ZAGREB/BRUXELLES
Hrvatska i Slovenija dogovorile su se o imenovanju predsjednika i dvaju članova arbitražnog suda, a to će biti Francuz Gilbert Guillaume, te Nijemac Bruno Simma i Britanac Vaughan Lowe, kazali su u utorak u Zagrebu premijer Zoran Milanović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić. Po arbitražnom sporazumu, hrvatsko-slovensku granicu trebala bi odrediti petorica arbitara od kojih svaka od zemalja imenuje po jednog suca, a preostalu trojicu zajedničkim dogovorom s popisa Europske komisije. Dvije su države već predložile po jednog svog arbitra, Hrvatska Budislava Vukasa, a Slovenija Jerneja Sekoleca. Upitan je li dogovorom oko arbitara uklonjena potencijalna mogućnost da ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora "zapne" u slovenskom parlamentu, Milanović je rekao da to nikada nije bilo niti jest upitno, osobito nakon današnjeg dogovora Zagreba i Ljubljane. Premijer smatra kako je stvoreno pozitivno ozračje za nastavak arbitraže za koju, smatra on, nije bitno koliko će trajati. Ministrica Pusić smatra da su imenovani predsjednik i članovi arbitražnog suda vrhunski profesionalni i neupitni stručnjaci u međunarodnim odnosima.
BRUXELLES
Europska komisija pozdravlja pokretanje arbitražnog procesa između Hrvatske i Slovenije i izražava zadovoljstvo što su se vlade obiju zemalja dogovorile o imenovanju predsjednika arbitražnog suda i dva člana, objavio je u utorak povjerenik Europske komisije za proširenje Štefan Fuele. "Ovaj zajednički dogovor vrlo je dobar znak za pozitivan razvoj dobrosusjedskih odnosa između dvije zemlje kao i za regiju zapadnog Balkana koji pokazuje da se čak i teška pitanja najbolje rješavanju dijalogom i suradnjom", čestitao je Fuele Hrvatskoj i Sloveniji.
LJUBLJANA
Slovenski premijer Borut Pahor pozdravio je u utorak u Ljubljani dogovor Hrvatske i Slovenije o izboru predsjednika i dvaju članova arbitražnog suda, prema prijedlogu Europske komisije. Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u svom je priopćenju istaknulo zadovoljstvo da je do slaganja oko predsjednika i dva člana arbitražnog suda došlo između dviju zemalja te tako "zaključen značajan korak u arbitražnom postupku". Uz to što su prihvaćeni arbitri autoriteti i vrsni stručnjaci s iskustvom, slovensko ministarstvo u izjavi za javnost navodi da su oni u svom dosadašnjem radu pokazali i "dovoljno osjećaja za političku osjetljivost pojedinih slučajeva", te da sva trojica dolaze iz zemalja Europske unije s praksom i iskustvom prilikom određivanja granica na moru.
ZAGREB
Povodom svečanosti zatvaranja Ureda Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u Zagrebu ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić sastala se u utorak s glavnim tajnikom OESS-a Lambertom Zannierom, priopćeno je iz Ministarsta vanjskih i europskih poslova. Sugovornici su se suglasili kako okončanje terenske nazočnosti OESS-a u Hrvatskoj predstavlja značajan uspjeh domicilne zemlje kao i Organizacije, te može biti primjer drugim državama u regiji, a u kontekstu potencijalnog modela zatvaranja terenskih misija kada su uvjeti iz mandata pojedine misije u potpunosti ispunjeni.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem primio je u utorak u nastupni posjet veleposlanika Sjedinjenih Američkih Država Jamesa B. Foleya, s kojim je razgovarao o odličnim prijateljskim i partnerskim bilateralnim odnosima, stvaranju povoljnije investicijske klime u Hrvatskoj, stanju u regiji i suradnji na području međunarodne sigurnosti, priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora.
GIGLIO
Sedma je žrtva izvučena iz olupine broda "Costa Concordia", javili su talijanski mediji iako je ranije u utorak bila opovrgnuta vijest o pronalasku sedme žrtve u akciji spašavanja i pokušaja sprječavanja izlijevanja goriva u Tirensko more nakon havarije luksuznog kruzera. Osim službenih sedam žrtava u nesreći broda s 4.000 putnika koji se u petak nasukao kod otoka Giglio na zapadnoj obali Italije, još 29 osoba vode se kao nestale, a među njima 14 njemačkih, talijanskih i četiri francuska državljana, dvoje Amerikanaca i po jedan mađarski, peruanski te indijski državljanin. Spasilačke ekipe u utorak su ubrzale očajničku potragu za nestalima dok su oko broda postavljeni uređaji za sprječavanje širenja dizela kojega bi iz brodskih spremnika moglo isteći dva milijuna litara i onečistiti more i proširiti se dalje.
