ZAGREB - Hrvatski izvoznici profitirat će od ulaska Hrvatske u Europsku uniju samo ako se dobro pripreme, opći je zaključak rasprave s današnjeg poslovnog skupa "Što nas čeka nakon ulaska u EU?" u organizaciji udruge Hrvatski izvoznici. Predsjednik Udruge Darinko Bago predlaže izradu analize prednosti i slabosti hrvatskog izvoznog sektora kako bi se dobre strane razvile, a loše korigirale te kako bi izvoznici znali što ih čeka nakon ulaska u EU. Savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za gospodarstvo Boris Cota upozorava da se ulazak u EU ne mora pozitivno odraziti na vanjskotrgovinsku bilancu što su osjetile mnoge zemlje koje su se pridružile EU-u, a nisu bile izvozno konkurentne. To se, kaže, može dogoditi i Hrvatskoj čija nekonkurentnost proizlazi iz visokih troškova rada odnosno rasta plaća većeg od rasta produktivnosti. Oprezan u pogledu hrvatskih izvoznih perspektiva je i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika Ante Babić koji smatra da će se oni koji budu formirali vladu nakon izbora, začuditi kakvo stanje ih je dočekalo te će u pomoć morati zvati MMF. Potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević odgovora da se Hrvatskoj ulaskom u EU otvaraju velike prilike, da nam MMF ne treba i da se možemo pohvaliti makroekonomskom stabilnošću. No predsjednik HUP-a Ivan Ergović tvrdi da hrvatsko gospodarstvo kako izgleda danas, nema većih izgleda u EU-u.
MAKARSKA - Predsjednica vlade Jadranka Kosor danas je u Makarskoj označila početak radova na izgradnji novog lukobrana sa 110 vezova na površini od oko 2000 četvornih metara, u koji će biti uloženo oko 20 milijuna kuna. Premijerka je naglasila da je taj projekt izvanredno važan i za makarsko i za hrvatsko za gospodarstvo i turizam, posebice kad Hrvatska postane članicom Europske unije. U prvoj fazi bit će uloženo blizu 13 milijuna kuna, najavila je premijerka dodavši da je Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) donirala 4,5 milijuna kuna za nabavu kamena koji će biti ugrađen u taj lukobran. Kamen će biti dovezen iz mjesta gdje se probija tunel "Sveti Ilija" kroz Biokovo. Naglasila kako je vlada od 2004. do 2011. u izgradnju, obnovu i dogradnju 70 luka na Jadranu uložila 360 milijuna kuna. "U zadnje dvije godine, od kada sam ja premijerka, u hrvatske smo luke uložili 140 milijuna kuna", kazala je. Gradonačelnik Marko Ožić Bebek upozorio je kako je makarska luka dijelom nesigurna te da na to upozoravaju nautičke karte, ali da će gradnjom lukobrana to biti uklonjeno.
ZAGREB - U tri godine programa "Dovesti svoju kuću u red" za poboljšanje energetske učinkovitosti u oko tri tisuće zgrada u vlasništvu i na korištenju hrvatske Vlade, koja s uredom UNDP-a u Hrvatskoj od 2008. provodi taj program, ušteđeno je nešto više od 20 milijuna kuna na troškovima energenata i vode, istaknula je voditeljica programa Vlasta Zanki na predstavljanju aktivnosti iz programa. Kroz edukaciju za taj program je prošlo 6.600 ljudi iz državne uprave. Ostvarene uštede u zadnje tri godine možda se ne čine još velike, ali su važne, jer se godišnje za energiju i vodu u tim zgradama troši oko 450 milijuna kuna. Pravilnim provođenjem programa moguće su i veće uštede, 10 do 30 posto godišnje odnosno 45 do 135 milijuna godišnje, navela je Zanki. Trajanje programa predviđeno je do 2013. Program se provodi u svih 16 ministarstava, Hrvatskom saboru, Uredu Predsjednika i Državnom hidrometeorološkom zavodu, a slični se programi provode i u drugim državnima institucijama te javnim zgradama u županijama. Na današnjem se predstavljanju programu pridružila i Hrvatska banka za obnovu i razvoj.
