ZAGREB - Informiranje hrvatskih građana o budućem članstvu u EU-u potrebno je i nakon pozitivnog rezultata referenduma o pristupanju, jer je to najbolji način da Hrvatska bude posve spremna iskoristiti prednosti pristupa Uniji 1. srpnja 2013., suglasili su se u utorak u Zagrebu potpredsjednik vlade Neven Mimica i šef Delegacije EU-a u Hrvatskoj Paul Vandoren, priopćeno je iz Delegacije. Dvojica dužnosnika su se dogovorila da proces informiranja hrvatskih građana treba nastaviti, da vlada i Delegacija to trebaju činiti zajedno, pri čemu je veleposlanik Vandoren istaknuo da su hrvatskim građanima na raspolaganju informacijski i komunikacijski alati predstavništva EU-a u Hrvatskoj. Prema priopćenju, Vandoren je čestitao Mimici i vladi na pozitivnom ishodu referenduma te je naglasio da su svojim glasom hrvatski građani pružili snažnu potporu europskim integracijama, a da će im članstvo u Uniji pružiti nove mogućnosti i pridonijeti stabilnosti i prosperitetu. Vandoren je rekao da će uspjeh referenduma otvoriti put procesu ratifikacije pristupnog ugovora u Hrvatskoj i u EU-u, koja očekuje da hrvatske vlasti riješe i preostala pitanja prije pristupanja kako bi pokazale da će Hrvatska po ulasku u Uniju biti spremna preuzeti prava i dužnosti 28. članice EU-a, stoji u priopćenju Delegacije EU-a u Hrvatskoj.
BRUXELLES - Zamjenik hrvatskog ministra financija Boris Lalovac sudjelovao je u utorak u Bruxellesu na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije na kojem se, između ostaloga, razgovaralo o mjerama za poticanje rasta u Europi i o jačanju proračunske discipline. Hrvatska je prvi put sudjelovala na sastanku Vijeća za gospodarstvo i financije (ECOFIN), a ministra Slavka Linića, koji nije mogao doći na sastanak zbog neodgodivih obveza u Hrvatskoj, zamijenio je njegov zamjenik Lalovac. Lalovac je rekao da se na sastanku razgovaralo o fiskalnoj konsolidaciji u zemljama članicama, povećanju zaposlenosti, jačanju konkuretnosti i rastu. Do sada se cijelo vrijeme naglasak stavljao na fiskalnu konsolidaciju, a sada se to počelo povezivati s gospodarskim rastom, rekao je Lalovac, dodajući kako očekuje da će to biti smjernice i hrvatske vlade. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy uputili su pismo kojim su odgovorili na kritike da se do sada u rješavanju krize prevelika pozornost davala proračunskoj disciplini i štednji, a zapostavljale mjere za poticanje rasta. U tom pismu su iznijeli neke prijedloge koji idu u pravcu smanjenja troškova poslodavca pri zapošavanju novih radnika, lakšeg kreditiranja poduzeća i smanjenja administrativnih troškova za mala i srednja poduzeća. Mjere za poticanje rasta utoliko su važnije što gospodarske prognoze govore da bi Europa u prvoj polovici ove godine mogla upasti u recesiju.
SALZBURG - Austrijsko pravosuđe želi prepustiti Hrvatskoj kazneni postupak protiv bivšeg predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera u slučaju sumnje u pranje novca, doznala je u utorak austrijska novinska agencija APA. Državno odvjetništvo u Beču zaduženo za borbu protiv korupcije poslalo je zahtjev Hrvatskoj za preuzimanje slučaja, izjavila je za APA-u glasnogovornica toga državnog odvjetništva Eva Habicher. Odgovor iz Hrvatske još nije stigao, piše agencija. Jedna banka iz Tirola podnijela je u prosincu 2010. prijavu zbog sumnje u pranje novca, jer je ustanovljeno da se na računima koji su pripadali Sanaderu ili članu njegove obitelji nalazilo 1,3 milijuna eura. Riječ je o "novcu što ga je Sanader zaradio prije svoje političke karijere, kao poduzetnik", prenijela je APA riječi njegova odvjetnika. Sanader je odbacio navodnu upletenost u aferu koruške banke Hypo Alpe Adria, odnosno primanje provizije. Bivši predsjednik hrvatske vlade zatražio je u međuvremenu od zemaljskoga kaznenoga suda u Beču obustavu postupka za pranje novca. Sredinom siječnja zahtjev je odbačen, izjavila je Eva Habicher za APA-u. Sanader međutim još može uložiti žalbu protiv te odluke, budući da dvotjedni rok od pisane odluke još nije istekao. Austrijsko državno odvjetništvo za borbu protiv korupcije prije nekoliko je tjedana poslalo zamolbu hrvatskim pravosudnim vlastima da preuzmu postupak, jer se navodno djelo dogodilo u Hrvatskoj, a osumnjičeni se također nalazi u Hrvatskoj.
