BERLIN - Europska središnja banka (ECB) tajno je odredila limit za tjedne kupovine državnih obveznica u iznosu od oko 20 milijardi eura, piše u petak njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Ne navodeći pojedinosti o izvorima te informacije, FAZ navodi da limit za kupovine u ECB-u postoji od pokretanja tog programa u 2010. ali ga središnja banka drži u tajnosti. Zbog rastućeg skepticizma unutar ECB-a u vezi programa obveznica središnja banka odlučila je smanjiti limit na 20 milijardi eura, piše dalje FAZ, ne navodeći koliko je iznosio prijašnji limit. Iz ECB-a nisu željeli komentirati te novinske napise. Bančino upravno vijeće odlučuje o iznosu kupovina obveznica i ranije su tvrdili da nema gornjeg limita i da je program privremen. Podaci ECB-a pokazuju da je samo jednom, i to prilikom ponovnog pokretanja toga programa u prvoj polovini kolovoza, kupila obveznica za više od 20 milijardi eura u jednom tjednu. Od sredine rujna tjedne kupovine obveznica bile su manje od 10 milijardi eura.
ATENA - Grčka vlada predviđa za iduću godinu proračunski manjak od 5,4 posto BDP-a ako se realizira planirana zamjena obveznica i time smanje troškovi servisiranja duga, pokazuje konačni plan proračuna koji je u petak podastrt parlamentu. Ako se izuzme efekt zamjene obveznica, takozvani PSI, vlada u planu predviđa da će manjak u idućoj godini iznositi 6,7 posto BDP-a. U ovoj godini trebao bi iznositi 9,0 posto. U sklopu planirane zamjene Grčka očekuje da će izdati nove obveznice nominalne vrijednosti 70 milijardi eura i platiti vlasnicima obveznica u privatnom sektoru dodatnih 30 milijardi eura u gotovini, navodi se u planu proračuna. Parlamentarna rasprava o planu počet će na razini odbora idućeg tjedna a parlament bi trebao usvojiti plan na plenarnoj sjednici do 8. ili 9. prosinca.
TOKIO - Japan je pozvao u petak Njemačku da istupi i pomogne zatvoriti sve širu rupu u financijama članica eurozone, poručivši Berlinu da bi trebao igrati vodeću ulogu u stvaranju zaštitnog mehanizma kojim će se uspješno prevladati problem dugova. Japan je zajedno s Kinom bio među prvim postajama kada je blok počeo u inozemstvu tražiti gotovinu kako bi održao prezadužene članice na površini. Ministar financija Jun Azumi izjavio je da Njemačka, najveće gospodarstvo na kontinentu, treba više učiniti ako želi da Europa izađe iz silazne spirale dugova koja prijeti da gurne svjetsko gospodarstvo u recesiju. "Važno je da Njemačka igra središnju ulogu u stvaranju čvrste sheme financiranja koja će se moći koristiti kao zaštitni zid", kazao je Azumi na konferenciji za novinare a prenio je Dow Jones Newswires.
FRANKFURT - Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi pozvao je u petak europske čelnike da hitro provedu u djelo odluku o povećaju zajmodavnih kapaciteta europskog kriznog fonda (EFSF). Na summitu u listopadu europski čelnici dogovorili su drugi paket pomoći za Grčku, kao i mjere koje bi trebale povećati zajmodavne kapacitete kriznog fonda za pomoć eurozoni, koji trenutno raspolaže sa 440 milijardi eura. Te odluke još nisu provedene u djelo i još nije jasno kako će zapravo zajmodavni kapaciteti biti povećani. Draghi je pozvao na njihovu "hitnu provedbu" tijekom bankarskog kongresa u Frankfurtu, uz konstataciju da su prošla četiri tjedna od summita, pitao je: "Što je s provedbom tih davno donesenih odluka?"
