BRUXELLES - Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz pozdravio je u ponedjeljak ishod referenduma u Hrvatskoj ističući da je članstvo u EU-u prava nagrada za veliki napredak koji je Hrvatska postigla u reformama. "Pozitivan ishod referenduma jasan je signal da je članstvo u EU-u i dalje privlačno. Članstvo je prava nagrada za izvanredni napredak koji je Hrvatska postigla na svom reformskom putu posljednjih godina", kaže se u poruci novog predsjednika Europskog parlamenta, koji je na tu dužnost izabran 17. siječnja. "Hrvatski primjer šalje pozitivan signal i ohrabrenje cijeloj jugoistočnoj Europi da EU reagira primjereno kada se reforme nastavljaju, čak iako nam je u neposrednoj budućnosti potrebna faza interne stabilizacije", rekao je Schulz.
BRUXELLES - Zastupnici Europskog parlamenta iz više političkih skupina pozdravili su u ponedjeljak ishod referenduma u Hrvatskoj na kojem se dvotrećinska većina odlučila za članstvo u Europskoj uniji, izražavajući zadovoljstvo što će uskoro moći pozdraviti hrvatske zastupnike, koji će do punopravnog članstva imati status promatrača u Europskom parlamentu. "Gotovo dvotrećinskom većinom hrvatski se narod odlučio pridružiti nam se u stvaranju zajedničke europske budućnosti. Hrvatski narod je pokazao da ideje i temelji na kojima je izgrađena Unija još uvijek snažno odjekuju. Veselim se hrvatskim kolegama koji će zauzeti svoja mjesta pored nas. U tom smislu skupina Europske pučke stranke i dalje će pratiti i podržavati ulazak Hrvatske u EU kroz proces ratifikacije u nacionalnim parlamentima", rekao je čelnik političke skupine EPP-a Joseph Daul. "Pozdravljamo jasnu poruku hrvatskih građana da žele sudjelovati u zajedničkim naporima na razvoju slobodne i otvorene Europe. Hrvatsko članstvo će pojačati mogućnost EU-a da pridonese stabilnom i prosperitetnom razvoju na zapadnom Balkanu, pružajući svim građanima jednake prilike kao i svim drugim Europljanima unutar Unije", izjavio je supredsjedatelj Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska Gunnar Hoekmark, švedski zastupnik iz redova EPP-a. Odluku hrvatskih građana pozdravila je slovenska zastupnica iz redova europskih socijalista Tanja Fajon. "To je mudra i hrabra odluka koja pokazuje zrelost hrvatskih građana, koji unatoč teškoj ekonomskoj i financijskoj situaciji u EU-u razumiju velike koristi od europskih integracija", rekla je Fajon. Ishod referenduma u Hrvatskoj pozdravila je i zastupnička skupina Zelenih u Europskom parlamentu. Njemačka zastupnica Franziska Brantner je u ime Zelenih izjavila da su "hrvatski birači donijeli jasnu odluku o europskoj budućnosti svoje zemlje".
ZAGREB - Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy uputio je čestitku bivšoj predsjednici hrvatske vlade Jadranki Kosor u kojoj čestita na pozitivnom ishodu referenduma za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, priopćeno je u ponedjeljak iz HDZ. "Iznimno mi je zadovoljstvo čestitati Vam na pozitivnom ishodu referenduma za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Hrvatska i njezini ljudi napravili su povijesni izbor odukom o pridruživanju europskoj obitelji demokratskih zemalja", napisao je Van Rompuy, ističući i osobne napore bivše hrvatske premijerke na putu Hrvatske u EU. "Želim Vam zahvaliti na vrijednoj suradnji tijekom hrvatskog procesa pridruživanja u nadi da će se suradnja nastaviti", zaključio je.
ZAGREB - Britanski ministar za Europu David Lidington u ponedjeljak je pozdravio odluku hrvatskih građana koji su na referendumu u nedjelju podržali pristupanje Hrvatske Uniji, rekavši kako se nada daljnjem glatkom procesu ratifikacije Ugovora o pristupanju u zemljama članicama Unije. "Pozdravljam odluku hrvatskih građana da se priključe Europskoj uniji. To se događa točno 20 godina nakon što su zemlje članice Europske zajednice odlučile priznati hrvatsku neovisnost i predstavlja još jedan korak u hrvatskoj integraciji u euroatlantsku zajednicu", rekao je Lidington u priopćenju Foreign Officea dostavljenog Hini. "Nadam se glatkom ratifikacijskom procesu u zemljama članicama i nastavku napretka na reformama u Hrvatskoj kako bi EU mogla pozdraviti Hrvatsku kao punopravnu članicu u srpnju 2013.", dodaje se u priopćenju.
