ZAGREB - Samo 12 zemalja svijeta napredovalo je prošle godine na području političkih prava i građanskih sloboda, a 26 ih bilježi pad, pa je stanje sloboda u svijetu već šestu godinu za redom u opadanju, objavio je u četvrtak Freedom House koji Hrvatsku svrstava među slobodne zemlje svijeta. U godišnjem izvješću o stanju ljudskih prava i građanskih sloboda ta međunarodna organizacija sa sjedištem u Washingtonu navodi da je u svijetu u 2011. bilo 87 slobodnih zemalja, 60 ih je djelomično slobodno, a 48 neslobodno. Ističući da je Arapsko proljeće bio najveći izazov autoritarnim režimima još od pada komunizma, Freedom House navodi da je ono podjednako donijelo napredak, ali i pad u standardima zaštite prava i sloboda na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi. Tako su značajne pozitivne rezultate ostvarili Tunis, Egipat i Libija, a Bahrein, Iran, Libanon, Saudijska Arabija, Sirija, Jemen i UAE među najslabije su ocijenjenim državama. "Proteklih smo godina svjedočili razdoblju jačanja autoritarnih tendencija i slabljenja demokracija", rekao je predsjednik Freedom Housea David Kramer. "No, trendovi iz prethodne godine daju nam razloga za nadu, osobito stoga što su se pojavili u regiji svijeta koju su brojni promatrači ocijenili posve uzaludnom za ideju demokracije", dodao je Kramer. Napredak u 2011. godini ostvarili su, među ostalima, Tunis, Mianmar, Kuba i Gambija, a pad Mađarska, Južnoafrička Republika, Ukrajina i Turska. U kategoriji "najgore od najgorih" zemalja su Eritreja, Ekvatorijalna Gvineja, Sjeverna Koreja, Saudijska Arabija, Somalija, Sudan, Sirija, Turkmenistan i Uzbekistan, stoji u izvješću. Hrvatska je u izvješću za prošlu godinu zadržala status slobodne zemlje, s najboljom ocjenom 1 za politička prava i ocjenom 2 za građanske slobode kakve je imala i za 2010.
LJUBLJANA - Uprava slovenskog trgovačkog lanca Mercator odlučila je u petak da neće dati ponudu za preuzimanje skupine Pivovarna Laško (PL). O odluci da neće predati ponudu za kupnju skupine koja ima u vlasništvu 23,34 posto dionica Mercatora već je obaviješten i nadzorni odbor Mercatora, objavila je uprava trgovačkog lanca u priopćenju za javnost objavljenom na internet stranicama Ljubljanske burze. Mercator kao razlog odustajanja od preuzimanja PL-a navodi velike rizike koju bi za Mercator ta operacija imala, s obzirom na uvjete što su ih Mercatoru postavili dioničari PL-a na skupštini. Ti uvjeti za Mercator bi predstavljali prevelik rizik koji se ne bi mogao kontrolirati, tvrdi Mercator kao pojašnjenje odustajanja od operacije. Riječ je o zahtjevu dioničara PL-a da se izvede dokapitalizacije s izdavanjem novih dionica s udvostručavanjem sadašnjeg kapitala. Uz to, Mercator je kako navodi bio spreman za dionicu PL-a platiti 19 eura za dionicu, dok dioničari skupine zahtijevaju 34 eura. Sadašnja je cijena dionice Pivovarne Laško (PL) na LJubljansoj burzi oko 10 eura. Većina slovenskih poslovnih analitičara i dalje smatra kako je najava Mercatora da će preuzeti PL imala za cilj spriječiti nastojanja Agrokora da realizira svoju neobvezujuću ponudu od 221 eura za dionicu za preuzimanje Mercatora.