ZAGREB - Glavni tajnik Europske pučke stranke (EPP) Antonio Lopez-Isturiz čestitao je bivšoj premijerki i predsjednici HDZ-a Jadranki Kosor na pozitivnom ishodu referenduma za članstvo Hrvatske u EU-u, ističući njezine zasluge u deblokadi i završetku pristupnih pregovora, priopćeno je u utorak iz HDZ-a. "Zahvaljujući Vama, Vašem vodstvu,Vašoj odlučnosti i odlučnosti Vaše Vlade, Hrvatska je uspjela, ne samo deblokirati, nego i dovršiti pristupne pregovore s EU-om u vrijeme kada su svi bili skeptični u vezi završetka pregovora", rekao je Lopez-Isturiz. "Kao što je HDZ izveo Hrvatsku iz komunizma među obitelj slobodnih naroda prije malo više od 20 godina, tako je i sada pod Vašim vodstvom Hrvatsku vratio natrag među obitelj europskih naroda, gdje je uvijek i pripadala. Stoga, sve zasluge i pohvale trebaju ići Vama", smatra glavni tajnik najbrojnije stranačke skupine u Europskom parlamentu. Prema priopćenju, Lopez-Isturiz je ocijenio da je potpis Kosor na pristupni ugovor u prosincu prošle godine okrunio "sve reforme, borbu protiv korupcije te uspješno okončanje blokade pristupnih pregovora". "Nedvojbeno je kako će povijest zapamtiti da ste Vi Hrvatsku doveli do ovog trenutka, u Europsku uniju. Vaš veliki trud i zalaganje priskrbilo Vam je veliko poštovanje i mnoštvo prijatelja u Europi i međunarodnoj zajednici", kaže u čestitki Kosor glavni tajnik EPP-a.
LJUBLJANA - Odluka o tome kako će se Nova Ljubljanska banka (NLB) postupiti sa svojih 10,75 posto dionica Mercatora koje hrvatski koncern Agrokor želi kupiti donijet će se na skupštini njenih dioničara, odlučeno je u utorak na sastanku nadzornog odbora najveće slovenske banke. Slovenski mediji navode da to vjerojatno znači da NLB koja je u većinskom državnom vlasništvu neće prihvatiti ponudu Agrokora koji je na međunarodnom tenderu dao neobvezujuću ponudu za Mercatorove dionice od 221 eura po dionici, u okviru natječaja prodajnog konzorcija u kojemu su djelovale banke i Pivovarna Laško (PL), a koji je prodavao 52 posto dionica Mercatora. O budućoj vlasničkoj strukturi najveće slovenske trgovačke mreže odlučivat će tako buduća vlada čije se formiranje očekuje idućeg mjeseca. Dosadašnja slovenska vlada Boruta Pahora posredno se preko agencije za državnu imovinu (AUKN) i izjava više ministara protivila prodaji unatoč želji banaka da prodajom Mercatorovih dionica poprave svoje bilance i smanje potrebu za dokapitalizacijom, navode slovenski mediji.