BRUXELLES - Predstavnici vlada 27 zemalja članica EU-a i Europskog parlamenta pokušat će u petak u Bruxellesu postići dogovor o proračunu za 2012., koji bi kombinirao štednju i oporavak, ali njihove su pozicije vrlo udaljene. Europski izvori smatraju da nije isključen neuspjeh pregovora ako dvije strane odbiju učiniti ustupke. Sastanak je organiziran u Bruxellesu i on je posljednji pokušaj da se postigne dogovor prije nego u ponedjeljak istekne rok za postupak mirenja. Europski parlament odlučio je krajem listopada suprotstaviti se vladama 27 država članica podržavši znatno povećanje europskog proračuna za 2012., dok države članice traže strogu štednju. Eurozastupnici su na plenarnoj sjednici u Strasbourgu prihvatili prijedlog proračuna za 2012. koji predviđa rashode od 133 milijardi eura, što je 5,2 posto više nego 2011., dok države članice prihvaćaju povećanje od najviše 2,02 posto.
BERLIN - Njemački i američki burzovni operateri Deutsche Boerse i NYSE Euronext nude ustupke u poslovanju s financijskim izvedenicama kako bi otklonili prigovore europskih regulatora na planirano spajanje. Dvije kompanije objavile su u petak da su u Bruxelles poslale prijedlog koji bi trebao "ukloniti postojeća preklapanja u segmentu izvedenica koje se temelje na pojedinačnim europskim dionicama i jamči nesmetano natjecanje u segmentu izvedenica koje se temelje na europskim kamatama i dioničkim indeksima". Trgovanje tim financijskim proizvodima naglo je poraslo proteklih deset godina, a Deutsche Boerse sa svojom Eurex platformom za trgovanje i NYSE s Liffe platformom drže veliki dio tog tržišta. Nakon udruživanja bit će daleko najveća burza derivata u Europi.
ZAGREB - Države članice EU-a postigle su ovaj tjedan dogovor o zakonskim prijedlozima kojima se želi smanjiti uporaba fosfata u deterdžentima za perilice posuđa i rublja, prenose europski mediji. Europska komisija predložila je 2010. zabranu fosfata i drugih fosfatnih spojeva u deterdžentima za pranje rublja. Nacrt uredbe u to vrijeme nije posebno spominjao deterdžente za perilice posuđa ili one koje se koriste u profesionalne svrhe. Nova ograničenja, koja nisu bila uključena u prvotni prijedlog Europske komisije, odnose se na zabranu uporabe fosfata u deterdžentima za perilice posuđa, ne samo rublja, što je pozdravio Europski parlament. Izmjena propisa ima za cilj smanjenje razina fosfatnih spojeva u otpadnim vodama koji uzrokuju eutrofikaciju, odnosno potiču bujanje alga u jezerima i rijekama zbog čega ribe ostaju bez kisika. Europski parlament trebao bi odobriti izmjene zakona na plenarnoj sjednici od 13. do 15. prosinca.
BUDIMPEŠTA - Mađarska vlada je objavila da namjerava tražiti sklapanje novog sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), pokušavajući time spriječiti potencijalne rasprodaje na tržištu nakon što im je agencija za kreditne rejtinge Standard & Poor's zaprijetila sniženjem rejtinga, izvijestio je tamošnji informativni portal origo.hu. Nagla odluka mađarske vlade da nakon prošlogodišnjeg prekida ponovo krene u razgovore s MMF-om kako bi sklopila novi sporazum donesena je bez prethodnih konzultacija sa središnjom bankom i obavijesti predstavnika MMF-a koji kažu da takav zahtjev nisu zaprimili. U MMF-u su odbacili izvješća da se pregovara o novom programu zajmova za Mađarsku. "MMF nije dobio zahtjev od mađarskih vlasti za pokretanje pregovora o programu pomoći", kaže se u njihovom priopćenju. Sniženje rejtinga u razred koji ne preporuča ulaganje izjednačilo bi Mađarsku s Rumunjskom koja ima sporazum s MMF-om.
LJUBLJANA - Problemi u eurozoni i prijeteće podjele EU-a na zemlje koje drži "njemačko sidro", te one koje će "potopiti oluja", mogli bi izazvati tešku političku krizu u Europi, piše ljubljansko "Delo", povodom dilema kako riješiti dužničku krizu i krizu zajedničke europske valute. "Zaslugom bivšeg kancelara Gerharda Schroedera i njegovih pravodobno izvedenih reformi Njemačka je krizu dočekala spremnija od ostalih. U svakim danom sve težoj financijskoj oluji, Njemačka sliči na solidno usidreni brod na koji se privezuju drugi brodovi, oni čija su sidra popustila. Njemačka diktira koliko brodova može ostati na njenom sidru, kako se ne bi svi potopili". Tako sve više dobivamo Europu sa državama koje su vezane na Njemačku, te Europu onih koje će oluja potopiti. A tu je i euroskeptična skupina koja se pita zašto je još uvijek u Europskoj uniji. Sve to čini eksplozivnu mješavinu za tešku političku krizu kontinenta", navodi slovenski list u komentaru.
