BRUXELLES - Referendum o ulasku Hrvatske u Europsku uniju važan je korak u zadnjoj fazi pristupnog procesa i bude li uspješan moći će krenuti ratifikacija pristupnog ugovora u Hrvatskoj i zemljama članicama, rekao je u petak Peter Stano, glasnogovornik povjerenika za proširenje Štefana Fuela. "Referendum je važan korak u zadnjoj fazi hrvatskog pristupnog procesa. Nakon toga, bude li uspješan, može početi proces ratifikacije Ugovora o pristupanju u Hrvatskoj i zemljama članicama tako da Hrvatska može postati članica EU-a 1. srpnja 2013. godine", rekao je Stano, dodajući da kako će se iz rezultata vidjeti da li hrvatski građani vide budućnost svoje zemlje u ujedinjenoj Europi. "Uvjereni smo da je Hrvatska spremna za ući u EU u srpnju 2013. godine. Hrvatska je prva zemlja kandidatkinja koja je završila pristupne pregovore prema novoj pregovoračkoj metodologoji, koja održava lekcije naučene iz prethodnih proširenja i koja uključuje sustavnu uporabu mjerila u procjeni napretka u svim područjima", dodao je Stano. Fueleov glasnogovornik je rekao da hrvatsko pristupanje već sada služi kao ohrabrenje za ostale zemlje u regiji i kao dokaz transformativne moći proširenja EU-a.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Ivo Josipović boravit će sa suprugom u ponedjeljak i utorak u službenom posjetu Republici Albaniji. Kako je najavljeno iz Ureda predsjednika, prvog dana posjeta predsjednik Josipović razgovarat će sa svojim domaćinom, albanskim predsjednikom Bamirom Topijem, a nakon bilateralnog susreta izaslanstva Hrvatske i Albanije, predsjednici će nazočiti potpisivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Republike Albanije o uzajamnom priznavanju vozačkih dozvola. Tijekom dana hrvatski predsjednik susrest će i s drugim visokim albanskim dužnosnicima, predsjednikom vlade Salijem Berishom i predsjednicom parlamenta Jozefinom Topalli. Drugog dana boravka u Albaniji, Josipović će održati predavanje na Sveučilištu u Tirani pod nazivom "Hrvatski put prema Europskoj uniji – Iskustva i izazovi" te će tom prigodom Sveučilištu donirati zbirku knjiga o hrvatskoj umjetnosti i kulturi. Hrvatska i Albanija razvijaju međusobno vrlo dobre i prijateljske odnose, a posebice je razvijen politički dijalog vezan uz pristupanje Europskoj uniji, što je jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta obiju država. Albanija, koja još uvijek nije dobila status kandidata, smatra hrvatska iskustva u tome procesu vrlo korisnima, dok hrvatska strana pruža potporu i nastoji pomoći albanskim nastojanjima na putu ka članstvu u EU. Dvije zemlje također razvijaju partnerski odnos kao punopravne članice NATO saveza. Albanija i Hrvatska zainteresirane su za unapređivanje regionalne prometne i energetske povezanosti, posebice za izgradnju Jadransko-jonske autoceste te potencijalnu izgradnju Jadransko-jonskog plinovoda, a također i za uspostavu boljih izravnih prometnih, zračnih i pomorskih veza.
WASHINGTON - Američki Kongres odgodio je u petak na neodređeno vrijeme glasanje o prijedlozima novih zakona protiv internetskog piratstva, dva dana nakon što su velike internetske kompanije, uključujući Wikipediju i Google, organizirale online prosvjed zatvarajući pristup dijelu svojih stranica, javile su agencije. "Odlučio sam odgoditi izglasavanje prijedloga zakona o zaštiti autorskih prava (PIPA)", rekao je u petak čelnik demokratske većine u Senatu Harry Reid. Senatsko glasanje o tzv. PIPA zakonu bilo je zakazano za 24. siječnja. Reid je u priopćenju istaknuo kako "nema razloga da se ne riješe legitimni problemi vezani uz prijedlog tog zakona". "Falsificiranje i piratstvo skupo stoje američko gospodarstvo i odnose milijarde dolara i tisuće radnih mjesta svake godine", rekao je Reid, dodajući kako Kongres mora "djelovati kako bi se prekinule nedopuštene metode". Senatski čelnik je kazao kako se nastoji pronaći ravnoteža između zaštite intelektualnog vlasništva i zadržavanja otvorenosti i inovacija na internetu, te se on nada "kompromisu tijekom sljedećih tjedana". Lamar Smith, republikanski predsjednik Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma Kongresa, slijedio je primjer Reida rekavši da će njegov odbor odgoditi raspravu o sličnom prijedlogu nazvanom Zakon o zaustavljanju piratstva - SOPA, dok se ne postigne širi sporazum o zakonu.