SUBOTICA - Miroslav Franjić iz mjesta Kule u Vojvodini u utorak je hrvatskim institucijama i medijima javio da je zbog svoje hrvatske pripadnosti dugogodišnja žrtva prijetnji i fizičkih napada, a na njegov slučaj ukazalo je i Hrvatsko narodno vijeće u Srbiji. "Nakon posljednjega u nizu premlaćivanja, 11. siječnja, na ulazu u obiteljsko imanj, odlučio sam zatražiti zaštitu od Hrvatskog nacionalnoga vijeća, jer ne mogu više trpjeti napade svojih susjeda, izbjeglica doseljenih u Kulu tijekom devedesetih", izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini Miroslav Franjić. On kaže da njegovi problemi počinju još tijekom devedesetih zbog hrvatske pripadnosti, zbog čega je više puta premlaćivan, njemu i njegovoj djeci je prijećeno smrću, kuća mu je kamenovana, domaće životinje i kućni ljubimci ubijani. Premda je, kako navodi, više puta tražio primjerenu zaštitu policije i pravosudnih tijela, nije ju dobio. "Preko televizije stalno slušam od ministra policije kako manjine u Srbiji imaju prava kao i svi drugi – e nemaju, u oči bih mu rekao", izjavio je Franjić, koji se više puta pismeno obraćao kabinetu ministra policije ali to nije dalo rezultata. U povodu ovoga slučaja odbor za praćenje povreda manjinskih prava u Republici Srbiji Hrvatskog narodnog vijeća oglasio se priopćenjem u kojemu poručuje da je "s velikom zabrinutošću primio iskaz i prateće dokumente Miroslava Franjića, najnovije žrtve, po svemu sudeći, etnički motiviranog nasilja koji trpe Hrvati u Vojvodini". "Na žalost, to je još jedna potvrda onoga na što smo i do sada ukazivali - građani Srbije hrvatske nacionalnosti samo zbog svoje nacionalne pripadnosti jesu objekti najbrutalnijeg nasilja i prestrašnih prijetnji", navodi se u priopćenju što ga je potpisao predsjednik Odbora Tomislav Žigmanov. Odbor je posredovao da se angažira odvjetnik koji će raditi da se žrtva zaštiti a počinitelj primjereno kazni, poručuje odbor i dodaje da će budno pratiti kako će se slučaj dalje odvijati.
MOSTAR - Predstojnica franjevačkog samostana školskih sestara Krista Kralja u Sarajevu sestra Ivanka Mihaljević upozorila je na sve češće uvrede i diskriminaciju redovnica u Sarajevu, kazavši da zbog straha od vehabija, sljedbenika radikalnog islama, ne idu bez pratnje ulicama ovoga grada, prenijeli su u utorak mediji u BiH. Sestra Ivanka Mihaljević je tijekom boravka u Njemačkoj predstavnicima dobrotvorne ustanove Pomoć Crkvi u nevolji (ACN) rekla da su časne sestre "sve češće izložene verbalnim uvredama u javnosti". "Svakodnevni život općenito je sve teži. Sve više muslimanskih ekstremista emigrira iz Saudijske Arabije i otvara tvrtke u BiH", rekla je. Pri tome je navela i osobni primjer da joj u trgovini u kojoj su vlasnici pripadnici vehabija nisu željeli prodati kruh. "Iako je kruhova bilo na polici, on ih jednostavno nije želio prodati katoličkoj časnoj sestri. Znači, iako je to naš dom mi se ondje osjećamo nepoželjnim”, rekla je predstojnica franjevačkog samostana školskih sestara Krista Kralja u Sarajevu. Pojasnila je međutim da Hrvati katolici imaju posve suprotna iskustva s domaćim bosanskohercegovačkim muslimanima, kazavši da se i oni srame ponašanja ekstremista koji dolaze u BiH. Sestre franjevke Krista Kralja u Sarajevu, kojem pripada i sestra Ivanka Mihaljević, pokrenule su program međureligijskog dijaloga i suradnje, zauzimajući se promicanje mirnog suživota svih religija. U trogodišnji program uključeni su katolici, muslimani i pravoslavni vjernici čime rade na promicanju snošljivosti, nenasilja i međusobnog poštovanja.
