ZAGREB - Sindikati od nove Vlade, koju će sastaviti Kukuriku koalicija, očekuju u prvom redu oživljavanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta, te da se mjere za izlazak iz krize neće, kao mnogo puta dosad, prelomiti samo preko leđa radnika. Očekujemo da će nova vlast potaknuti ulaganja u gospodarstvo i zapošljavanje, kao i da će odmah započeti rješavati goruće probleme poput nelikvidnosti i neisplate plaća, izjavili su danas Hini čelnici sindikalnih središnjica. Nadam se da čelnici Kukuriku koalicije neće zaboraviti da su u predizbornu kampanju krenuli vlakom, pa će napokon vlast značajnije investirati u zapostavljene i zapuštene Hrvatske željeznice, a pritom u njihovu obnovu uključiti brojna domaća poduzeća, istaknuo je predsjednik Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš. Nova Vlada mora što hitnije riješiti problem neisplate plaća, ako treba i osnivanjem Jamstvenog fonda za njihovu isplatu, smanjiti nelikvidnost i podići minimalnu plaću na razinu od 50 posto prosječne plaće, umjesto sadašnjih 35 posto, kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske. Nadamo se da će se Vlada i HNB dogovoriti oko mjera prema poslovnim bankama koje bi trebale osigurati pad kamata na kredite, kako građanima tako i gospodarstvu, jer to je preduvjet za oživljavanje potrošnje i pokretanje gospodarstva, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić procjenjuje da će nova Vlada odmah krenuti u smanjenje javne potrošnje i fiskalnu konsolidaciju, što znači da će glavninu tereta krize i oporavka zemlje prebaciti na leđa građana.
ZAGREB - Nova hrvatska vlada odmah će morati pokazati da je spremna provesti nužne reforme kako bi se izbjeglo snižavanje kreditnog rejtinga, što neće biti lako, s obzirom na slabosti gospodarstva, kažu makroekonomisti nakon jučerašnjih parlamentarnih izbora. "Rezultat parlamentarnih izbora reakcija je javnosti na dugogodišnju krizu u gospodarstvu i korupcijske skandale, te je pokazao je da ljudi žele promjenu", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria. "Nova će vlada doslovce odmah morati domaćim i inozemnim investitorima, kao i agencijama za rejtinge, pokazati da je spremna uhvatiti se u koštac s reformama. Sve reforme, koje su odgađane zadnjih godina, morat će se početi odmah provoditi, inače će nam agencije smanjiti kreditni rejting", ističe. Nužne su, kaže, reforme u proračunu i s prihodne i s rashodne strane. Što se prihodne strane tiče, smatra da visinu poreza ne bi trebalo mijenjati, ali zato treba smanjiti parafiskalne namete. Treba se, smatra, boriti i protiv sive ekonomije, koja je sigurno u ovim kriznim vremenima porasla, i time osigurati priljeve u proračun. Isto tako, kaže Živković-Matijević, treba protresti rashodnu stranu proračuna u smislu troškova zdravstva te mirovina, kao i socijalnih naknada na način da ih primaju oni kojima zaista i trebaju.
ZAGREB - Hrvatska pošta, koja je prošlog tjedna postala većinski vlasnik tiskare Vjesnik, tijekom iduće godine u razvoj i modernizaciju tiskare planira investirati 20 milijuna kuna, najavili su danas iz Hrvatske pošte. To će ulaganje, uz predviđeno restrukturiranje i usklađivanje tiskare Vjesnik s poslovnim procesima Hrvatske pošte, tiskari donijeti pozitivne poslovne rezultate, očekuju u Hrvatskoj pošti. Planiranih 20 milijuna kuna investicija u tiskaru Vjesnik Hrvatska pošta je već predvidjela za razvoj vlastitog segmenta tiskarske djelatnosti, te se, kako napominju iz Hrvatske pošte, pripajanje Vjesnikove tiskare dobro poklopilo s tim planovima. Tako će se planirane investicije usmjeriti u razvoj i modernizaciju postojećih kapaciteta tiskare, čime će se, kako ističu, osigurati još snažnije tržišno pozicioniranje i kvalitetnije poslovanje. Naglašavajući da u tiskari Vjesnik slijedom svega tog neće biti otpuštanja, nego mogućeg i novog zapošljavanja, iz Hrvatske pošte dodaju da je cijeli taj proces omogućen uspješno završenim dvjema fazama restrukturiranja Hrvatske pošte.