ZAGREB - Udruga za medije jugoistočne Europe (SEEMO), podružnica Međunarodnog novinarskog instituta (IPI), u četvrtak je izrazila potporu apelu Hrvatskog novinarskog društva (HND) i 26 nevladinih udruga i organizacija civilnog društva za profesionaliziranjem javne Hrvatske radiotelevizije (HRT) i prestankom političkih pritisaka i cenzure. "Krajnje je vrijeme da se vlada i sve relevantne institucije pozabave problemom javne radiotelevizije i stvore valjane pravne i institucionalne preduvjete kako bi hrvatska javnost primala informacije od javnog interesa. Podsjećam političare svih političkih opredjeljenja da je uloga medija širenje informacija na istinit i uravnotežen način te poštivanje svih profesionalnih standarda", kazao je u objavljenom priopćenju glavni tajnik SEEMO-a Oliver Vujović. SEEMO, sa sjedištem u Beču, u priopćenju ocjenjuje da je transformacija državnih televizijskih kanala u javni medij polagan i težak proces u većini postkomunističkih zemalja, uključujući one koje su već članice EU-a ili bi to uskoro trebale postati, ističući da HRT ne uspijeva ispuniti svoju zadaću. Podsjećajući na sukob između Programskog vijeća, "za čije se članove smatra da predstavljaju političke interese", i novinara, SEEMO zaključuje da uzrok tog sukoba leži u nastavku direktnog i indirektnog političkog pritiska, imenovanju urednika bez profesionalne vjerodostojnosti, proizvoljnom ukidanju programa bez uvjerljivog objašnjenja, javnom suspendiranju novinara, selektivnoj cenzuri i sveopćoj odsutnosti tranparentnosti.
MOSTAR - Generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša pozvao je sve punoljetne hrvatske državljane u BiH da izađu na nedjeljni referendum za ulazak Hrvatske u Europsku uniju kazavši da je to povijesna prigoda da se hrvatski narod konačno vrati u zajedničku obitelj kamo je stoljećima pripadao. U pismu koje je uputio predstavnicima crkve i koje se čita po završetku misa u crkvama u Hercegovini ističe se kako će od ulaska Hrvatske u EU imati koristi svi hrvatski državljani. "Članstvo u Europskoj uniji kruna je borbe za cjelovitu i naprednu, slobodnu i ponosnu Hrvatsku. To je također priznanje svim hrvatskim građanima i ostvarenje želja prošlih narašataja, a osobito branitelja, invalida i žrtava Domovinskog rata, koji su ugradili sebe u temelje suvremene hrvatske države", naveo je u konzul Pleša. Pri tome je istaknuo kako će glasovanje na referendumu odvijati samo jedan dan, a ne dva kao što je to bilo na parlamentarnim izborima u dijaspori. Izjašnjavanje na referendumu bit će na istoj lokaciji u Mostaru kao i na izborima za Hrvatski sabor. Područje Generalnog konzulata u Mostaru pokriva najveći broj hrvatskih državljana izvan Hrvatske.
ZAGREB - Hrvatska vlada usvojila je na sjednici u četvrtak Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) koja će stupiti na snagu danom objave u Narodnim novinama, priopćio je u četvrtak MVEP. Kako će izgledati novi ustroj kada Uredba stupi na snagu može se vidjeti na internetskoj stranici www.mvep.hr, u okviru rubrike Ministarstvo/Ustrojstvo. Novi ustroj bit će u potpunosti funkcionalan nakon što Uredba stupi na snagu i provedu se svi administrativni postupci koji iz nje proizlaze, navodi se u priopćenju MVEP-a.
TEHERAN - Više od 30 osoba ozlijeđeno je u snažnom potresu koji je u četvrtak pogodio sjeveroistočni dio Irana, javila je iranska agencija Farsi. Potres jakosti 5,5 stupnjeva protresao je tlo u četiri sata ujutro po lokalnom vremenu, a središte mu je bilo oko deset kilometara od grada Nejšabura udaljenog 70 kilometara od svetoga grada Mašad, prenosi iranska novinska agencija IRNA. Agencija navodi da je potres trajao nekoliko sekundi i bio je najjači u toj području u proteklih deset godina. Nakon glavnog potresa slijedilo je još dvadesetak slabijih podrhtavanja tla. Lokalni dužnosnik Reza Abasi izjavio je da je prema prvim informacijama u potresu lakše ozlijeđeno 36 osoba u Nejšaburu, gdje je potres izazvao i manje materijalne štete.
