BRUXELLES - Europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele pozvao je u srijedu zastupnike Europskog parlamenta da glasuju za ulazak Hrvatske kao 28. članice Europske unije. "Danas je trenutak odluke. Pozvani ste da date pristanak kako bi Hrvatska postala 28. zemlja članica EU-a", rekao je Fuele u raspravi na mini-plenarnoj sjednici, na kojoj je jedna od tema odobravanje hrvatskog pristupnugo ugovora. Europski parlament je u srijedu raspravljao, a u četvrtak će glasovati o davanju pristanka na ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji će biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije početka sastanka Europskog vijeća koje će tada prvi put zasjedati s 28 zemalja, a Hrvatska će imati status promatrača. Punopravna članica Hrvatska bi trebala postati 1. srpnja 2013. Na raspravi i glasovanju nazočno je i izaslanstvo Hrvatskog sabora, predvođeno predsjednikom Lukom Bebićem. U izaslanstvu su Neven Mimica, Željka Antunović, Vesna Pusić, Marija Pejčinović Burić i Milorad Pupovac. Fuele je u svom govoru istaknuo da je glasovanje europskih zastupnika "glasovanje za Hrvatsku, za regiju i za Europsku uniju". "Hrvatska je danas vrlo različita zemlja u odnosu na zemlju koja je podnijela zahtjev za članstvo prije skoro deset godina. Na Hrvatskoj se u puno pogleda može vidjeti transformativna moć procesa proširenja. Gospodarstvo je spremno biti dijelom unutarnjeg tržišta i nosi se s financijskom krizom, premda u današnjim izazovnim vremenima, Hrvatska ne bi trebala zanemirati daljnje ekonomske reforme. Još važnije, demokratska načela i temeljna prava se poštuju i vladavina je prava je ojačana kroz brojne reforme", rekao je Fuele. Povjerenik je istaknuo da je Hrvatska prva zemlja koja je pregovorala prema novoj metodologiji sa sustavom mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Naglasio je da završetkom pregovora nije dovršen posao. "Hrvatska sada treba pokazati da će provoditi obveze koje je preuzela u kontekstu pregovora. Pripreme će se nastaviti do pristupanja. Dovršetak tih priprema bit će ključni prioritet vlade koja će biti formirana nakon izbora u prosincu", rekao je Fuele. Predstavnici svih političkih skupina izrazili su zadovoljstvo zbog hrvatskog pristupanja i poželjelji dobrodošlicu 28. članici EU-a. Jedini polemičan istup imao je britanski euroskeptik Nigel Farage koji je Hrvatima poručio da su čekali na neovisnost tisuću godina i da će je ponovno izgubiti nakon dvadesetak godina. "Glasovanje za ulazak u Europsku uniju glasovanje je za pridruživanje novoj Jugoslaviji", rekao je Farage, koji je rekao da su u hrvatskim strukturama još "stari komunisti, da nema slobode tiska, koji bi mogao objaviti članak protiv pristupanja EU-u".
MOSTAR - Predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor pozvala je u srijedu u Mostaru Hrvate u Bosni i Hercegovini da glasuju za tu stranku na predstojećim izborima za Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici, ističući da će Hrvatska kada postane članica Europske unije biti u mogućnosti snažnije poduprijeti nastojanja Hrvata u BiH kako se ne bi odnosilo prema njima kao manjini. "Mi kao 28. članica EU-a s našim ćemo prijateljima za europskim stolom dodatno snažno poticati rješavanje problema u BiH, kako bi Hrvati zaista bili osnaženi i kako se ne bi tretirali kao manjina", rekla je Kosor nakon susreta s predsjednicima HDZ-a BiH Draganom Čovićem i Božom Ljubićem u Mostaru gdje je tijekom dana održala i predizborni skup. Kosor je posjetila i svetište u Međugorju te položila vijenac i zapalila svijeće ispred središnjeg spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Mostaru. Na predizbornome skupu poručila je da su ovi izbori povijesni za Hrvatsku i Hrvate, zbog čega je HDZ nastojao oko sebe okupiti sve one koji po njezinu mišljenju "misle hrvatski". Upozorila je hrvatske birače u BiH da je predsjednik SDP-a Zoran Milanović "prije posljednjih izbora u BiH jasno podržao (predsjednika SDP-a BiH Zlatka) Lagumdžiju", što je, kako je rekla, "poruka svima vama". Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pozvao je građane BiH, koji imaju pravo glasa na hrvatskim parlamentarnim izborima, da daju potporu listi HDZ-a u XI. izbornoj jedinici jer, kako je rekao, HDZ može osigurati jednakopravan status hrvatskog naroda u BiH. Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić izrazio je uvjerenost da će tri mandata iz XI. izborne jedinice pripasti kandidatima s HDZ-ove liste. Pri tome ih je pozvao da "Herceg-Bosnu vole i zastupaju". Ljubić je ocijenio posve legitimnim da Hrvati traže svoju federalnu jedinicu u BiH kad Bošnjaci i Srbi imaju svoju. Izbori za Hrvatski sabor u BiH i dijaspori odvijat će se dva dana, u subotu 3. i nedjelju 4. prosinca, na četiri lokacije na kojima će biti 30-ak izbornih mjesta. Uz HDZ, liste u dijaspori, gdje se biraju tri zastupnika u Hrvatski sabor, ima još četrnaest političkih stranaka.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izrazio je u srijedu u Bruxellesu očekivanje da će popis potencijalnih arbitara za arbitražni sud u graničnome sporu između Hrvatske i Slovenija Europska komisija predočiti dvjema zemljama već krajem idućeg tjedna. "Popis arbitara očekujem 9. prosinca, kad Hrvatska potpisuje pristupni ugovor", izjavio je Žbogar novinarima tijekom konferencije o Balkanu koja se održavala u Bruxellesu, a na kojoj je bio i povjerenik za proširenje Štefan Fuele. "Odgovornost je u sadašnjem trenutku na Europskoj komisiji", dodao je, najavivši će o toj temi možda razgovarati s Fueleom. Svi postupci vezani uz provedbu arbitražnog sporazuma o rješenju graničnog prijepora između dviju država počinju s potpisom hrvatskog pristupnog sporazuma, uključujući i popis potencijalnih arbitara koje će Hrvatskoj i Sloveniji predložiti Europska komisija. U peteročlani arbitražni sud dvije su države već predložile po jednog svog arbitra, Hrvatska Budislava Vukasa, a Slovenija Jerneja Sekoleca. Ostale trebaju zajedno izabrati s popisa što će im ga predložiti Europska komisija. Ukoliko se o tome dvije strane ne usuglase, sastav arbitražnog suda popunit će s predloženog popisa Europske komisije Međunarodni sud pravde (ICJ), ustanove UN-a sa sjedištem u Den Haagu.
BRUXELLES - Članovi izaslanstva Hrvatskog sabora izrazili su u srijedu zadovoljstvo raspravom u Europskom parlamentu o Ugovoru o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Europski parlament je u srijedu raspravljao, a u četvrtak će glasovati o davanju pristanka na Ugovor o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, koji će biti potpisan 9. prosinca, neposredno prije početka sastanka Europskog vijeća koje će tada prvi put zasjedati s 28 zemalja, a Hrvatska će imati status promatrača. Punopravna članica Hrvatska bi trebala postati 1. srpnja 2013. Na raspravi je bilo nazočno izaslanstvo Hrvatskog sabora, predvođeno predsjednikom Lukom Bebićem. U izaslanstvu su Neven Mimica, Željka Antunović, Vesna Pusić, Marija Pejčinović Burić i Milorad Pupovac. "Možemo biti ponosni, danas je lijepo biti Hrvat u Europskom parlamentu", rekao je Bebić novinarima, ističući da su sve glavne stranke u EP-u podržale Hrvatsku i da je u raspravi sudjelovalo više zastupnika nego što se očekivalo, njih dvadesetak. "Nakon skoro 11 godina zajedničkog, upornog rada danas ulazimo u svečanu završnicu. Politički konsenzus u Hrvatskoj pomogao nam je da brže i lakše provedemo prilagodbu. Za nas je vrlo važno što u Europskom parlamentu postoji visoki konsenzus o Hrvatskoj među svim političkim skupinima, što se danas vidjelo u raspravi", rekao je Neven Mimica. Vesna Pusić, koja je u prošlom sazivu Sabora predsjedala odborom koji je nadzirao pristupne pregovore, također je izrazila zadovoljstvo vrlo pozitivnom raspravom u Europskom parlamentu. Marija Pejčinović Burić je ocijenila da je rasprava bila vrlo zanimljiva, da su se čule dobre vijesti za Hrvtsku te izrazila nadu da će veliki broj zastupnika glasovati za hrvatsko pristupanje. Milorad Pupovac je rekao kako iz rasprave proizlazi da se najvećio dio Europskog parlamenta raduje tome da će sutra biti izglasan pristanak na pristupni ugovor s Hrvatskom i da ulazak Hrvatske otvara vrata i za ostatak regije. "Danas nije bilo nikakvih prigovora Hrvatskoj, osim upozororenja da moramo nastaviti s reformama", rekla je Željka Antunović.
