika skupova. Kako navode novinari francuske agencije AFP-a na mjestu događaja, procjene policije u vezi sa skupovima Putinovih pristaša čine se pretjerane a procjene u vezi sa skupovima oporbe umanjene. Analitičari misle da je ovaj treći veliki prosvjedni skup u Moskvi, nakon dvaju održanih u prosincu, bio uspješan i da se pokret uspio učvrstiti uoči predsjedničkih izbora na kojima najviše izgleda ima Putin. "Tražimo Putinovu ostavku", "Želimo poštene izbore", "Neće nam biti hladno", pisalo je na transparentima koje su nosili sudionici oporbenog skupa. Što se tiče skupa pristaša vlasti, mnogi njegovi sudionici došli su autobusima u vlasništvu javnih tvrtka, među kojima su pošta i vodno poduzeće iz Moskve, prenosi agencija Interfax. "Ne kaosu, da Putinu", pisalo je na njihovim transparentima.
LJUBLJANA - Oko tisuću ljudi prosvjedovalo je u subotu u Ljubljani i Mariboru protiv međunarodnog sporazuma ACTA za zaštitu intektualnog vlasništva na internetu, koji je Slovenija zajedno sa još 21 zemljom EU-a potpisala prošlog tjedna. Sporazum po mišljenju civilnih udruga koje su organizirale prosvjed ograničava slobodu korištenja interneta i povećava mogućnost kontrole građana. "Intelektualno vlasništvo na internetu treba zaštititi, ali ne njegovim prevelikim zatvaranjem. Treba naći nove načine zaštite, kako se ne bi stvorile prepreke budućem razvoju digitalnog gospodarstva", rekao je profesor mariborskog fakulteta za elektrotehniku i računarstvo Jozsef Gjoerkeš koji se pridružio prosvjedima. Vlada Boruta Pahora na odlasku koju kritiziraju zbog naloga da pristupi sporazumu priopćila je da se radi o načelnom dokumentu i da nisu opravdani strahovi da će se njime ograničiti sloboda izražavanja, a internetski sadržaji filtrirati, iako je u javnosti stvoren takav dojam. Slovenska demokratska stranka (SDS) koju vodi budući predsjednik vlade Janez Janša objavila je međutim da potpis sporazuma smatra velikom pogreškom vlade u odlasku. Međunarodna hakerska mreža Anonymous u subotu je za kraće vrijeme onemogućila pristup internetnoj stranci Nove Ljubljanske banke (NLB), objavili su u subotu slovenski mediji. Napad na web-stranicu najveće slovenske banke koja je u državnom vlasništvu povezuje se s demonstracijama koje su u subotu na preporuku Anonymousa održane u Lljbljani i Mariboru protiv odluke slovenske vlade da pristupi sporazumu ACTA.
TEHERAN -Iranski ministar za naftu Rostam Kasemi rekao je da njegova zemlja neće odustati od nuklearnog programa čak i ako Zapad uvede embargo na uvoz iranske nafte, prenijela je u subotu državna agencija Irna. Europsku uniju, koja je u trećem tromjesečju 2011., uvezla četvrtinu iranske sirove nafte, Kasemi je pozvao da razmisli o prošlotjednoj odluci o uvođenju zabrane uvoza 1. srpnja. "Nećemo odustati od nuklearnog programa, čak ako ni kap naše nafte ne budemo mogli prodati", rekao je dodao da Iran neće u znak odmazde prestati izvoziti naftu nekim europskim zemljama, bez objašnjenja koje su to države. "Nažalost, EU je pokleknuo pod američkim pritiskom", ocijenio je Kasei i pozvao EU da razmisli. Stručnjaci ocjenjuju da svjetsko tržište nafte neće trpjeti zbog embarga jer će Saudijska Arabija povećati proizvodnju, a Iran će više svoje nafte ponuditi azijskim kupcima te se ne očekuju velike promjene cijena. Iran odbacuje optužbe Zapada da pod krinkom civilnog programa nastoji razviti nuklearno oružje.
RIM - Vatikan, zadnjih dana potresan unutarnjim nesuglasicama i optužbama za loše upravljanje što je očito kršenje obećanja pape Benedikta XVI. o borbi protiv korupcije, odlučno je u subotu opovrgnuo te optužbe. "Te su optužbe plod pogrešnih procjena ili su temeljene na neutemeljenim strahovima", izjavio je guverner Vatikanskoga grada države kardinal Giovanni Lajolo. Talijanski mediji objavili su zadnjih dana pisma msgr. Carla Marije Vigana, bivšeg glavnog tajnika uprave Vatikanske države koji je u listopadu imenovan nuncijem u Washingtonu. U svojim lanjskim pismima Papi i državnome tajniku Tarcisiju Bertoneu, prelat je upozorio na rasipanje novca u toj ustanovi. Također je svoj premještaj u Sjedinjene Države nazvao "presudom" koja mu je izrečena jer je pokušao raščistiti korupciju i malverzacije.
OSLO - Počinitelj napada u kojima je u Norveškoj 22. srpnja 2011. ubio 77 osoba, Anders Behring Breivik, namjeravao je napasti i veće lokalne medijske kuće, izvijestila je u subotu norveška javna radio-televizija NRK, koja je tu informaciju dobila od policije. Tijekom priprema za napade, taj je ekstremist razmatrao i mogućnost podmetanja bombe u sjedište NRK-a u Oslu, kao i u zgradu listova VG i Aftenposten, također smještenima u glavnome norveškom gradu. NRK na svojim internetskim stranicama izvješćuje kako je Breivik smatrao medije i novinare "ciljevima visokog prioriteta". Da bi proveo svoje namjera u djelo dobro se i dugo pripremao. Vozeći se biciklom, locirao je mjesta na koja novinari NRK-a odlaze na pauzu. NRK-u je Breivik namijenio dvije bombe od 50 do 60 kg koje je namjeravao sam isporučiti odjeven u uniformu zaposlenika Fed-exa. Policiji je objasnio kako je na kraju odustao od tog plana, procijenivši da je napad na Utoeyu jednostavnije izvesti.