NUSA DUA - Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon je u petak u sklopu regionalnog summita u Indoneziji pozvao sve bogatiju Aziju da preuzme svoju ulogu u borbi protiv siromaštva u svijetu. "Iako je Azija sve moćnija i utjecajnija, još nije preuzela sukladnu odgovornost u borbi protiv siromaštva", rekao je Ban poslovnim ljudima na marginama summita Saveza zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). Taj godišnji summit će obilježiti ulazak SAD-a i Rusije u regionalni blok u kojem se već nalaze Kina i Australija.
NEW YORK - Američki proizvođač zrakoplova Boeing ugovorio je s indonezijskim zračnim prijevoznikom Lion Airom posao vrijedan 21,7 milijardi dolara, što je najveća komercijalna narudžba u njegovoj povijesti. Indonezijski najveći privatni prijevoznik naručio je 230 zrakoplova zrakoplova kratkog doleta tipa 737. Ugovor uključuje i opciju za kupnju još 150 zrakoplova procijenjene vrijednosti 14 milijardi dolara. Boeing je dobio narudžbu samo nekoliko dana nakon što je objavio sporazum o prodaji 50 zrakoplova tipa 777 avioprijevozniku Emirates Airlines po kataloškoj cijeni od 18 milijardi dolara. Američki proizvođač zrakoplova rekao je da će narudžba Lion Aira, kada bude realizirana, biti rekordna "prema dolarskom iznosu i ukupnom broju zrakoplova".
LONDON - Cijene barela sirove nafte stabilizirale su se u petak u Londonu iznad razine od 109 dolara, poduprte slabijim dolarom, nakon značajnog pada u prethodnom danu kada su ih pritisnule dobitonosne prodaje. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu porasla je za 1,207 dolara, na 109,44, nakon što je u prethodnom danu pojeftinio 3,66 dolara. Na američkom tržištu cijene su bile više za 72 centa, te je njime trgovano po 99,54 dolara. Dan ranije bile su na gubitku 3,77 dolara, najvećem od 28. rujna. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u međuvremenu je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u četvrtak iznosila 110,83 dolara, što znači da je bila 1,43 dolara niža u odnosu na dan ranije.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale, već četvrti dan zaredom, jer se uvjeti financiranja u Europi i dalje pogoršavaju, na što ukazuje rast prinosa na obveznice članica eurozone. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks jutros pao 1,1 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Šangaju, Hong Kongu, Australiji i Južnoj Koreji potonule između 1,1 i 2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u minusu 1,7 posto. Unatoč napretku u Italiji i Grčkoj, rješenje dužničke krize u eurozoni još se ne nazire. Na nepovjerenje ulagača ukazuju sve teži uvjeti financiranja pojedinih članica tog bloka.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica oštro pale, drugi dan zaredom, jer rast prinosa na španjolske i francuske obveznice pokazuje da ne jenjavaju strahovanja ulagača od širenja dužničke krize u eurozoni. Dow Jones indeks pao je 134 boda, ili 1,13 posto, na 11.770 bodova, dok je S&P 500 potonuo 1,68 posto, na 1.216 bodova, a Nasdaq indeks 1,96 posto, na 2.587 bodova. Strahovanja da bi dužnička kriza mogla izazvati usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, a u eurozoni i novu recesiju, izazvala su jučer pad cijena dionica u svih 10 sektora S&P 500 indeksa. Zbog oštrog pada cijena nafte i sirovina, među najvećim su gubitnicima bili energetski i rudarski sektor, s padom od 2,1, odnosno 2,9 posto. S&P indeks tehnološkog sektora skliznuo je, pak, 2,2 posto, a pod snažnim je pritiskom, što je već uobičajeno, bio i financijski sektor.