Na mjesto nesreće stigla je ekipa nizozemske tvrtke Smit Salvage koja je iz Barentsova mora izvukla olupinu ruske nuklearne podmornice Kursk 2001., a sudjelovala je u izvlačenju trajekta "Herald of Free Enterprise" iz 1987. iz La Manchea. Smit Salvage je najvio da bi ispumpavanje goriva trebalo početi u srijedu, prenosi austrijska agencija APA koja nabraja tehnike što bi ih tvrtka mogla primijeniti u toj do danas najsloženijoj operaciji izvlačenja nekog broda nakon havarije.
MARSEILLE
Francuski odvjetnik koji zasad zastupa dvoje spašenih putnika s havariranog talijanskog kruzera Costa Concordia najavio je u utorak podnošenje tužbe protiv talijanske tvrtke Costa Croisieres, vlasnika broda zbog nepružanja pomoći osobi u opasnosti i dovođenja u opasnost života drugih Casanovini mandanti, Patrice i Tatiana Vecchi, s jugoistoka Francuske, pokrenuli su akciju da se tužbi priključe i druge žrtve brodske nesreće i očekuju da bi se najmanje stotinjak preživjelih putnika mogao objediniti u kolektivnoj tužbi, rekao je odvjetnik Frederic Casanova.
SARAJEVO
Vlasti Bosne i Hercegovine u utorak su deportirale dvojicu državljanina Alžira od koji je jedan proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost, potvrdilo je Ministarstvo sigurnosti BiH. U priopćenju dostavljenom medijima u Sarajevu navodi se kako je su protjerani Noureddin Gaci te Ali Bezzouh. Gaci, koji se smatra opasnim po nacionalnu sigurnost, protjeran je u Alžir u pratnji pripadnika bosanskohercegovačke službe za poslove sa strancima. Pojašnjeno je kako je Gaci u BiH boravio početkom devedesetih te je sudjelovao u ratu u toj zemlji. Nakon rata pobjegao je u Italiju gdje je 2007. uhićen i protjeran zajedno s Frendijem Omarom koji je također proglašen prijetnjom po nacionalnu sigurnost BiH. Obojica su kasnije ponovo locirana u BiH gdje su boravili protuzakonito.
DAMASK
Sirija odbacuje raspoređivanje arapskih postrojbi koje predlaže Katar, radi prekida nasilja u zemlji i tvrdi da će se sirijski narod sam "suočiti s time", navelo je u utorak sirijsko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju. "Sirijski narod odbija svaku stranu intervenciju pod bilo kojim nazivom. Suočit će se sa svakim pokušajem ugrožavanja suvereniteta Sirije i integriteta teritorija", prema priopćenju.
ALŽIR
Sjevernoafrički ogranak Al Kaide oteo je guvernera alžirske pustinjske pokrajine Ilizi blizu granice s Libijom, objavili su u utorak sigurnosni izvori koji upozoravaju da je pad libijskog režima stvorio prazinu u regiji i preplavio je libijskim oružjem. Otmičari su u ponedjeljak zaustavili konvoj u kojem se vozio Mohamed Laid Helfi, guverner pokrajine Ilizi i uzeli ga za taoca, izvijestilo je ministarstvo unutarnjih poslova ne navodeći tko bi mogao biti počinitelj. Dužnosnici alžirske obavještajne službe rekli su, pod uvjetom da ostanu neimenovani, da su otmičari pripadnici Al Kaide islamskog Magreba (AQIM) i da guvernera drže na libijskome tlu.
OSLO
Radikalni islamisti i dalje predstavljaju najozbiljniju opasnost za Norvešku unatoč napadu islamofobnog ekstremista koji je prošlog ljeta ubio najmanje 77 osoba, uglavnom mladih, izjavila je u utorak ravnateljica norveške policije Janne Kristiansen. Ona je rekla da će se norveška policija fokusirati na opasnost od sve snažnijeg islamskog ekstremizma, koji dolazi izvana, unatoč tomu što su od napada u srpnju prijetnje vladinim dužnosnicima uvišestručene.
ATENA
Više od 10.000 ljudi prosvjedovalo je u utorak u Ateni protiv mjera štednje koje zemlju pogađaju treću godinu zaredom tijekom prve mobilizacije 2012. u Grčkoj. Fronta borbe radnika (Pame), bliska komunističkoj stranci KKE, okupila je oko 7.000 ljudi koji su defilirali do ministarstva rada. Druga povorka od nekoliko tisuća ljudi, sindikata državnih i privatnih tvrtki, novinara, profesora i radnika, od kojih su neki u štrajku nekoliko mjeseci, kretala se prema parlamentu. Za srijedu su predviđeni pregovori sindikata i poslodavaca o cijeni rada. U utorak su sindikati poduzeća, banaka i javnog prijevoza u Ateni u 24-satnom štrajku, dok novinari vode 48-satni štrajk.