PARIZ - Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) izvijestila je u ponedjeljak da su gospodarske aktivnosti u svim njezinim članicama usporile tijekom rujna. Indeks OECD-ovih vodećih pokazatelja osmišljen je kako bi ukazivao na točke zaokreta u gospodarskoj aktivnosti, a prati gospodarski rast u odnosu na dugoročni trend u pojedinim gospodarstvima. Podaci su pokazali usporavanje rasta u svim članicama OECD-a i velikim gospodarstvima u razvoju. Japan, Rusija i SAD bilježe povratak na uzlazni trend dok svi pokazatelji navode na zaključak da su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Velika Britanija, Brazil, Kina, Indija i eurozona na prekretnici i da će kliznuti prema silaznom trendu. U rujnu je OECD objavio kako očekuje usporavanje BDP-a u zemljama širom svijeta.
BERLIN - Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je u ponedjeljak da Europa mora napredovati prema političkoj uniji, a dužničku krizu eurozone nazvala je moguće "najtežim trenutkom za Europu" od Drugoga svjetskog rata. U jednosatnu govoru tisućama članova svoje Kršćansko-demokratske unije (CDU) Merkel je ponudila nove zamisli za rješenje krize. Na stranačkom kongresu u Leipzigu Merkel je jasno rekla da će Njemačka morati učiniti nove žrtve. Izazov je našem naraštaju dovršiti gospodarsku i monetarnu uniju u Europi i "stvoriti političku uniju", rekla je te ocijenila da će Njemačka i sama biti ranjiva budu li druge države uvučene u krizu, a 60 posto njemačkog izvoza plasira se u EU. Pritom je jasno rekla da postoji crvena linija koju Njemačka neće prijeći, te je odbacila zajedničke obveznice eurozone.
BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije dogovorili su u ponedjeljak nove restriktivne mjere protiv režima u Siriji, gdje je od ožujka ubijeno više od 3.500 ljudi. Ministri su dogovorili obustavu zajmova Europske investicijske banke (EIB) Siriji, a popis osoba kojima se zamrzava imovina i zabranjuje ulazak u EU proširen je na još 18 osoba koje su povezane sa sirijskim režimom koji je gušio prosvjede građana. EU je još ranija uvela mjere protiv 56 osoba u Siriji koje se smatraju odgovornima za represiju prema protivnicima režima. Također je zamrznuta imovina organizacijama i poduzećima koje podupiru režim u Damasku.
JERUZALEM- Izraelska vlada odlučila je u ponedjeljak da će nastaviti zadržavati prijenos poreznog prihoda koji duguje palestinskim vlastima, što je mjera koju je uvela prije dva tjedna nakon što su Palestinci primljeni u puno članstvo UNESCO-a. Jedan vladin dužnosnik je izjavio da su ministri glasovali za dalje zamrzavanje prijenosa prihoda koji vlada prikuplja u ime palestinskih vlasti. Ti prihodi, koji uključuju carinu na robu koja se uvozi na palestinske teritorije, iznosi oko 100 milijuna dolara na mjesec. Izraelska vlada je 1. studenoga, dan nakon odluke UNESCO-a o prijemu Palestinaca u punopravno članstvo te organizacije, donijela odluku o zamrzavanju daljnje isplate poreza i carina koje je do sada prikupljala za palestinske vlasti.
LJUBLJANA - Nadzorni odbor slovenskog Mercatora i vlasnici zainteresirani za prodaju većinskog udjela u najvećem slovenskom trgovinskom lancu konzorciju kupaca koje vodi koncern Agrokor održali su u ponedjeljak sastanak vezan oko daljnjih pregovora. Nadzorni odbor zadužio je upravu Mercatora da najkasnije u tri slijedeća tjedna na osnovi danas potvrđenih pregovaračkih polazišta obavi pregovore o potpisivanju dvaju dokumenata kojima se štite interesi skupine Mercator, te da o tome izvijesti Nadzorni odbor na slijedećem sastanku sazvanom za 2. prosinca. Slovenski radio je u vezi sa sastankom Nadzornog odbora i Uprave Mercatora javio da najviše zadrški oko postizanja sporazuma o prodaji Mercatora imaju sindikati, pri čemu su najzabrinutiji pitanjem održanja radnih mjesta u režijskim službama, odnosno upravi.