BRUXELLES - Europska povjerenica za nove tehnologije Neelie Kroes u petak je "lošim" ocijenila američki nacrt zakona protiv piratstva i odluku američkog državnog odvjetništva da zatvori servis Megaupload.com, poznate stranice za dijeljenje sadržaja. "Ne treba nam loš zakon, nego zaštita otvorene mreže", napisala je Kroes na svom tweeter profilu aludirajući na SOPA-u, američki nacrt zakona za zaštitu autorskih prava. "Pravila o internetu moraju biti učinkovita, razmjerna i moraju štititi prednosti i koristi otvorene mreže", dodala je u poruci. "Prekoračenje brzine je protuzakonito, ali ne stavljamo ležeće policajce na auto ceste", slikovito je dodala europska povjerenica u drugoj poruci na tweeteru. Njezin glasnogovornik je kazao da su njezini komentari "službeni" jer su napisani na službenom tweeteru povjerenice Kroes. Također je dodao da ta stajališta služe za "otvaranje europske rasprave", ali da ne slijedi nikakva akcija. Objasnio je da povjerenica ne brani piratstvo, ali da je zabrinuta zbog jednostranog američkog poteza koji bi mogao imati globalne posljedice, jer su zatvaranjem Megauploada kažnjeni svi koji legalno koriste usluge te stranice. Megaupload.com je usprkos optužbama za piratske sadržaje imao podršku velikog broja glazbenika, poznatih osoba iz zabavne industrije i raznih producenata.
WASHINGTON - Hakerska skupina Anoniymous potvrdila je u petak da je višesatna blokada američkih internetskih stranica, među kojima i one FBI-ja i ministarstva pravosuđa, odgovor na zatvaranje jedne od najpopularnijih internetskih stranica za razmjenu video i audio materijala Megaupload. Hakeri, koji se predstavljaju kao branitelji sloboda na internetu, u četvrtak su objavili da su pokrenuli napad na stranice američkog ministarstva pravosuđa i FBI-ja koje su u četvrtak poslijepodne bile nedostupne, a djelomično i navečer. U petak ujutro još je bio otežan pristup stranici diskografske kuće Universal Music. Skupina Anonymous na jednom je blogu pojasnila da su napalii i web stranicu Bijele kuće. Oni su ustvrdili da je ta operacija njihov najveći napad do sada, a na društvenoj mreži Twitter su precizirali da je u napadu sudjelovalo više od 5.600 ljudi.
BRUXELLES - Europska komisija u petak je upozorila Mađarsku da mora osigurati neovisnost svoje središnje banke kao preduvjet za dobivanje međunarodne financijske pomoći. "Povjerenik za ekonomske i monetarne poslove Olli Rehn je ponovio da prije formalnog početka pregovora o financijskom programu EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda neki preduvjeti trebaju biti ispunjeni. Naročito, Mađarska mora poduzeti konkretne korake kako bi osigurala punu neovisnost svoje središnje banke", izjavio je na konferenciji za novinare Amadeu Altafaj Tardio, Rehnov glasnogovornik. U Mađarskoj je od početka ove godine na snazi novi ustav, a na samom kraju prošle godine doneseno je nekoliko zakona koji trebaju osigurati provedbu ustava. Jedan od njih je i zakon o Mađarskoj središnjoj banci, koji po ocjeni Europske komisije ugrožava neovisnost te institucije. Po novim odredbama, Monetarno vijeće Mađarske središnje banke proširuje se za još dva člana, koje će imenovati vlada. Također predviđeno je i spajanje Mađarske središnje banke s državnom agencijom za financijski nadzor. Na čelu te nove institucije bila bi osoba koju bi imenovao premijer, dok bi guverner središnje banke bio tek potpredsjednik. Međutim, pod pritiskom Europske unije čini se da premijer Viktor Orban, čija stranka Fidesz ima dvotrećinsku većinu, počinje činiti zaokret. U petak je izjavio da su mađarska središnja banka i državna agencija za financijski nadzor funkcionirale odvojeno i da će tako biti i ubuduće.