BEOGRAD - Čelnik Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislav Šešelj, kojemu se u Haagu sudi zbog ratnih zločina počinjenih u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, traži da među članovima srbijanskog liječnikog tima koji bi ga posjetio bude i jedan ginekolog, prenose u utorak beogradski elektronički mediji. Šešelj zahtjeva da u timu liječnika specijalista koji bi ga posjetili i pregledali u pritvoru Haaškoga suda bude i jedan ginekolog, zbog čega je, usprkos naporima srbijanskih vlasti i tajništva suda, došlo do zastoja u organizaciji posjeta, prenosi srbijanska agencija Beta pozivajući se na više neimenovanih izvora u Den Haagu. Po riječima tih izvora, Šešelj inzistira da među specijalistima koji će ga posjetiti bude zastupnik SRS-a u srbijanskom parlamentu Paja Momčilov, koji je po profesiji ginekolog, dok bi ostali članovi liječnikog tima trebali biti trojica liječnika koji su kardiolozi i pneumolozi. Prema jednom od Betinih izvora, stajalište Šešelja je da, ukoliko Momčilovu ne bude dozvoljen posjet, on ne želi da ga posjete ni ostali članovi liječničkog tima. Tajništvo suda još odlučuje o zahtjevu Šešelja, razmatrajući što bi mogao biti razlog za posjet ginekologa optuženom koji je muškarac, osim što je Momčilov član stranke koju predvodi Šešelj. To je tajništvo, podsjeća agencija, prošle godine uvelo nadzor Šešeljeve komunikacije s pravnim savjetnicima, članovima SRS-a, koja je bila povjerljiva, zbog sumnje da je u tim razgovorima Šešelj prenosio podatke o zaštićenim svjedocima u glavnom procesu koji se vodi protiv njega po optužnici za zločine nad Hrvatima i Muslimanima od 1991. do 1993.
LJUBLJANA - Zbog moguće prisutnosti aflatoksina u mlijeku, slovenska veterinarska uprava odredila je u utorak za četiri slovenske farme s mliječnim kravama zabranu prodaje mlijeka. Uprava je priopćila da je to učinjeno nakon što je utvrđeno da je za hranjenje krava korištet energetski dodatak u hrani - kukuruzno brašno slovenskog proizvođača iz Ajdovščine. Prisutnost aflotoksina, toksičnih tvari koje se razvijaju uslijed plijesni žitarica u toj hrani za krave potvrdio je slovenski veterinarski institut. Tri od četiri farme s područja Slovenije prodavale su mlijeko u Italiju, a jedna mljekari u Kobaridu. Mljekari u Kobaridu do daljnjega je zabranjena predaja mlijeka na tržište, te identifikacija serija mlijeka i mliječnih proizvoda koje je kupovala sa spomenute farme. Prisutnost tragova aflatoksina najprije je utvrđena u mlijeku s jedne farme na Bledu koja je mlijeko prodavala u Italiju, o čemu je onda obaviještena veterinarska uprava.
PARIZ - Fabiola Russo osudila je "linč" koji se provodi protiv njezina supruga Francesca Schettina, zapovjednika broda Coste Concordije, nasukanog 13. siječnja, iz čije je olupine u utorak izvučeno truplo 16. žrtve dok traju pripreme za crpljenje nafte kako bi se izbjegla ekološka katastrofa. Ekipe su u utorak u unutrašnjosti olupine golemog kruzera kod otoka Giglija uočili tijelo jedne osobe čime je 11 dana nakon havarije ukupno izvučeno 16 tijela, objavila je talijanska civilna zaštita, a još 16 osoba smatra se nestalima. "Ne sjećam se nijedne zrakoplovne ili pomorske tragedije u kojoj je zapovjednik bio izložen tolikom nasilju. Otvoren je lov na čovjeka. Traže krivca, žrtvenog jarca, čudovište", rekla je Russo za francuski list Paris Match koji će izići u četvrtak. Nakon tragedije kod otoka u Toskani, istraga se u Italiji usredotočila na Schettina optuženog za višestruko ubojstvo iz nehaja, za napuštanje broda i pogrešnu procjenu jer je kruzer doveo preblizu obali. Schettina nazivaju kukavicom jer je napustio luksuzni kruzer prije spašavanja putnika, no njegova supruga optužbe odbacuje jer je kapetan "odlučan, čvrst i lucidan", "zna analizirati situacije, razumjeti i upravljati", a kod kuće je "uredan i temeljit". Mediji su se raspričali o tome da je nedugo prije nasukavanja broda kapetan bio u društvu "elegantne plavuše" kojoj je predao svoje računalo. Talijanski mediji pišu da je to odvjetnica vlasnika broda, tvrtke Coste Crociere.