BRUXELLES - Šefovi diplomacija Njemačke i Austrije Guido Westerwelle i Michael Spindelegger pozdravili su u ponedjeljak pozitivan ishod referenduma u Hrvatskoj koji joj otvara put da sljedeće godine postane punopravnom članicom EU-a. Westerwelle je izrazio zadovoljstvo činjenicom da se većina hrvatskih građana odlučila za EU, dodajući da će "Europa s Hrvatskom biti bogatija, raznolikija i snažnija". Njegov austrijski kolega Spindelegger pozdravio je ishod referenduma kojim su "hrvatski građani s impresivno jasnim glasovanjem pokazali zrelost i okrenutost budućnosti". Istaknuo je da su hrvatski građani prepoznali povijesnu prigodu europskog ujedinjenja. "S Hrvatskom dobivamo bliskog prijatelja i susjeda. Austrija je aktivno podržavala Hrvatsku od stvaranja države, zatim kroz teške godine rata sve do dovršetka zahtjevnih pregovora s EU-om", rekao je Spindelegger, dodajući da će Austrija među prvima ratificirati ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji.
BUDIMPEŠTA - Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je u ponedjeljak rezultat referenduma u Hrvatskoj o ulasku u EU. U priopćenju na koje se poziva mađarska novinska agencija MTI, ministarstvo kaže da hrvatsko priključivanje Europskoj uniji neće biti dobro samo za Hrvatsku već će i europsku zajednicu učiniti snažnijom. "Uspješni referendum u Hrvatskoj je krupni korak u procesu postizanja punopravnog članstva u EU, nakon kojeg ratifikacija članstva može početi u svih 27 zemalja članica", kaže se u priopćenju, te dodaje da će Mađarska nastaviti davati Hrvatskoj političku i tehničku pomoć u ispunjavanju obveza iz integracijskog procesa.
LJUBLJANA - Slovensko ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je u ponedjeljak rezultat referenduma o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji, na kojemu su u nedjelju dvije trećine onih koji su izišli na referendum glasovali za pristupanje toj integraciji. Takav rezultat "potvrđuje snažnu volju Hrvatske i njezinih građana za članstvo i pripadnost europskim vrijednostima", navodi se u izjavi slovenskog ministarstva vanjskih poslova, te dodaje da je pozitivan rezultat referenduma u Hrvatskoj zabilježen u vrijeme kad europska integracija prolazi kroz teškoće. Ta činjenica dodatno naglašava da pozitivni trend proširenja integracije treba nastaviti, što će koristiti Hrvatskoj, Sloveniji kao susjednoj državi, zapadnom Balkanu, ali i Europskoj uniji u cjelini, navode u Ljubljani. "U interesu Slovenije je da Hrvatska kao jedina susjedna država koja još nije u EU-u postane punopravna članica, nakon što se uspješno završe predviđeni postupci. Dosadašnja iskustva pokazuju da države koje graniče s novim članicama EU-a time mnogo dobivaju, a uvjereni smo da će tako biti i u hrvatskom slučaju. I Hrvatskoj će se s punopravnim članstvom otvoriti nove mogućnosti", poručilo je u izjavi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
BRUXELLES - Predsjednica Odbora regija, savjetodavnog tijela Europske unije, Mercedes Bresso čestitala je u ponedjeljak hrvatskim građanima na ishodu referenduma za članstvo u Europskoj uniji te istaknula da uskoro očekuje devet članova iz Hrvatske koji će u tom tijelu imati status promatrača do ulaska u punopravno članstvo. "U ime Odbora regija, željela bih poslati najtoplije čestitke hrvatskim građanima na odluci o ulasku zemlje u EU. Jako mi je drago što Unija, unatoč kompliciranom razdoblju kroz koje prolazi, ostaje privlačna za europske narode i još uvijek se smatra najboljom opcijom za osiguranje stabilnosti i napretka", rekla je Bresso. "Hrvatski gradovi i županije su kroz pripreme za pristupanje Uniji uložili velike napore kako bi pomogli zemlji na putu prema članstvu. Uvjerena sam da se taj proces ne bi uspješno završio da nema snažnu potporu na lokalnoj razini i bez sudjelovanja i rada lokalnih i regionalnih vlasti u Hrvatskoj", dodala je Bresso, predsjednica institucije koja predstavlja lokalnu i regionalnu razinu vlasti u članicama EU-a. Hrvatska će u Odboru regija imati devet predstavnika, koji će do stupanja u punopravno članstvo imati status promatrača.