BRUXELLES - Proširenje EU-a na zemlje zapadnog Balkana bila je u srijedu temom na konferenciji, koju je organizirala zaklada Konrad Adenauer i institut Prijatelji Europe i na kojoj su sudjelovali predstavnci europskih institucija, haškog tužiteljstva i zemalja regije. Konferencija koja se već nekoliko godina organizira u prosincu protekla je u propitivanju spremnosti EU-a da nastavi s proširenjem i nakon Hrvatske, koja je završila pregovore i sljedeći tjedan potpisuje pristupni ugovor. Povjerenik za proširenje Štefan Fuele izjavio je kako je ovog tjedna poslao pismo ministrima vanjskih poslova svih zemalja članica u kojem ih je pozvao da podrže preporuku Europske komisije i da odrede datum početka pregovora s Crnom Gorom. Također je najavio da će poslasti slično pismo u kojem će zatražiti da se Srbiji odobri status kandidata. Na konferenciji se čulo da se sve manje europskih zemalja zauzima za nastavak proširenja, iako ima upornih glasova koji i dalje to snažno zagovoraju. Upravo zato, nekoliko dana prije summita EU-a 9. prosinca, još nije jasno hoće li zemlje članice podržati preporuke Europske komisije i odobriti početak pregovora s Crnom Gorom i kandidatski status Srbiji. Ravnatelj Opće uprave za proširenje Stefano Sanino rekao je da EU ne namjerava nametati rješenja u Bosni i Hercegovini, koja je u potpunom zastoju i blokadi. "Vidjeli smo da ne možemo previše napredovati ako nema potpore tri konstitutivna naroda. Jedan od pokazatelja je i to što je u jednom entitetu došlo do dogovora bez hrvatske sastavnice i sad imamo posljedice. Jedina prilika da se iz ovakve situacije iziđe jest članstvo u EU-u, na čemu treba raditi strpljivo i pomagati toj zemlji da se približi EU-u", rekao je Sanino. Na konferenciji je sudjelovao i glavni haški tužitelj Serge Brammertz, koji je, između ostaloga, rekao da u srpskom entitetu u BiH negiraju ratne zločine i odbijaju spominjati genocid. Dodao je da i u drugim zemljama regije političari odbijaju priznati odluke Haškog suda, navodeći primjer da u Hrvatskoj visoki dužnosnici na političkim skupovima pozdravljaju Antu Gotovinu, koji je osuđen u prvostupanjskom postupku.
LONDON - Britanija je u srijedu zapovjedila hitno zatvaranje iranskog veleposlanstva u Londonu, a nakon napada prosvjednika zatvoreno je i britansko veleposlanstvo u Teheranu. "Iranski otpravnik poslova u Londonu obaviješten je da zahtijevamo hito zatvaranje iranskoga veleposlanstva u Londonu, a sve iransko diplomatsko osoblje mora u idućih 48 sati otići iz Ujedinjenoga Kraljevstva", rekao je britanski ministar vanjskih poslova William Hague pred parlamentom. "Zatvorili smo britansko veleposlanstvo u Teheranu. Odlučili smo evakuirati svoje osoblje i posljednji članovi osoblja koji su iz Britanije već su otišli iz Irana", dodao je. Norveška je odlučila zatvoriti veleposlanstvo u Teheranu zbog sigurnosnih razloga, izvjestila je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova, Hilde Steinfeld. Odluka je donesena u utorak navečer nakon napada prosvjednika na britansko veleposlanstvo. Norveško diplomatsko osoblje još nije evakuirano iz Irana, javljaju agencije.