ZAGREB/MILANO - Talijanski bankovni div Unicredit u ponedjeljak je izvijestio da je treće tromjesečje zaključio s neto gubitkom od 10,64 milijardi eura, poglavito zbog niza jednokratnih otpisa, dok je u istom razdoblju prošle godine poslovao s neto dobiti od 335 milijuna eura. Kao glavne razloge gubitka u poslovanju u banci navode otpis goodwilla u iznosu 8,7 milijardi eura, povezan s akvizicijama, uključujući i poslovne operacije u Ukrajini i Kazahstanu. Ukazuju i na otpis 135 milijuna eura grčkog duga, kao i dodatni otpis u nekim ograncima, poput Hypovereinsbanka i Bank Austria. Podaci za devetomjesečno razdoblje pokazali su neto gubitak u poslovanju u visini 9,32 milijarde eura. UniCredit je jedina talijanska banka koja je početkom mjeseca uvrštena na listu financijskih institucija važnih za stabilnost svjetskog financijskog sustava i ujedno je globalno najrašireniji talijanski zajmodavac, s operacijama u 22 zemlje svijeta.
VERONA/ZAGREB - Talijanska banka Banco Popolare ostvarila je konsolidiranu neto dobit od 324 milijuna eura u devetomjesečnom razdoblju zaključno s krajem rujna, otpisavši značajan iznos grčkog duga, a najavila je i jačanje kapitala sukladno zahtjevima europskih regulatora. Ako se izuzmu jednokratne stavke, neto dobit iznosila je 151 milijun eura, navode u talijanskoj banci. Na dan 30. rujna izloženost banke državnim obveznicama iznosila je 11,2 milijarde eura, od čega je čak 96,6 posto (odnosno 10,81 milijardi eura) otpadalo na talijanske državne obveznice, stoji u priopćenju. Grupa je otpisala značajan dio grčkog duga, te je on na kraju rujna iznosio 39 milijuna eura, u odnosu na nominalnu vrijednost od 96 milijuna eura. Stopa adekvatnosti kapitala (Core Tier 1) iznosila je na kraju rujna 6,5 posto.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica oslabila su u ponedjeljak nakon što je ulagače zabrinuo skok kamata na aukciji talijanskih petogodišnjih obveznica na najvišu razinu od uvođenja eura. Indeks Londonske burze Ftse oslabio je tako 0,6 posto, na 5.513 bodova. Frankfurtski DAX bio je na gubitku 1,2 posto, spustivši se na 5.987 bodova, a na istom je postotnom gubitku bio i pariški CAC, kliznuvši na 3.112 bodova. Italija je na aukciji petogodišnjih državnih obveznica u ponedjeljak uspjela prikupiti tri milijarde eura, što je nakratko osokolilo ulagače, da bi ih potom prizemljila rekordna kamata od 6,29 posto. Na aukciji u prošlom mjesecu iznosila je 5,32 posto.
LONDON - Euro je u ponedjeljak oslabio prema dolaru na međunarodnim tržištima, budući da je splasnuo ionako kolebljivi optimizam u vezi izgleda za ključnim reformama pod novim vladama u Italiji i Grčkoj, pa su se ponovno u prvom planu našli golemi dužnički problemi koji i dalje potresaju eurozonu. Euro je tako tijekom dana prema dolaru oslabio 0,75 posto i njime se trguje po 1,3648 dolara. Drži se time osjetno ispod najviše razine tijekom dana od oko 1,3815 dolara, dosegnute na platformi EBS. Na još većem gubitku bio je prema jenu, od oko 0,9 posto, i njime se trgovalo po 105,09 jena. Dolar je također oslabio prema jenu, spustivši se nakratko na 76,811 jena, najnižu razinu od intervencije središnje japanske banke zadnjeg dana listopada.