ZAGREB - Bivši zapovjednik vojske bosanskih Srba Ratko Mladić, optužen pred Haaškim sudom za genocid u BiH, u četvrtak je na statusnoj konferenciji naišao na nerazumijevanje predsjedavajućeg suca Alphonsa Oriea koji ga je, kada je zatražio da govori "o 1918." i "srpskom oficiru Gavrilu", odmah prekinuo. Dok je Mladić pokušavao govoriti o atentatoru na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda Gavrilu Principu koji je "svoj život žrtvovao" i umro 1918. u češkom zatvoru Terezin, predsjedavajući sudac prekinuo ga je i poručio mu da mu ne dopušta da nastavi govoriti o temama koje nisu predmet statusne konferencije te ga upozorio da će ga sljedeći put, ako ga bude smetao, udaljiti iz sudnice. Gotovo dvosatno ročište proteklo je u razmatranju priprema za suđenje, odnosno rokovima za dostavu podnesaka i dokaza. Sljedeća statusna konferencija zakazana je za 23. veljače ove godine. Iako je još u prosincu sudac Orie kazao kako bi suđenje Mladiću moglo započeti 27. ožujka ove godine, njegova obrana ponovno je poručila da ne može biti spremna prije kraja listopada. Mladić je optužen za genocid u Srebrenici te za višegodišnji teror stanovnika Sarajeva, progon stanovništva širom BiH i uzimanje pripadnika UN-a za taoce. Svoje obraćanje sucu Mladić je u četvrtak započeo riječima "druže", no Orie mu je na provokaciju strpljivo odgovorio kako mu je poznato da je to bilo uobičajeno oslovljavanje u komunističkom režimu i dodao: "Ako vas ne smeta ja ću vas oslovljavati s gospodine Mladiću jer je to primjereno u ovoj sudnici". Nakon toga i Mladić je njega nastavio oslovljavati s "gospodine Orie".
MOSTAR - Nezavisni sindikat zaposlenika mostarskog Aluminija pozvao je u četvrtak vlasti BiH i Hrvatske, koja je 12-postotni vlasnik, na spas ove tvrtke upozoravajući da bi se najavljenim poskupljenjem električne energije prepolovila proizvodnja, a u drugoj fazi i potpuno ugasio mostarski div te bi došlo do ozbiljnih posljedica za TLM iz Šibenika, Luku Ploče i brojne prerađivače aluminijskih proizvoda iz BiH. "Ako nas ugase, osim naših obitelji brutalno bi mogla stradati vojska od nezamislivih 40 tisuća ljudi jer bi smrću Aluminija, slijedili kolapsi ili barem značajno otežanje rada Feala, Presala, TT kabela, Alloy Wheelsa, Alpro Vlasenice i drugih prerađivača diljem države koji žive od našega metala", navodi se u upozorenju iz Sindikata mostarske tvornice. Dodaje se da bi gašenjem Aluminija, koji je opterećen niskom cijenom metala na svjetskoj burzi i istodobno visokom cijenom ulaznih sirovina i električne energije, na udaru bila Luka Ploče preko koje uvozi sve sirovine kao i na šibenski TLM kojemu godišnje isporučuju 40.000 metala aluminija te i sama i Eleketroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koja je i zatražila poskupljenje cijene električne energije kao i Željeznica Federacije BiH. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne zbog iznimno loše hidrološke godine mora uvoziti električnu energiju koja nedostaje po cijeni od skoro 60 eura po megavatsatu, dok je istodobno Aluminiju prodaje po 48 eura po MWh čime proizvodi velike gubitke koji se procjenjuju na 10 milijuna eura. Zbog toga su iz Elektoprivrede, čije je sjedište u Mostaru, zatražili poskupljenje električne energije za skoro 30 posto, što su u Aluminiju ocijenili katastrofalnim.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u četvrtak u Berlinu primila palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, naglasila je da želi napredak u mirovnim razgovorima između Palestinaca i Izraelaca. "Važno je da se ostvari napredak i da postoji razmjena mišljenja, što prije nekoliko mjeseci nije bilo", dodala je kancelarka i optimistično izjavila da za "rezultate vrata još nisu zatvorena". "Njemačka je razvila prijateljstvo s Izraelom, kao što je sklopila prijateljstvo s Palestinom i zato može imati važnu ulogu u dijalogu u regiji", rekao je predsjednik Abas. Nastavak izraelske izgradnje na Zapadnoj obali i u Istočnom Jeruzalemu, izazvao je zaleđivanje izraelsko-palestinskih pregovora od rujna 2010.