BERLIN - Njemačka je na konzultacije povukla veleposlanika u Iranu nakon napada iranskih prosvjednika na britansko veleposlanstvo u Teheranu u utorak, objavili su u srijedu njemački mediji. Internetsko izdanje Spiegela, Spiegel Online, prenio je podatak iz ministarstva vanjskih poslova kako je ministar Guido Westerwelle odlučio povući veleposlanika. I časopis Stern objavio je da je veleposlanik povučen u Njemačku. Njemački je veleposlanik u Teheranu trenutačno Bernd Ebel, vidi se na internetskoj stranici veleposlanstva. U srijedu nešto ranije glasnogovornik njemačkoga ministarstva vanjskih poslova rekao je kako Njemačka nije smanjila broj diplomatskoga osoblja u Teheranu.
RIM - Nakon napada na britansko veleposlanstvo u utorak u Teheranu Italija razmatra zatvaranje svojeg veleposlanstva u Teheranu i pozvat će iranskog veleposlanika kako bi od njega zatražila jamstva za sigurnost talijanskih diplomata, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Giulio Terzi u srijedu. "Tražimo čvrsta jamstva" od Iranaca, rekao je Terzi novinarima nakon razgovora u parlamentu. "Intenzivno razmatramo nazočnost našeg veleposlanika i našeg diplomatskog osoblja u Teheranu", rekao je. Terzi je također rekao da će Italija zajedno s europskim saveznicima i Sjedinjenim Državama odlučiti o mogućem naftnom embargu protiv Irana.
BRUXELLES - Predsjednik talijanske vlade Mario Monti u srijedu je zanijekao da se razmatrao poziv Međunarodnom monetarnom fondu za pomoć Italiji zbog dužničke krize, iako o tome kuloari dosta glasno pričaju. "To nikad nije bila opcija", rekao je Monti u izjavi pred nekolicinom novinara tijekom stanke u održavanju sastanka ministara financija EU u Bruxellesu. Monti, koji je u svojoj vladi ujedno i ministar financija, priznao je ipak da je tijekom dana razgovarao s novim direktorom MMF-a za Europu, koji nazoči ministarskom sastanku te s nekolicinom kolega. "Na tim smo sastancima htjeli predstaviti reforme koje ćemo provesti i prikazati mogući doprinos Italije u rješavanju problema s kojima je suočena eurozona", rekao je Monti. "Potvrdio sam cilj postizanja uravnoteženog proračuna", rekao je, dodavši da će program osigurati postizanje cilja "čak i u slučaju mogućeg pogoršanja gospodarskog ciklusa koje može biti veće nego što smo očekivali". Monti bi trebao objaviti mjere, uključujući povećanje dobi za odlazak u mirovinu, novi porez na nekretnine i porez na privatnu imovinu bogatih.
SARAJEVO - Srbijanski predsjednik Boris Tadić izjavio je u srijedu kako se interesi njegove zemlje ne mogu braniti na barikadama nego isključivo pregovorima. Tijekom boravka u Banjoj Luci, gdje se sastao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, Tadić je novinarima izjavio kako ostaje kod poziva koji je uputio kosovskim Srbima da se sklone s barikada jer se ne smije dopustiti nikakva eskalacija nasilja. "Stojim iza toga što sam rekao jer ne treba ugrožavati živote građana", izjavio je Tadić. Dodao je kako se srpski nacionalni interesi danas "ne brane na barikadama nego u pregovorima i u dijalogu koji se mora voditi kada je u pitanju sjever Kosova i Kosovo u cijelosti". Tadić je u Banjoj Luci, uz predsjedatelja predsjedništva BiH Željka Komšića, nazočio svečanosti proglašenja osobe godine u organizaciji "Nezavisnih novina". Tu titulu, koja je prošle godine dodijeljena hrvatskome predsjedniku Ivi Josipoviću, ove je godine ponio uspješni srbijanski tenisač Novak Đoković. Đoković je ovom prigodom kazao kako mu je uz sva priznanja i pobjede na teniskim turnirima koje je do sada osvojio ovo posebno značajno. "Ljudi iz BiH pokazali su da vjeruju u mene i na tome vam hvala", izjavio je Đoković, dodajući kako se igrajući tenis i postižući u tome uspjehe ujedno osjeća kao predstavnik svih naroda s prostora bivše Jugoslavije.