TIRANA - Hrvatska i Albanija još će tješnje surađivati na europskom putu, posebice sada kada je hrvatski narod dao referendumsku potporu ulasku u Europsku uniju, rekli su u ponedjeljak u Tirani hrvatski predsjednik Ivo Josipović i njegov albanski kolega Bamir Topi. "Želim čestitati predsjedniku Josipoviću na rezultatima jučerašnjeg referenduma na kojem je hrvatski narod rekao 'da' članstvu u EU-u", kazao je Topi na zajedničkoj konferenciji za novinare s Josipovićem. "Sada ćemo u EU imati snažan glas koji će nastojati pomoći svim zemljama regije kada se o njima bude raspravljalo u Uniji", istaknuo je Topi dodavši kako će Albaniji koristiti europska iskustva Hrvatske. Albanski predsjednik rekao je kako njegova zemlja ove godine slavi 100. obljetnicu neovisnosti izrazivši očekivanje da bi Albanija na tu veliku obljetnicu mogla dobiti kandidatski status za članstvo u EU. "Hrvatska će biti zagovaratelj Albanije i svih zemalja regije pri ulasku u EU", istaknuo je Josipović složivši se da bi najbolja čestitka Albaniji za obljetnicu bilo upravo dobivanje kandidatskog statusa. Hrvatska smatra da je proces integracije najbolje sredstvo transformacije svih zemalja regije i spremna je i politički i tehnički pomoći Albaniji na putu u Uniju, rekao je Josipović. Dvojica predsjednika ocijenila su kako i njihov današnji sastanak svjedoči o vrlo dobrim međusobnim odnosima bez otvorenih pitanja dodajući kako on predstavlja važan korak naprijed za daljnji razvoj odnosa dviju zemalja. Zajednička je ocjena kako gospodarski odnosi ne slijede u dovoljnoj mjeri visoku razinu međusobnih političkih odnosa. Područje od posebnog interesa je infrastruktura te je istaknuto zanimanje za uspostavu izravne zračne veze Tirana-Zagreb i trajektne veze Drač-Rijeka, kao i za Jadransko-jonsku autocestu te plinovod. Dvije zemlje žele ojačati i suradnju u energetici, turizmu te zaštiti okoliša posebice Jadranskog mora koje zajednički dijele. Josipović i Topi založili su se za odnose u regiji bez predrasuda i temeljene na dijalogu posebice između Srbije i Kosova u kojima mora prevladati dijalog i mirno traženje rješenja.Nakon sastanka dvojice predsjednika i državnih izaslanstava ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić i zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova Edmond Haxhinasto potpisali su sporazum dviju vlada o međusobnom priznavanju vozačkih dozvola.
BRUXELLES/TEHERAN - Europska unija je u ponedjeljak zabranila uvoz nafte iz Irana i uvela više drugih gospodarskih sankcija toj zemlji čime se pridružila Sjedinjenim Državama u novom krugu mjera koje za cilj imaju odvratiti Teheran od njegova nuklearnog programa. Na sastanku u Bruxellesu 27 ministara vanjskih poslova zemalja EU-a, koji je drugi najveći uvoznik iranske sirove nafte nakon Kine, dogovoreno je da se odmah uvodi zabrana svih novih ugovora o uvozu, kupnji ili transportu iranske sirove nafte i naftnih derivata. EU zemlje koje već imaju ugovore o kupnji nafte i naftnih derivata moći će ih, međutim, poštivati do 1. srpnja. Dužnosnici EU-a su također rekli da su se dogovorili zamrznuti sredstva iranske središnje banke i zabraniti trgovinu zlatom i drugim plemenitim metalima s iranskom bankom i državnim tijelima. Zapadne zemlje očekuju da će te sankcije zajedno s onima koje je 31. prosinca uveo SAD ugušiti iranski izvoz te da će izostanak sredstava naposljetku navesti Iran da ograniči svoj nuklearni program za koji Zapad sumnja da ima za cilj proizvodnju oružja. "Želim da pritisak tih sankcija rezultira pregovorima", rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Catherine Ashton. Član utjecajnoga iranskog Stručnog vijeća, bivši ministar obavještajnih službi Ali Fallahian, u Iranu je izjavio da bi Teheran trebao odgovoriti na sankcije EU-a tako da odmah obustavi prodaju Uniji i tako uskrati Europljanima vrijeme da organiziraju alternativnu opskrbu i naštete njihovim gospodarstvima visokim cijenama nafte. On je također ponovio da bi Iran mogao zatvoriti Hormuškli tjesnac kojime prolazi trećina tankerskog prometa nafte u svijetu.
