ZAGREB - Izvršni odbor Europske investicijske banke odobrio je prije dva dana Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) kredit u iznosu od 250 milijuna eura, što znači da će za sve dobre projekte i kreditno sposobne poduzetnike u idućoj godini biti dovoljno sredstava, kazao je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na današnjem druženju s novinarima. U prvih jedanaest mjeseci ove godine HBOR je, kako je rekao, odobrio kredite u iznosu većem od šest milijardi kuna, što je gotovo na lanjskoj razini. Struktura kredita nešto je drugačija u odnosu na isto razdoblje lani, odnosno 40 posto kredita odnosi se na investicije, dok je lani taj udio bio 21 posto. To pokazuje da se probudilo malo i srednje poduzetništvo i daje nadu da će se taj trend nastaviti, kazao je Kovačev dodajući i kako se nada da se neće ostvariti crne prognoze analitičara o padu BDP-a. Većina kredita odnosi se na drvoprerađivačku, prehrambenu, metaloprerađivačku industriju i turizam.
ZAGREB - Mjere koje predstavnici Svjetske banke predlažu Hrvatskoj za borbu protiv krize izravno udaraju na radnička i socijalna prava, te na same temelje socijalne države, ocijenili su danas Nezavisni hrvatski sindikati (NHS). Svjetska banka ponovno je pokazala kako sva njezina filozofija počiva na potpori kapitalu i neoliberalnoj doktrini kapitalizma, jer njezini prijedlozi udaraju na stečevine EU-a, kao i na samu Europsku socijalnu povelju, na radnička prava, socijalni dijalog, kolektivne pregovore i same kolektivne ugovore, tvrdi NHS u priopćenju. Očekujemo da nova vlast ne poklekne pred izazovom i mamcem Svjetske banke te da modele izlaska iz krize potraži negdje drugdje, a ne u rezanju radničkih prava i plaća javnog sektora, suspenziji kolektivnih ugovora, te na račun umirovljenika i socijalno najugroženijih, poručuje NHS.
ZAGREB - Gotovo polovica kućanstava u Hrvatskoj svoju financijsku situaciju smatra gorom nego prije godinu dana, a više od trećine očekuje da će im se financijsko stanje u sljedećih godinu dana pogoršati, pokazuju rezultati četvrtog ovogodišnjeg vala istraživanja agencije GfK Hrvatska pod nazivom "GfK Barometar". Oko 7 posto kućanstava navodi da imaju nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana, dok ih 44 posto smatra da su ostali na istom. No, za 47 posto kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana. Oko 15 posto kućanstava nada se da će im financijska situacija u sljedećih godinu dana biti barem malo bolja, 45 posto ih procjenjuje da će ostati približno ista, a 35 posto kućanstava očekuje da će im biti još lošije. Sadašnje lošije stanje financija u odnosu na prošlu godinu najviše ističu kućanstva u Lici, Kordunu i Banovini (52 posto) te Slavoniji (55 posto ispitanika). Lošije financijsko stanje u slijedećih godinu dana također su najviše istaknuli ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (49 posto).
ZAGREB - Hrvatski će građani za predstojeće blagdane uglavnom trošiti podjednako kao lani, dok će nešto više od četvrtine njih potrošiti manje, a u prosjeku će blagdanska potrošnja iznositi 600 kuna, pokazalo je istraživanje agencija Hendal o blagdanskoj potrošnji provedeno na uzorku od 1000 građana te u većim trgovačkim lancima. Više od dvije trećine građana, ili njih 69 posto, izjavljuje kako će ove godine za božićne i novogodišnje blagdane potrošiti podjednako kao i lani. U odnosu na prethodnu godinu, potrošnju će smanjiti nešto više od četvrtine ili 27 posto građana, dok ih svega 4 posto planira povećati potrošnju. Građani će za predstojeće blagdane potrošiti u prosjeku 600 kuna. Najviše će štedjeti Slavonci, dok će stanovnici Zagreba, Istre i Dalmacije češće od ostalih izdvajati i iznose veće od 1.000 kuna. Najveći dio ispitanika, njih gotovo 40 posto, za blagdane će izdvojiti između 250 i 500 kuna.
SPLIT - Elektronski očevidnik (e-očevidnik) za ribarska plovila duža od 18 metara, kojim će se zamjeniti 'papirnati' očevidnik i ubrzati procedura upisivanja i slanja podataka o ribarskim aktivnostima, danas je novinarima predstavljena u splitskoj gradskoj luci. Do kraja ovog tjedna uređajima (računalima) za elektronski očevid opremit ćemo oko 250 ribarskih brodova dužih od 18 metara, a primjena ovih očevidnika stupit će na snagu 1. siječnja 2012. godine, rekao je Ante Mišura, načelnik Sektora za upravljanje resursima i ribarskom flotom pri Upravi ribarstva u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Za nabavku e-očevidnika namjenjenih ribarskim brodovima dužim od 18 metara, Uprava ribarstva osigurala je oko 400.000 eura iz pretpristupnih fondova EU-a. Prema regulativi EU-a, potreba e-očevidnika predviđena za sva ribarska plovila duža od 15 metara. Primjena e-očevidnika u Hrvatskoj za gotovo 150 ribarska plovila dužine između 15 i 18 metara počet će 1. ožujka 2012.
ZAGREB - Fizički obujam građevinskih radova u Hrvatskoj u rujnu je u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec bio manji za 7,5 posto, pokazuju kalendarski prilagođeni indeksi koje je objavio Državni zavod za statistiku. Rujan je bio 30-ti uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u rujnu bili su veći u odnosu na kolovoz za 1,1 posto. Od ukupnog broja radnih sati građevinski radnici su u rujnu na zgradama odradili 45,7 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 54,3 posto.
ZAGREB - Treći dan zaredom, indeksi Zagrebačke burze i danas su u crvenome, ponajviše pod utjecajem pada cijena dionica na europskim burzama. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na gubitku 0,65 posto, na 1.744 boda, a Crobex10 0,57 posto, na 974 boda. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 3,3 milijuna kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom Ericssona Nikole Tesle, od 2,2 milijuna kuna. Cijena joj je pala 2,43 posto, na 1.072 boda. Dionicom HT-a ostvareno je 572.000 kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,32 posto, na 242,7 kune. Dionici Ingre, pak, cijena je potonula 3,56 posto, na svega 6,5 kuna, uz promet od 163.373 kune.
ZAGREB - Kuna ja ne danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnu listu oslabila prema euru za 0,04 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,494308 kuna. Kuna je oslabila i prema ostalim valutama, prema američkom dolaru za 1,36 posto, britanskoj funti 0,73 posto te prema švicarskom franku 0,14 posto. Tako srednji tečaj franka iznosi 6,077123 kune, dolara 5,754671 kunu i funte 8,914367 kuna.