BRUXELLES - Pregovori između Beograda i Prištine nastavljeni su u srijedu u Bruxellesu unatoč jačanju napetosti na sjeveru Kosova zbog kojeg bi Srbija mogla ostati bez statusa kandidata za EU. Glavni pregovarači dviju strana Edita Tahiri i Borko Stefanović nastojat će postići međusobno razumijevanje oko uprave nad graničnim prijelazima na sjeveru Kosova, gdje su se u ponedjeljak žestoko sukobili kosovski Srbi i pripadnici KFOR-a. Jedna od tema razgovora trebala bi biti i sudjelovanje Kosova u regionalnim forumima, budući da Srbija ne priznaje neovisnost svoje nekadašnje pokrajine. "Mi se moramo usredotočiti na rješavanje problema bez pritiska, neovisno o tome hoćemo li dobiti status zemlje kandidata", iako je on Srbiji važan, rekao je Stefanović uoči nastavka pregovora. Njemačka je najsnažnije uvjetovala odobrenje statusa kandidata Srbiji isključivo u slučaju normalizacije njezinih odnosa s Kosovom i zahtijeva da srbijanska vlada iskoristi svoj utjecaj kako bi smirila napetosti među Srbima s Kosova. "Srbijanska vlada želi dobiti status kandidata za članstvo u EU. No u ovom trenutku, i tako svakog dana, sve se više udaljuje od toga", rekao je u srijedu u Bruxellesu njemački ministar obrane Thomas De Maziere.
ŽENEVA - Vijeće UN-a za ljudska prava održat će u petak izvanredno zasjedanje o stanju u Siriji na traženje Europske unije, potvrdio je u srijedu glasnogovornik te UN-ove organizacije. "Vijeće za ljudska prava održat će izvanredno zasjedanje o stanju ljudskih prava u Siriji u petak", rekao je glasnogovornik Rolando Gomez. Zahtjev je podnijela Poljska u ime EU, precizirao je Gomez i dodao da ga je potpisalo 68 zemalja članica i nečlanica Vijeća. Od 47 članica Vijeća, 28 zemalja, među kojima 5 arapskih zemalja Vijeća (Libija, Katar, Saudijska Arabija, Jordan i Kuvajt), potpisalo je zahtjev za održavanjem izvanredne sjednice tijela.
BEJRUT - Sedmorica sirijskih vojnika ubijena su u srijedu u sukobima s dezerterima na jugu zemlje, a višemjesečni neredi na koje vlasti reagiraju nasilnim gušenjem polako prerastaju u građanski rat, piše Reuters. Sirijska organizacija za zaštitu ljudskih prava objavila je da su sukobi izbili kad je rano ujutro vojska upala u mjesto Dael, a traju i kasno poslijepodne. "Dva vozila snaga sigurnosti raznesena su. Sedmorica su ubijena", rekao je Rami Abdel Rahman, voditelj te organizacije za ljudska prava. Njegova je organizacija objavila da je u sukobima ranjeno 19 ljudi, a četvero je u kritičnom stanju. Jedan aktivist iz toga mjesta u pokrajini Deri rekao je kako je u Dael ušlo tridesetak autobusa sa snagama sigurnosti, a dva su autobusa dignuta u zrak u borbama "između snaga sigurnosti i prebjega". Jedan je autobus bio prazan. Na sjeveru Sirije u srijedu je ustrijeljeno najmanje šestero civila. Snage sigurnosti razbile su proturežimske prosvjede u gradu Idlibu, objavila je ista ta organizacija za zaštitu ljudskih prava, ali bez drugih pojedinosti.
LISABON - Portugalski parlament usvojio je u srijedu državni proračun za 2012., a prilikom glasovanja glavna oporbena stranka bila je suzdržana i nije dala potporu uvođenju dodatnih mjera štednje predviđenih budžetom. Usvajanje proračuna nije bilo upitno budući da vlada desnog centra ima većinu zastupnika, što joj je omogućilo da usvoji paket nepopularnih mjera kako bi ispunila ciljeve zadane paketom pomoći EU-a i MMF-a od 78-milijardi dolara. Ipak, stav oporbenih socijalista bio je važan kako bi se pokazala šira, barem taktička, potpora mjerama štednje u zemlji koja ne želi da je se poistovjećuje s političkim i gospodarskim kaosom u Grčkoj. Prema uvjetima za dobivanje paketa financijske pomoći, Portugal iduće godine mora smanjiti proračunski manjak na 4,5 posto bruto društvenog proizvoda u odnosu na ovogodišnjih 5,9. Kako bi ostvarila taj cilj, vlada će uz ostalo povećati poreze, ukinuti neradne dane i godišnje bonuse za državne službenike. Iduće godine očekuje se gospodarski pad od 3 posto, nakon pada od 1,6 posto 2011., čime će Portugal ući u najdublju krizu od uvođenja demokracije 1974. Ekonomski stručnjaci, naime, prognoziraju da će spori oporavak europskih gospodarstava i dužnička kriza i iduće godine utjecati na kretanje portugalskog BDP-a.