WASHINGTON - Očekuje se da velike sile u petak iznesu što bi Teheran trebao učiniti za povratak pregovorima o njegovu spornom nuklearnom programu, rekao je diplomat. Očekuje se da skupina u kojoj su Britanija, Kina, Francuska, Njemačka, Rusija i SAD, iznese pojedinosti ponude koje je u listopadu dala Iranu u nastojanju da Irance vrati za pregovarački stol. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u petak je rekao da istječe vrijeme za izbjegavanje vojne intervencije u Iranu i pozvao je Kinu i Rusiju da podrže nove sankcije koje bi trebale primorati Teheran na pregovore o njegovu programu obogaćivanja urana. Dužnosnici zapadnih zemalja kažu da Iran traži razgovore s velikim silama "bez uvjeta" kao dio taktike odugovlačenja dok odbija raspravljati o svojem nuklearnom programu za koji Zapad sumnja da je usmjeren na proizvodnju atomskog oružja.
BEČ - Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) odbacila je u petak odgovornost za smrt nuklearnog znanstvenika ubijenog prošloga tjedna u Teheranu, a koju joj pripisuje Iran. Iran nagađa da su ubojice, koje su 32-godišnjeg Mostafu Ahmadija-Rošana usrmtile bombom 11. siječnja, obavijesti o znanstveniku dobile preko Ujedinjenih naroda. "Agencija nije otkrila njegovo ime. Mi ga ne poznajemo", rekla je glasnogovornica Gill Tudor u Beču, sjedištu agencije. Iran, kojega Zapad predvođen Sjedinjenim Državama optužuje da pokušava razviti nuklearno oružje, optužio je američke i izraelske agente da stoje iza napada. Iranski diplomat pri UN-u rekao je da se Ahmadi-Rošan nedavno sastao s inspektorima IAEA-e i ta "činjenica govori da su UN-ove agencije mogle igrati ulogu u curenju informacija o iranskim nuklearnim postrojenjima i tome znanstveniku".
MOSKVA - Palestinski predsjednik Mahmud Abas u petak je na sastanku s ruskim predsjednikom Dimitrijem Medvedevim razgovarao o izraelsko-palestinskim mirovnim pregovorima. Razgovori su održani u ruskoj predsjedničkoj rezidenciji u Gorkom, nedaleko od Moskve, i predstavljaju posljednju etapu Abasove europske turneje. Ništa međutim nije "iscurilo" o sadržaju razgovora koji je uslijedio nakon izraelsko-palestinskih "probnih sastanaka" pod okriljem Jordana i bliskoistočnog "kvarteta" (SAD, Rusija, EU i UN). Abas je uoči sastanka s ruskim predsjednikom kazao da je jedna od glavnih ulica u Jerihonu, na Zapadnoj obali, nazvana po Medvedevu, u čast ruskog predsjednika koji je to područje posjetio u siječnju 2011. "U tome vidim simbol rusko-palestinskog prijateljstva koje traje ne desetljećima, već stoljećima", kazao je Medvedev. Prije Rusije, Abas je posjetio Veliku Britaniju i Njemačku.