STRASBOURG - Bosna i Hercegovina mogla bi izgubiti svoj status članice Vijeća Europe ako brzo ne provede demokratske reforme, zaprijetila je u utorak Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PACE). U rezoluciji prihvaćenoj u utorak na plenarnoj sjednici, PACE "žali zbog stalnog cjenjkanja oko etničkih podjela mjesta" u vladi BiH gdje je premijer imenovan tek 15 mjeseci poslije izbora. Da bi postala "moderna demokracija" ta zemlja mora provesti "globalnu ustavnu reformu" i početi provoditi uredbu Europskog suda za ljudska prava iz 2009., u predmetu "Sejdić i Finci", ocijenio je PACE. Europski sud za ljudska prava ocijenio je da Ustav BiH krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer priječi pojedincima (u ovom predmetu Židovu i Romu) da se kandidiraju na predsjedničkim izborima. Ta je odluka "sudski obvezujuća", navodi PACE u svojoj rezoluciji. "Ne budu li potrebni amandmani provedeni u razumnom roku prije sljedećih izbora 2014.", PACE upozorava Bosnu i Hercegovinu da bi mogla izgubiti status člana u Vijeću Europe. Bosna i Hercegovina članica je Vijeća Europe deset godina. Obrana ljudskih prava i demokracije temeljni su ciljevi te paneuropske organizacije koju čini 47 zemalja.
KAIRO - Čelnik vladajućeg egipatskog vojnog vijeća u utorak je rekao da je odlučio od srijede ukinuti izvanredno stanje osim za neke slučajeve, no neki zastupnici ocjenjuju da nije riječ o potpunom ukidanju zakona koji u Egiptu vrijede od 1981. godine. "Donio sam odluku o ukidanju izvanrednog stanja", rekao je u obraćanju putem televizije zapovjednik vojske Muhamed Husein Tantawi i dodao da će zakoni izvanrednog stanja još uvijek primjenjivati u slučajevima "razbojništva". On, međutim, nije naveo što to znači. "To nije pravo ukidanje izvanrednog stanja", rekao je Esam Sultan, novoizabrani zastupnik iz umjerene islamističke stranke Wasat. "Zakon određuje da se izvanredno stanje ili u potpunosti ukine ili u potpunosti provede, ništa između", rekao je Sultan. Egipatski parlament počeo je u ponedjeljak povijesnu sjednicu u novome sazivu kojim dominiraju islamisti, pobjednici izbora održanih nakon svrgavanja predsjednika Hosnija Mubaraka u veljači 2011. Prije zasjedanja vodeći član Bratstva Moahmed Beltadž rekao je da će to biti "povijesno zasjedanje parlamenta u egipatskoj tranziciji prema demokraciji i civilnoj vladi". Vladajući generali su najavili da će nakon predsjedničkih izbora u lipnju predati vlast, no mnogi Egipćani dvoje da će se vojska povući i vjeruju da će vladati iza scene kako bi zadržala kontrolu i utjecaj nad gospodarstvom.
ALŽIR - Alžirska vlada u utorak je dopustila osnivanje novih političkih stranaka, prvi put u više od desetljeća, četiri mjeseca prije parlamentarnih izbora. Protivnici alžirske vlade kažu, međutim, da je riječ samo o prividu davanje većih sloboda pod pritiskom "Arapskog proljeća" dok će se politička scena i dalje držati pod strogim nadzorom. Alžir je jedina zemlja sjeverne Afrike koju je u velikoj mjeri "Arapsko proljeće" zaobišlo no analitičari kažu da ima mnoge uvjete, uključujući golemu nezaposlenost mladih i nedovoljnu demokratičnost, koji su pokrenuli prošlogodišnje revolucije. Alžirsko ministarstvo unutarnjih poslova objavio je da je dopustilo deseterima organizacijama da se službeno registriraju kao stranke, što je uvjet koji moraju ispuniti za sudjelovanje na izborima. "Postupili smo tako kako bi se dalo dopuštenje najvećem broju stranaka", rekao je ministar unutarnjih poslova Daho Ould Kablia, prenijela je državna agencija APS. To je prvi put otkako je 1999,. godine predsjednik Abdelaziz Bouteflika preuzeo dužnost da je novim strankama omogućeno da se registriraju. Među strankama kojima je omogućena registracija je nekoliko umjerenih islamističkih skupina kakve od Arapskog proljeća preuzimaju sve veći utjecaj u zemljama sjeverne Afrike i Bliskog istoka.