BRUXELLES - Povjernica Europske komisije za unutarnje poslove Cecilia Malmstroem otvorila je u četvrtak u Prištini dijalog o viznoj liberalizaciji s Kosovom, jedinoj državi jugoistočne Europe čiji građani moraju imati vize za ulazak u EU, priopćila je Europska komisija. U priopćenju se navodi da je cilj dijaloga ukidanje viza, što će biti moguće tek kada kosovska vlada provede bitne reforme u ključnim područjima poput sigurnosti putnih dokumenata, uspostave sustava upravljanja granicama, migracijama i azilom, uspostave javnog reda i sigurnosti, posebice u području borbe protiv korupcije te temeljnih prava i pitanja koja se odnose na slobodu kretanja. "Mi doista želimo viznu liberalizaciju za kosovske građane i vrlo sam zadovoljna što sada možemo postići konkretni napredak prema tom cilju. Znam koliko je za građane Kosova važno putovanje bez viza i drago mi je što se sada lopta zakotrljala. Hoće li i koliko brzo će građani dobiti privilegij putovanja ovisit će u potpunosti o tome hoće li kosovska vlada nastaviti s naporima na provedbi reformi u području vladavine prava i o konkretnom napretku na terenu", rekla je povjernica Malmstroem. Europska unija je ukinula vize za građane Makedonije, Srbije i Crne Gore u prosincu 2009., za Albaniju i BiH u studenome 2010.
VILNIUS - Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen u četvrtak je u Vilniusu pozvao Rusiju da odustane od planiranog jačanja vojne nazočnosti u Kalinjingradu, ruskoj enklavi na granici sa zemljama članicama Sjevernoatlantskog saveza. Rasmussen se na internetu zapitao zašto bi Rusija jačala vojnu nazočnost u Kalinjingradu, na granici s Poljskom i Litvom koje su članice NATO-a. "Ruske izjave su svakako razlog za zabrinutost saveza", rekao je novinarima u prigodi posjeta Litvi. "To je rasipanje ruskih financijskih sredstava, budući da je gradnja tog ofenzivnog vojnog sustava usmjerena prema izmišljenom neprijatelju, neprijatelju koji ne postoji", dodao je. "NATO nipošto ne kani napasti Rusiju", kazao je na tiskovnoj konferenciji s litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite. Moskva je najavila da u Kalinjingradu namjerava rasporediti rakete Iskander kratkog dometa, a ruska glasila su nedavno pisala da će pokretni protuzračni i proturaketni obrambeni sustav S-400 Triumph postati operativan u travnju.
WASHINGTON - Guverner Teksasa Rick Perry izašao je u četvrtak iz utrke za republikansku kandidaturu na američkim predsjedničkim izborima 2012. nakon što je niz gafova i kontroverznih izjava smanjilo izborne šanse tom nekoć vodećem kandidatu. "Oduvijek sam smatrao da je misija važnija od čovjeka. Ramišljajući o nastavku kampanje, zaključio sam da za mene nema održiva puta u kampanji 2012.", rekao je Perry (61) svojim pristašama u Južnoj Karolini, konzervativnoj južnjačkoj saveznoj državi gdje se nadao oživjeti svoju kampanju na subotnjim izborima za republikansku kandidaturu. "Stoga danas prekidam svoju kampanju i odsad podupirem Newta Gingricha za predsjednika Sjedinjenih Država", dodao je Perry. "Vjerujem da je Newt konzervativni vizionar koji je u stanju promijeniti našu zemlju", istaknuo je. Perry je u kampanju ušao u kolovozu i nakratko je bio u prednosti u odnosu na ostale republikanske kandidate, no niz gafova i kontroverznih izjava smanjili su mu popularnost u anketama.
ZAGREB/ANKARA - Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Ankari sa svojim iranskim kolegom Alijem Akbarom Salehiem da su sve strane voljne pregovarati o iranskom nuklearnom programu i treba samo odrediti vrijeme i mjesto. Iranski pregovarači zadnji su se put prije godinu dana sastali s predstavnicima šest sila u Istanbulu, a Turska ima vodeću ulogu u pokušaju da Iran vrati za pregovarački stol o njegovu nuklearnom programu. "Sada stane moraju odlučiti o mjestu i vremenu" pregovora, rekao je Davutoglu i ponovio da je Turska spremna ugostiti pregovarače. Obnova pregovora "u najkraćem roku smanjit će napetosti" oko iranskog nuklearnog programa, rekao je. Zapad optužuje Iran da pod krinkom civilnog nuklearnog programa želi razviti atomsku bombu, što Iran uporno niječe. Ranije u četvrtak, Salehi je za tursku televiziju rekao kako njegova zemlja nikada u svojoj povijesti nije pokušala zatvoriti Hormuški tjesnac, "taj važan pomorski put", kod Perzijskog zaljeva. Agencije Reuters podsjeća da je Iran zaprijetio zatvaranjem tjesnaca kojim prolazi trećina svjetske trgovine naftom ako Zapad zabranom izvoza iranske sirove nafte odlučiti kazniti Teheran za nesuradnju.