ZAGREB - Pregovori između Moldavije i separatističke rusofone republike Pridnjestrovlja, prekinuti prije pet godina, nastavljeni su u srijedu u Vilniusu, pod okriljem OESS-a, u nastojanju da se okonča dvadesetgodišnji sukob. "Očekujemo početak stvarnog rada na rješavanju sukoba o Pridnjestrovlju", izjavio je moldavski dopredsjednik vlade Eugene Carpov. "Trebalo je više od pet godina da dvije strane sjednu za stol i počnu službene pregovore. To je najveći uspjeh danas", rekao je Andronius Azubalis, ministar vanjskih poslova Litve, koja trenutačno predsjeda Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Od pregovora u srijedu i četvrtak ne očekuje se ništa povijesno, ali je značajna i sama činjenica da se održavaju, ocijenio je izaslanik OESS-a Giedrius Cekuolis. "Izaslanstva će razgovarati o načelima i postupcima kojima će se nastaviti daljnji pregovori", a u pregovorima sudjeluju i izaslanici Rusije, Ukrajine, SAD-a i EU-a, rekao je Azubalis.
KUVAJT - Kuvajtski emir imenovao je u srijedu odlazećeg ministra obrane šeika Džabera al-Mubaraka al-Sabaha za novog premijera nakon ostavke dosadašnje vlade i najveće političke krize u toj zemlji posljednjih godina. Kuvajtski emir šeik Sabah al-Ahmad al-Sabah, zatražio je od novog premijera da sastavi vladu odlukom koju je prenijela državna novinska agencija KUNA. Odluka je donesena dva dana nakon što je vlada podnijela ostavku nakon upada prosvjednika i oporbenih zastupnika u parlament, ranije ovoga mjeseca, koji su tražili da dosadašnji premijer odstupi s položaja zbog optužbi za korupciju. Izvori iz parlamenta agenciji Reuters su u srijedu rekli da se očekuje da kuvajtski čelnik u roku od nekoliko dana raspusti parlament i sazove izbore dok bi nova vlada dužnosti obnašala do glasovanja.
LONDON - Međunarodna je zajednica postigla iznimni napredak u proteklom desetljeću u borbi protiv AIDS-a no pad donacija ugrožava postignuto, upozoravaju u srijedu agencije UN-a uoči svjetskog dana borbe protiv AIDS-a. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izvještava da je HIV-om, virusom koji izaziva AIDS, danas u svijetu zaraženo 34 milijuna ljudi i da predstavlja veliki izazov znanstvenicima i stručnjacima za javno zdravlje. Ipak, ozbiljna financijska kriza koja potresa svijet dovodi u pitanje zacrtane ciljeve o prikupljanju 22 do 24 milijarde dolara godišnje do 2015. kako bi se financirao sveobuhvatni globalni odgovor na bolest. U prošloj godini, umjesto očekivanog rasta u odnosu na godinu prije kada je prikupljeno gotovo 16 milijarda dolara, donacije su pale na 15 milijarda dolara što je daleko ispod zacrtanih ciljeva. Najveći svjetski fond za borbu protiv te bolesti objavio je prošlog tjedna kako otkazuje financiranje novih projekata za borbu protiv te bolesti te da neće imati nova sredstva na raspolaganju do 2014. godine. Direktor WHO-a za AIDS Gottfried Hirnschall ocjenjuje da je postignut ograman napredak u smanjenju broja novoinficiranih HIV-om i da je dramatično povećan pristup spasonosnim lijekovima što čini ovo razdoblje borbe ključnim. Znanstvena istraživanja proteklih godina pokazuju da pravodobno liječenje AIDS-a može značajno smanjiti i broj novooboljelih. "Ovo je vrlo važna godina jer u njoj vidimo silazne trendove tamo gdje ih želimo vidjeti - u novooboljelima i u broju umrlih, a uzlazne tamo gdje ih želimo vidjeti - prije svega u broju osoba obuhvaćenih liječenjem", kaže Hirnschall. Najnoviji podaci svjetskog istraživanja UNAIDS-a objavljenog prošlog tjedna pokazuju da je broj novoinficiranih pao na 2,7 milijuna u 2010. godini sa 3,1 milijuna u 2001. godini dok se broj ljudi kojima je postala pristupačna terapija protiv AIDS-a povećao na 6,65 milijuna u 2010. sa 400 tisuća u 2003. godini. U 2010. godini bilo je 390 tisuća djece zaraženo HIV-om a te godine u svijetu je oko 1,8 m,ilijuna osoba umrlo od uzorka povezanih s AIDS-om.