WASHINGTON/ZAGREB - Govor o stanju nacije, koji će američki predsjednik Barack Obama održati u utorak u 21 sat po istočnoameričkom vremenu (u srijedu u 3 h po srednjoeuropskom vremenu), bit će prilika da Amerikancima iznese svoju viziju razvoja gospodarstva i ponudi glavne teme rasprave u kampanji za predsjedničke izbore u studenome. Očekuje se da će nit vodilja govora koji će Obama održati na zajedničkoj sjednici oba doma Kongresa, uz izravan TV prijenos, biti poziv na ekonomsku pravičnost, kao ključna poruka američkim biračima u izbornoj godini obilježenoj gospodarskom nesigurnošću. Sa sve više ljudi koji žive u siromaštvu i primanjima srednje klase koja stagniraju ili opadaju, s 8,5 posto nezaposlenih, s milijunima Amerikanaca koji su izgubili ili im prijeti gubitak kuća zbog ovrhe, Obama se suočava s velikim izazovom kako uvjeriti Amerikance da mu povjere drugi predsjednički mandat u studenome. Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney rekao je da će Obamin govor biti ambiciozan, uz iznošenje programa za koji vjeruje da je izvediv. Sam Obama najavio je konture svoga govora o stanju nacije u video poruci koju je u subotu objavio stožer njegove predizborne kampanje. "Ovo je prijelomni trenutak za srednju klasu i ljude koji nastoje radom postati dio srednje klase. Možemo ići u dva smjera - jedan je prema manje prilika i manje pravičnosti ili se možemo boriti za ono, gdje ja mislim da trebamo ići: izgradnju gospodarstva koje radi za sve, a ne samo za nekolicinu bogatih. U utorak navečer ću govoriti o tome kako ćemo stići tamo", najavio je Obama.
ŽENEVA - Međunarodna organizacija rada (ILO) objavila je u izvješću predstavljenom u utorak u Ženevi da je njemačka politika konkurentnosti "strukturalni uzrok" krize eurozone. "Poboljšanje konkurentnosti njemačkih izvoznika sve se više identificira kao strukturalni uzrok nedavnih teškoća eurozone", navodi UN-ova ustanova sa sjedištem u Ženevi. Napose kritizira reforme koje je 2003. provela vlada tadašnjeg kancelara Gerharda Schroedera. Te reforme kao i dobici ostvareni konkurentnošću njemačkoga gospodarstva Berlin redovito prikazuje kao model koji bi trebale slijediti druge zemlje. No ILO takav model smatra kočnicom rasta. "Njemački trošak rada pao je u jednome desetljeću u odnosu na konkurente i stvorio pritisak na njihov rast s opasnim posljedicama za održivost njihovih javnih financija", ocjenjuje ILO. Ta organizacija zagovara dostojanstven rad posvuda u svijetu. "Stanje je tim lošije što države u krizi nisu znale jačanjem izvoza nadoknaditi slabosti domaće potražnje jer njihova proizvodnja nije znala profitirati iz rasta domaće potražnje u Njemačkoj", navodi ILO.
RAMALLAH - Europska povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton sastat će se u iduća dva dana s palestinskim i izraelskih dužnosnicima kako bi ih privolila da nastave pripremne razgovore i nakon roka koji istječe u četvrtak te se vratili punim pregovorima na visokoj razini, objavljeno je u utorak. Pregovarači dviju strana četiri su se puta ovoga mjeseca sastali u glavnom jordanskom gradu Amanu, no nisu postigli napredak koji bi omogućio nastavak pregovora na visokoj razini prekinutih krajem 2010. Peti sastanak bi se trebao održati u srijedu, a bez kompromisa inicijativa bi mogla propasti. EU traži od palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa da odustane od uvjeta da Izraelci prije nastavka pregovora zamrznu gradnju židovskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali. Od Izraela se traži da povuče poteze koji bi vodili ponovnoj uspostavi povjerenja, kao što je puštanje na slobodu palestinskih zatvorenika ili ublažavanja životnih uvjeta Palestinaca koji žive na dijelovima Zapadne obale koje kontrolira izraelska vojska.