AMAN - Dva dana prije no što će Arapska liga odlučiti hoće li zadržati promatrače u Siriji iako nisu zaustavili krvoproliće, najmanje je šest osoba ubijeno u petak u toj zemlji a tijela šest drugih ubijenih predana su obiteljima, rekli su aktivisti. Pripadnici sirijskih snaga sigurnosti raspoređeni su u velikom broju u nemirnim gardovima kako bi suzbili prosvjede protiv predsjednika Bašara al-Asada koji često izbijaju nakon muslimanske molitve u petak, rekli su aktivisti, a pristaše sirijskog predsjednika demonstrirali su u Damasku. Od dolaska arapskih promatrača u Siriju, koji trebaju nadzirati prekid nasilja, ubijene su stotine ljudi. Ministri vanjskih poslova arapskih zemalja sastat će se u nedjelju u Kairu kako bi odlučili hoće li produžiti jednomjesečni mandat promatrača koji je istekao u četvrtak. Pristaše kažu da je misija donekle smanjila nasilje, ali kritičari tvrde da je osigurala diplomatsko pokriće za Asadovo suzbijanje prosvjeda u kojem je prema Ujedinjenim narodima do sada ubijeno više od 5000 ljudi. Očekuje se da sudanski general Muhamed al-Dabi, voditelj promatračke misije, odleti u subotu u Kairo, sjedište Arapske lige, kako bi podnio izvješće o tome što je njegov tim od 165 članova vidio od razmještanja 26. prosinca.
MOGADIŠU - Somalske provladine snage pokrenule su u petak ofenzivu širokih razmjera iz glavnoga grada Mogadišua kako bi preuzeli kontrolu nad područjem koje sjeverno od glavnoga grada drže borci islamističkog pokreta Al-Šabab, prenosi BBC. Oko 1.000 vojnika somalske vojske i snaga Afričke unije (AU) uz potporu 20 tenkova zauzelo je tri uporišta Al-Šababa, kazao je viši dužnosnik snaga sigurnosti. Al-Šabab se napada s nekoliko fronta, a postrojbe iz Kenije i Etiopije su napredovale na terenu. Radi se o najvećoj združenoj ofenzivi vladinih snaga i postrojbi AU-a (Amisom) od kolovoza 2011. godine. Amisom za sada obuhvaća 12.000 vojnika, a AU od Ujedinjenih naroda traži dozvolu za povećanjem broja vojnika za 50 posto. Skupina povezana s Al Kaidom, Al-Šabab kontrolira veći dio južnog i središnjeg dijela zemlje, a prošle se godine "taktički povukao" iz glavnog grada, iako i dalje izvodi samoubilačke napade u Mogadišu.
TOURNAI - Vlasnik javnih kuća u Belgiji Dominique Alderweireld, zvani "Dodo Salamura", smatra da je njegovo upletanje u aferu prostitucije u hotelu Carlton u Lilleu trebalo nauditi Dominique Strauss-Kahnu prije predsjedničkih izbora u Francuskoj. "Nisam toliko ja bio na meti, već Dominique Strauss-Kahn. Sucima bi odgovaralo da me Strauss-Kahnu poznaje, iako to uopće nije tako", izjavio je Alderweireld za AFP. "Mnogima bi to odgovaralo. DSK je bio favorit na izborima za socijalističkog kandidata, imao je velikih izgleda postati predsjednik republike. Dakle tko ima koristi od optužbe?" pita se Alderweireld, koji je nastavio voditi "barove s djevojkama" u Belgiji, iako mu 1. ožujka počinje suđenje u Tournaiu. Taj 63-godišnji Francuz pušten je na uvjetnu slobodu 10. siječnja, nakon tri mjeseca zatvora u Belgiji, gdje je optužen za držanje javnih kuća. Saslušan je i kao svjedok u Lillu u sklopu istrage o aferi svodništva u nekoliko vrhunskih hotela. Alderweireled je osumnjičen da je toj mreži slao djevojke, što on poriče, a u tu aferu su upleteni vlasnici hotela, poslovni ljudi i bivši direktor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominique Strauss-Kahn.
ANTANANARIVO - Bivši madagaskarski predsjednik Marc Ravalomanana bit će uhićen po dolasku na Madagaskar, izjavio je u petak general Richard Ravalomanana, zadužen za sigurnost u pokrajini Antananarivo. Radi se o odluci suda, objasnio je general, dok je bivši predsjednik, u egzilu u Južnoafričkoj Republici, najavio da će se u subotu vratiti u domovinu, tri godine nakon što je protjeran s vlasti. Bivši predsjednik u petak je novinarima u Johannesburgu potvrdio da će se kandidirati za predsjedničke izbore. Marc Ravalomanana je tri puta u odsutnosti osuđen, među kojima i na doživotni prisilni rad zbog smrti tridesetak prosvjednika pred predsjedničkom palačom u veljači 2009.