LJUBLJANA - Izgledi Janeza Janše da dobije parlamentarnu većinu i postane mandatar za sastav nove slovenske vlade presudno ovise o stajalištima Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) koja će o tome odlučivati u utorak, a ta stranka zahtijeva da se koalicijskim ugovorom spriječi daljnji pad mirovina, prenose u ponedjeljak slovenski mediji. Janša je u nedjelju kasno navečer potvrdio da je koalicijski ugovor četiriju stranaka desnice i centra s DESUS-om načelno usklađen, uključujući i odredbu po kojoj mirovine ne bi smjele pasti ispod 60 posto prosječne plaće. "Takvo je stanje zapravo već sada, a koalicija koja nastaje trudila bi se odnos mirovina i plaća ne pogoršati nego popraviti", rekao je Janša novinarima nakon sastanka petoro predsjednika stranaka buduće koalicije. Predsjednik stranke umirovljenika Karl Erjavec naveo je da će o jamstvima iz nacrta koalicijskog ugovora koja se daju umirovljenicima u utorak na svom sastanku odlučivati izvršni odbor stranke. Ako se odredba o mirovinama prihvati, to će biti "zeleno svjetlo" za ulazak u Janšinu koaliciju, potvrdio je Erjavec. Poslovni list "Finance" tvrdi međutim u ponedjeljak da bi "mirovinsko sidro" u koalicijskom ugovoru buduće vlade bilo jedna vrsta mlinskog kamena u njenu djelovanju, osobito jer Janša u isto vrijeme obećava da bi ove godine proračunskim rebalansom smanjio javne rashode za 800 milijuna eura i smanjio proračunski deficit na 2,5 posto, te da je upitna realnost takvog plana.
MOSTAR - Državno odvjetništvo BiH podiglo je u ponedjeljak optužnicu protiv bivšeg pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane Željka Jukića zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima i vojnicima na području Rame, u sjevernom dijelu Hercegovine, nakon što je uhićen u studenom prošle godine na graničnome prijelazu između Hrvatske i BiH i otada se nalazi u pritvoru, izvijestilo je državno odvjetništvo BiH. Jukića, koji je rođen u Rami a nastanjen je u Dubrovniku i posjeduje državljanstva Hrvatske i BiH, optužnica tereti da je u razdoblju od srpnja do kraja rujna 1993. kao pripadnik HVO-a sudjelovao u progonu bošnjačkih civila, ubojstvima i drugim neljudskim djelima. Precizira se da je početkom kolovoza 1993. zajedno s optuženim Vinkom Papkom i još jednim pripadnikom HVO-a došao u prostorije srednjoškolskog centra u Rami, gdje je sudjelovao u prisilnom nestanku petorice ljudi koji su bili nezakonito zatvoreni u tom logoru i odveo ih na odlagalište „Duška kosa“, otkuda im se gubi svaki trag. On je, prema optužnici, s drugim pripadnicima HVO-a sudjelovao i u odvođenju druge veće skupine Bošnjaka kojima se također izgubio svaki trag, a samo jedna žrtva uspjela je preživjeti odvođenje i strijeljanje. Optuženoga se tereti i da je početkom srpnja sudjelovao u napadu na bošnjačke civile u selu Duge kada je ubio jednog sedamdesetrogodišnjeg starca. Jukić je sudjelovao i u prisilnom odvođenju skupine Bošnjaka u zatvor Dretelj kod Čapljine.