BUKUREŠT - Oko 7.000 ljudi defiliralo je u četvrtak u Bukureštu tražeći ostavku rumunjskog predsjednika Traiana Basescua kojeg optužuju da je osiromašio zemlju, javlja AFP. Prosvjednici, aktivisti i simpatizeri oporbe iz svih dijelova zemlje su skandirali "Dolje Basesecu", Ostavka" i "Ne bojte se, Basescu će pasti". "Ljudi su bijesni jer su izgubili zaposlenja, srezane su im mirovine i osjećaju se poniženo", rekao je jedan od dvojice predsjednika Socijalno-liberalne unije, USL, oporba, Victor Ponta. Prosvjed koji je organizirala oporba održan je tjedan dana nakon početka prosvjednog pokreta izazvanog prisilnom ostavkom utemeljitelja hitnih službi Raeda Arafata nakon sukoba s Basescuom o planu zdravstvene reforme. Tisuće ljudi prosvjedovalo je istodobno u nekoliko gradova, među kojima oko 300 na Sveučilišnom trgu u Bukureštu, prema podacima policije.
ISTANBUL - Više od 10.000 ljudi okupilo se u četvrtak u središtu Istanbula kako bi odali počast turskom novinaru armenskog podrijetla Hrantu Dinku kojeg je prije pet godina ubio mladi turski nacionalist i kako bi izrazili nezadovoljstvo odlukom suda koji je odbacio optužbe za planiranje napada na novinara. "Ubojička državo, morat ćeš položiti račun" i "Zajedno protiv fašizma", uzvikivali su prosvjednici - više od 10.000 ljudi po procjeni policije, a 20.000 po procjeni televizijskih mreža - ispred prostorija dvojezičnog, tursko-armenskog tjednika Agos kojega je Dink bio glavni urednik i u čijm je prostorijama ustrijeljen iz vatrenog oružja. Mnogi su prosvjednici nosili transparente s natpisima na turskom i armenskom: "Svi smo mi Hrant Dink, svi smo mi Armenci". Dinka je 19. siječnja 2007. ispred prostorija Agosa dvama hicima u glavu ustrijelio 17-godišnji nacionalist. Taj je zločin duboko potresao Tursku. Ubojica, Ogun Samast osuđen je u srpnju na 23 godine zatvora a nalogodavac ubojstva, Yasin Hayal osuđen je u utorak na doživotni zatvor. No mnogi su promatrači sumnjičavi glede ove najnovije presude kojom je odbačena optužba za urotu, pošto su odvjetnici tužitelja zatražili iscrpniju istragu o mogućoj povezanosti zločina s državnim aparatom.
WASHINGTON - Američki predsjednik Barack Obama objavit će u četvrtak plan po kojemu Sjedinjene Države trebaju postati najveće turističko odredište u svijetu zahvaljujući lakšem dobivanju viza za Kineze i Brazilce, kako bi podupro zapošljavanje u tom sektoru, izvijestila je Bijela kuća. Obama koji je u četvrtak ujutro potpisao uredbu u kojoj poziva nekoliko saveznih uprava da donesu mjere za poticanje turističke djelatnosti, treba oko podneva doći u zabavni park Disneyworld u Orlandu, na Floridi, gdje će iznijeti pojedinosti tog prijedloga. G. 2010. SAD je bio drugo po veličini turističko odredište u svijetu po broju dolazaka, s 59,8 milijuna turista, daleko iza Francuske, zemlje s pet puta manjim brojem stanovnika, koja je imala 77,1 milijun posjetitelja, po podacima UN-ove Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Kako navodi Bijela kuća, turistički sektor sa 2,7 posto sudjeluje u BDP-u, a u 2010. je zapošljavao 7,5 milijuna ljudi. Samo u međunarodnom turizmu radilo je 1,2 ljudi a "više od milijuna radnih mjesta u Americi moglo bi se otvoriti u idućih deset godina poveća li SAD svoj udio tržišta" u tom sektoru.