ZAGREB - Hrvatski poduzetnici u dugotrajnu su imovinu tijekom prvog polugodišta ove godine uložili 17,9 milijardi kuna, što je 3,5 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok su te investicije u prvih devet mjeseci iznosile 27,3 milijarde kuna i bile su za 9,3 posto manje nego u prva tri tromjesečja lani, podaci su Financijske agencije. Analiza Fine za prvu polovicu ove godine pokazuju da veći dio poduzetnika u tom razdoblju nije ništa ulagao u svoju dugotrajnu imovinu. Naime, od 90.668 poduzetnika samo je njih 18.946 ili 20,9 posto u svojim statističkim izvještajima iskazalo ulaganja, a 71.722 poduzetnika ili njih 79,1 posto nije iskazalo nikakva ulaganja. Prema tehničkoj strukturi ulaganja, u prvom polugodištu ove godine najviše se ulagalo u opremu 42,3 posto, zatim u građevine 41,5 posto ukupnih ulaganja. Analiza ekonomske strukture investicija prema djelatnosti investitora, kao i u prethodnim razdobljima, pokazuje da su najveća ulaganja koncentrirana u pet područja djelatnosti - prerađivačke industrije, građevinarstva, trgovine, poslovanja nekretninama te prijevoza i skladištenja, a iznose u tim djelatnostima ukupno 10,8 milijardi kuna ili 60,2 posto ukupnih investicija.
ZAGREB - Promet od trgovine na malo u Zagrebu u listopadu je u odnosu na rujan bio nominalno veći za 4,5 posto, a u odnosu na listopad 2010. nominalno je porastao za 0,4 posto, podaci su Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. No, kumulativni podaci pokazuju nominalni pad zagrebačke maloprodaje, u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine promet od trgovine na malo je niži za 0,5 posto.
ZAGREB - Pregled trgovine na Zagrebačkoj burzi u studenom pokazuje pad prometa i indeksa - redovan promet iznosio je 215,9 milijuna kuna i bio je 23,3 posto manji nego u listopadu, a osjetno su u odnosu na mjesec prije pali i dionički indeksi - Crobex za 5,6 posto, Crobex10 za 4,8 posto. Crobex je na kraju studenoga iznosio 1.739,20 bodova i, kako se napominje u komentaru burze, došao na razinu od prije tri godine. Uža inačica Crobex10 spustio se ispod svoje bazne vrijednosti od 1.000 bodova, na 962,23 boda. Redovan promet dionicama iznosio je 204,6 milijuna kuna, što je 60-ak milijuna kuna ili 23,3 posto manje nego u listopadu. Trgovanje dionicama i u studenom je bilo u znaku HT-a, od 204,6 milijuna kuna redovnog prometa dionicama gotovo četvrtina, ili 51 milijun kuna odnosio se na trgovanje tom dionicom. HT-ova je dionica studeni završila na 236 kuna, što je 4,6 posto niža cijena nego krajem listopada. Daleko iza HT-a po prometu su dionice Belja i povlaštena dionica Adris grupe, dvije dionice koje su, uz HT, jedine u studenom uspjele prikupiti više od deset milijuna kuna prometa. Dionica Belja protrgovano je za 11,9 milijuna kuna, cijena im je pala za 5,4 posto, a uz promet od 10,1 milijun kuna, Adrisova je dionica u odnosu na listopad pala za 0,5 posto.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze tjedan su započeli rastom, preskočivši važne psihološke granice od 1.800 odnosno 1.000 bodova po prvi put od 18. studenoga ove godine. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati na dobitku 0,75 posto, na 1.812 bodova, a Crobex10 0,76 posto, na 1.001 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je do podneva 7 milijun kuna, što je otprilike milijun kuna više nego u petak u ovo doba. Najveći promet, u visini od 1,8 milijuna kuna, ostvaren je do podneva dionicom Jadranske banke. Cijena joj stagnira na 1.800 kuna. Slijedi dionica Končar Elektroindustrije, s prometom od 815.000 kuna. Cijena joj je ojačala 0,87 posto. Među likvidnijim izdanjima po dobitcima se izdvaja dionica Viadukta, čija je cijena skočila za više od 13 posto, te dionica Leda, koja je poskupjela za 9,4 posto. Skok cijene dionice Leda može se povezati s današnjim medijskim napisima da bi koncern Agrokor mogao prodati tu tvrtku iz svog sastava, u nastojanju da osigura potrebna sredstva za financiranje kupnje slovenskog maloprodajnog lanca Mercatora.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke oslabila prema euru za 0,12 posto u odnosu na tečajnu listu od petka, pa je srednji tečaj eura premašio 7,51 kunu. Srednji tečaj eura, na tečajnici HNB-a koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,516407 kuna. To je prvi put od kraja veljače 2005. da je srednji tečaj eura iznad 7,51 kunu. Naime, iako je nekoliko puta od rujna ove godine bio iznad razine od 7,5 kuna, a iznad te razine se drži i od sredine prošlog tjedna, još od veljače 2005. godine nije premašivao 7,51 kunu. Na vrijednosti su prema kuni dobile danas i sve ostale promatrane inozemne valute. Američki je dolar ojačao 0,40 posto, na 5,589238 kuna, a vrijednost britanske funte je porasla 0,12 posto, na 8,745092 kune. Srednji tečaj švicarskog franka od 6,071902 kuna, viši je 0,07 posto.