DEN HAAG - Kandidati za predsjednika Kenije Uhuru Kenyatta i William Ruto suočeni su sa suđenjem na Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) u Den Haagu zbog optužbi za zločine protiv čovječnosti počinjene u poslijeizbornom nasilju 2008., priopćio je ICC. Kenyatta, bivši kenijski ministar financija i sin predsjednika koji je utemeljio državu, i Ruto, bivši ministar za visoko školstvo, žele sljedeće godine sudjelovati u utrci za predsjednika, ali će im odluka ICC-a da im se sudi zasigurno omesti planove. Ruto se odmah oglasio i najavio da će usprkos odluci ICC-a o pokretanju postupka protiv ukupno četvorice dužnosnika, sudjelovati u predsjedničkoj utrci. Također je najavio žalbu na odluku suda. Potez ICC-a mogao bi potaknuti ne samo prosvjede već i pobunu, ako Kenijci budu smatrali da se radi o nepoštenoj odluci zbog koje bi korist mogao izvući još jedan kandidat za predsjednika, premijer Raila Odinga. Sud je presudio da postoji dovoljno dokaza za suđenje četvorici od šestorice političara i dužnosnika za koje se sumnja da su stajali iza nasilja koje je buknulo na spomenutim izborima. Tom je prilikom živote izgubilo 1.200 ljudi, a stotine tisuća ljudi ne napustilo svoje domove.
DEN HAAG - Međunarodni kazneni sud (ICC) je demantirao u ponedjeljak da je donesena odluka o održavanju procesa Seifu al-Islamu u Libiji. "ICC nije donio odluku o tom predmetu", rekao je glasnogovornik suda Fadi el-Abdalah nakon što je libijski ministar pravosuđa Ali Hmida Ašur ranije najavio da je "ICC pristao da se proces vodi u Libiji i da će Seifu al-Islamu suditi libijsko pravosuđe" a ne ICC sa sjedištem u Den Haagu. Sud je ranije u poruci na Twitteru naveo da su libijske vlasti predale svoj povjerljivi odgovor na pitanja sudaca ICC-a. Libijske vlasti su 10. siječnja zatražile dodatna tri tjedna, pozivajući se na sigurnosne razloge, no sud je zatražio informacije u iduća dva tjedna, kako bi se izbjegla odgoda postupka. Suci ICC-a su zatražili 6. prosinca 2011. od libijskih vlasti da im navedu do 10. siječnja "imaju li namjeru i kada" će im izručiti Seifa al-Islama uhićenog 19. studenoga 2011. na jugu Libije, za kojeg je sud izdao uhidbeni nalog optuživši njega i druge za upletenost u ubojstva prosvjednika tijekom pobune koja je na kraju srušila njegova oca Moamera Gadafija u kolovozu.
GIGLIO - U olupini nasukanog talijanskog kruzera Coste Concordije napravljen je uz pomoć eksploziva novi otvor kako bi se došlo do palube na kojoj se nalaze restorani, a sve u nadi da se pronađu tijela nestalih, javlja u ponedjeljak AFP. Istovremeno se, dodaje agencija, iščekuje i odluka o početku ispumpavanja 2.380 tona goriva iz brodskih spremnika. Ronioci talijanske ratne mornarice napravili su veliki otvor između četvrte i pete palube, blizu restorana. Istraživanje olupine se odvija u vrlo teškim uvjetima i sporo napreduje zbog veličine broda, dugog kao tri nogometna igrališta i visokog poput nebodera od 20 katova. Spasioci smatraju da su šanse za pronalazak preživjelih, deset dana nakon katastrofe, jednake nuli. Kako bi se pronašla tijela nestalih, zarobljenih ispod 114.500 tona teškog broda, najavljen je i dolazak oceanografskog plovila za istraživanje morskog dna. Prema privremenim podacima, u nesreći je poginulo 13 ljudi. Identificirano je osam tijela, četvero Francuza, jedan Talijan, Španjolac, Nijemac i Mađar. Potraga traje za još 20 nestalih, među kojima su Nijemci, Francuzi, Amerikanci i Talijanka.
RIM - Kamioni su blokirali prometnice širom Italije, a vozači taksija su nastavili štrajkati u ponedjeljak u znak prosvjeda zbog rasta cijena goriva i gospodarskih reformi u svrhu otvaranja konkurentnosti u zaštićenim sektorima, među kojima su promet i farmacija. Ceste i autoputevi od Gioie Taura u južnoj Kalabriji do Torina na sjeveru pogođeni su prosvjedom vozača kamiona koji su na Siciliji prošlog tjedna prouzročili prekide prometa. Ministrica unutarnjih poslova Annamaria Ceancellieri izjavila je za državni radio RAI da vlasti prate te prosvjede s velikom pozornošću. "Ne možemo isključiti mogućnost da će to nezadovoljstvo dovesti do prosvjeda različite vrste", kazala je ona. Ovi prosvjedi pokazuju rastuće protivljenje planovima premijera Marija Montija da liberalizira zaštićene sektore talijanskog gospodarstva kako bi povećao konkurentnost i omogućio stvaranje novih radnih mjesta.