BUKUREŠT - Tisuće Rumunja prosvjedovale su u utorak u Bukureštu tražeći od vlade da odustane od oštrih mjera štednje, što je posljednji u nizu prosvjeda koji su natjerali vladu na određene ustupke, ali ne i na promjenu politike. Problemi izazvani mjerama štednje, usvojenim 2010. kako bi se proveo paket pomoći MMF-a vrijedan 20 milijardi dolara, sve donedavno nije dovodio do značajnijih nemira u Rumunjskoj, poput onih u Grčkoj. Na prošlotjednim prosvjedima na Sveučilišnom trgu u Bukureštu, jednom od središta protukomunističke revolucije 1989., policija je suzavcem rastjerivala prosvjednike koji su uzvratili bacanjem kamenja i petardi. Oko 2.000 sindikalaca, učitelja, medicinskih sestara i umirovljenih vojnih časnika prosvjedovalo je pred zgradom vlade tražeći ostavku premijera Emila Boca i njegova saveznika, predsjednika države Traiana Basescua. Boc je poduzeo neke ustupke, kao što je razrješenje ministra vanjskih poslova zbog njegovih komentara na račun prosvjednika i vratio na položaj popularnog dužnosnika iz sektora zdravstva čija je ostavka izazvala izlazak ljudi na ulice. Ipak, Boc i Basescu i dalje su pod velikim pritiskom.
BRUXELLES - Talijanski premijer Mario Monti inzistirao je u utorak u Bruxellesu na potrebi jamčenja slobode prometa u Europi u trenutku dok u Italiji štrajk vozača kamiona izaziva velike probleme u prometu. "Pravo na štrajk zagarantirano je ustavom ali treba poštivati i zakon", rekao je Monti na konferenciji za novinare nakon sastanka europskih ministara financija u Bruxellesu. "Poštivanje legalnosti je nužno", dodao je talijanski premijer podsjećajući da je pravo na slobodni promet roba zagarantirano europskim pravom. Istaknuo je da će njegova vlada temeljno proučiti zahtjeve štrajkaša. Europski povjerenik zadužen za industriju Talijan Antonio Tajani sa svoje je strane u priopćenju objavio da je "zabrinut" zbog štrajka vozača kamiona i podsjetio da zemlje članice EU-a moraju poduzeti "sve mjere" kako bi se osigurao slobodan promet roba. Štrajk talijanskih vozača kamiona u znak protesta zbog rekordno visokih cijena goriva, izaziva velike probleme u prometu u Italiji.
ZAGREB/MADRID - Španjolsko državno odvjetništvo zatražilo je u utorak na suđenju u Madridu odbacivanje optužnice protiv suca Baltasara Garzona za navodno kršenje zakona o općem oprostu jer je istraživao zločine frankizma, prenijeli su mediji. "Tražimo odustajanje od kaznenog progona", rekao je državni odvjetnik Luis Navajas nakon uvodnih riječi tužiteljstva i obrane. Sudac Garzon (56) je pokušao istražiti sudbinu 114.000 ljudi nestalih tijekom Španjolskog građanskog rata i diktature generala Francisca Franca. Dvije udruge krajnje desnice optužile su ga za kršenje zakona o oprostu iz 1977. te ako bi bio osuđen mogao bi biti kažnjen 20-godišnjom zabranom obavljanja sudske prakse. Brojni članovi obitelji žrtava frankizma i predstavnici humanitarnih udruga pred sudom su u utorak prosvjedovali protiv progona suca koji se proslavio pokušajima procesuiranja zločine protiv čovječnosti počinjenih izvan španjolskog teritorija, primjerice čileanskog diktatora Augusta Pinocheta. "Suđenje (Garzonu) pokazuje potpunu nekažnjivost zločina frankizma", rekao je predstavnik španjolske udruge za Obnovu povijesnog pamćenja Marco Gonzales.