Više od 50 izaslanika iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Srbije i Slovenije dogovorili su daljnje korake ka uspostavi prvog zaštićenog područja u svijetu koje će dijeliti i njime zajednički upravljati Hrvatska, Austrija, Mađarska, Srbija i Slovenija. Prvi sljedeći korak je predaja UNESCO-u nominacija iz Austrije, Srbije i Slovenije za njihove dijelove rezervata. Hrvatska je to učinila krajem rujna ove godine, a Mađarska još 2009. godine, priopćio je WWF, koji je s mađarskim Ministarstvom ruralnog razvoja organizirao konferenciju.
Olga Jovanović iz WWF-a u Hrvatskoj istaknula je kako je rezultat konferencije veliki uspjeh. "Na uspjeh konferencije sjenu, međutim, bacaju kontroverzni planovi za to golemo zaštićeno područje. U listopadu ove godine hrvatsko ministarstvo zaštite okoliša započelo je studiju procjene utjecaja na okoliš za projekt čiji je plan kanalizirati 53 riječna kilometra Dunava koji predstavljaju granicu između Hrvatske i Srbije. Time bi bio prekinut prirodni tok Dunava prijeteći srcu Rezervata biosfere – hrvatskom Parku prirode Kopački rit i srpskom Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje", navodi WWF.
WWF stoga poziva hrvatsku vladu da zaustavi destruktivne planove na prirodnom Dunavu, jer, ističe, područje Mure, Drave i Dunava predstavlja najveće riječno zaštićeno područje u Europi.
Ukupne veličine veće od 800.000 hektara jedinstvenih riječnih krajolika i močvara, osiguravajući staništa za rijetke vrste poput orla štekavca, jesetre ili vidre, područje Mure, Drave i Dunava jedno je od najvećih europskih blaga u smislu biološke raznolikosti, ističe Olga Jovanović iz WWF-a u Hrvatskoj.
Ta svjetska nevladina udruga za zaštitu prirode podjeća kako su u ožujku ove godine Hrvatska, Austrija, Mađarska, Srbija i Slovenija potpisale ministarsku deklaraciju kojom ujedinjuju svoja zaštićena riječna područja pod nazivom "Međunarodni rezervat biosfere".