PEKING - Raste broj novih slučajeva zaraženih HIV-om i oboljelih od AIDS-a u Kini, objavili su u srijedu državni mediji pozivajući se na zdravstvene vlasti koje posebno ističu porast među starijim muškarcima i studentima. Prema podacima kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, u Kini je ove godine zabilježeno 48.000 novih slučajeva, prenosi državna agencija Xinhua. Gotovo 82 posto novih slučajeva zarazilo se seksualnim odnosom, što je mnogo više od 11,6 posto između 1985. i 2005. "Raširenost HIV-a i AIDS-a u našoj zemlji veća je nego ikada, što stvara teškoće za prevenciju i kontrolu bolesti", rekao je direktor centra Wu Zunyou. Centar navodi da je broj HIV pozitivnih muškaraca starijih od 60 godina porastao sa 483 2005. na 3,031 2010., i čini 8,9 posto svih zaraženih, a u porastu je i broj zaraženih u populaciji studenata muškog spola od 20 do 24 godine. Broj službeno registriranih oboljelih Kineza porast će do kraja godine s 346.000 na 780.000, nakon što se obrade svi podaci, navodi Xinhua. Kineska vlada 90-ih godina prošloga stoljeća nije željela priznati da u zemlji postoji problem HIV/AIDS-a te ga je pokušavala zataškati kada se stotine tisuća siromašnih seljaka u ruralnoj pokrajini Henan zarazilo neuspjelim lancem prodaje krvi i neprovjerene transfuzije. Peking je otada pobošljao borbu protiv bolesti i počeo izdvajati više novca za prevenciju, a antivirusne lijekove učinio dostupnima svima te je uveo programe protiv diskriminacije oboljelih.
ATENA - U Pireju blizu Atene u četvrtak će brodovi ostati u lukama i neće biti željezničkog prometa u zemlji zbog općeg štrajka protiv mjera štednje, u kojem sudjeluju privatne i državne tvrtke, naveli su u srijedu njihovi sindikati. Uz geslo "Ne mjerama štednje" sindikat privatnih tvrtki GSEE i javnih Adedy najavili su 24-satni štrajk, prvi protiv nove vlade Lucasa Papademosa, imenovane 11. studenoga nakon ostavke vlade Georgesa Papandreua. U vezi sa zračnim prometom još nije poznato stanje, jer sindikati civilnog zrakoplovstva nisu do srijede poslijepodne najavili sudjelovanje u štrajku.
BERLIN - Učenicima muslimanske vjeroispovijedi na njemačkim državnim školama načelno nije dopuštena ritualna molitva, ali pojedine škole mogu odlučiti drugačije ako se time ne narušava mir, odlučio je visoki upravni sud u Leipzigu u srijedu. „Učenik mora u ovom slučaju prihvatiti ograničenje svoje vjerske slobode jer je javnim ritualima molitve bio narušen mir u školi“, navedeno je u obrazloženju suda. Sud je time u trećem stupnju odbacio žalbu učenika turskog podrijetla protiv gimnazije koja je zabranila ritualne molitve u školi. U prvoj parnici pred upravnim sudom u Berlinu prije četiri godine učenik je izborio pravo molitve, a škola mu je bila obvezna osigurati odgovarajući prostor. Drugostupanjski, viši upravni sud u Berlinu poništio je prvostupanjsku presudu te je udovoljio žalbi škole. Visoki upravni sud u Lepizigu sada je tu presudu potvrdio. Visoki upravni sud smatra kako u gimnaziji u multikulturalnoj berlinskoj četvrti Wedding vlada „posebna“ situacija zbog velikog broja učenika iz različitih kultura i različitih vjeroispovijedi. Budući da je učenik zajedno s još nekoliko muslimanskih kolega tijekom odmora ritualno klanjao pred očima ostalih učenika, često su izbijale napetosti i sukobi. Zbog toga je uprava škole odlučila zabraniti molitvene obrede.