ZAGREB - Novi Geoinformacijski sustav ribarstva (GISR) uspostavljen je zbog potreba raspolaganja odgovarajućim i realnim podacima o sektoru, primjerice podacima o ulovu, ribolovnoj floti, ribolovnom naporu, iskrcaju i prodaji proizvoda ribarstva, istaknuto je na prezentaciji GISR-a u Ministarstvu poljoprivrede. Riječ je o sustavu prikupljanja, pohrane, obrade i razmjene podataka vezanih uz ribarstvo, koji su jednako potrebni ribarstvenoj administraciji, drugim službama uključenim u poslove vezane u ribarstvo, kao i krajnjim korisnicima - ribarima, pomorskoj policiji, izvoznicima. U tehničkom smislu, osnova GISR-a je baza podataka na koju se nadovezuju različite cjeline te web-aplikacije. Danas postoji 12 cjelina te nekoliko web-aplikacija. Jedna od najznačajnijih i za izvoznike najkorisnijih je sustav izdavanja certifikata za izvoz ribe iz hrvatskog ulova. Jedan od najznačajnijih podsustava GISR-a sustav VMS-a (satelitskog praćenja plovila), a uspješno je implementiran na svim plovilima dužim od 18 metara. Danas je instalirano 256 uređaja za satelitsko praćenje plovila, a u tijeku je daljnji razvoj sustava.
ZAGREB - Sindikat hrvatskih željezničara najavio je danas da će u utorak, 25. listopada, organizirati javni prosvjed kako bi upozorio na neodrživo stanje na HŽ-u. Okupljanje prosvjednika počet će u 10 sati na Glavnom kolodvoru odakle će kolona krenuti prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (pred "kockicu"), gdje će u 11 sati održati prosvjedni skup, navodi se u pismu sindikata upućenom Vladi. Sindikat u pismu podsjeća da kontinuirano upozorava na propadanje HŽ-a, loša zakonska rješenja i poslovne odluke menadžmenta pojedinih tvrtki, neredovitost isplate materijalnih prava i sve teže uvjete rada, no bez rezultata.
ZAGREB - U Hrvatskoj je ove godine proizvedeno 782 tisuće tona pšenice, što je 15 posto više nego lani, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku o ostvarenim prirodima ranih usjeva sa stanjem 15. kolovoza. Prosječna je proizvodnja pšenice po hektaru iznosila 5,2 tone. Prethodni podaci DZS-a također pokazuju da su u 2011. u odnosu na prošlu godinu povećani ostvareni prirodi ječma, zobi i uljane repice. Proizvodnja ječma povećana je za 13 posto, na 194 tisuće tona, a prosječna je proizvodnja ječma po hektaru iznosila 4 tone. Ukupan prirod zobi od 77 tisuća tona je za čak 60 posto veći nego prošle godine, dok je proizvodnja uljane repice povećana za 48 posto, na 49 tisuća tona. Prosječno je po hektaru proizvedeno 3,1 tona zobi, a uljane repice 2,8 tone po hektaru.
ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze danas su blago oslabili, jer zbog niske likvidnosti i izostanka važnijih korporativnih vijesti tržište nema snage pratiti pozitivna kretanja na svjetskim burzama. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,43 posto, na 1.794 boda, a Crobex10 0,61 posto, na 986 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 3 milijuna kuna, što je otprilike milijun kuna više nego u petak u ovo doba. U najvećem fokusu investitora dionica je Belja, zasad jedina s milijunskim prometom. Cijena joj je skočila 6,89 posto, na 100,8 kuna. Slijedi dionica HT-a, sa 440.000 kuna prometa. Cijena joj je oslabila 0,19 posto. Među likvidnijim izdanjima, po skoku cijene za 3,23 posto ističe se dionica Petrokemije. Slijedi dionica AD Plastika, s rastom cijene za 1,88 posto, te Ericssona Nikole Tesle 0,86 posto. Većina ostalih dionica bilježi pad cijene.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnici Hrvatske narodne banke ojačala prema euru za 0,01 posto u odnosu na tečajnu listu od petka. Srednji tečaj eura na tečajnici HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,471676 kuna. Na vrijednosti je prema kuni izgubio danas i američki dolar, za 0,62 posto, na 5,390820 kuna. Istodobno je švicarski franak ojačao prema kuni za 0,08 posto, a britanska funta za 0,16 posto. Srednji tečaj franka iznosi 6,087401 kunu, a funte 8,589121 kunu.