OSIJEK - Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor izjavila je danas u Antunovcu odgovarajući na novinarski upit o tome hoće li biti sankcija za ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića zbog slučaja sa srbijanskim optužnicama kako je "teško prihvatljivo da ministar smatra kako su to činjenice o kojima nije trebalo obavijestiti predsjednicu vlade". Nakon obilaska gospodarske zone u Antunovcu predsjednica vlade Kosor rekla je, na upit novinara, kako s ministrom Bošnjakovićem razgovara i razgovarat će o činjenicama koje je i sam ministar iznio u javnost, ali drži da ju je "Ministarstvo pravosuđa trebalo istoga trenutka obavijestiti". Na novinarski upit kako to da je predsjednik Ivo Josipović znao za posljednje optužnice iz Srbije, a ona nije, premijerka je odgovorila da je, ako je predsjednik o tome dobio informaciju, pitanje odakle ju je dobio te da bi voljela da ju je o tome obavijestio. Ako je predsjednik Josipović imao informaciju o tome, mislim da je trebao, bez obzira na to što je u svome radu potpuno neovisan, o tome obavijestiti vladu, ocijenila je premijerka Kosor. Dodala je da bi ona da je imala takvu informaciju o tome obavijestila predsjednika Josipovića iako on, u skladu sa svojom ustavnom ulogom, "nema nikakve obveze niti zadaće" vezane uz takve optužnice. "Da sam znala za optužnice odmah, učinila bih nekoliko koraka, a prije svega bismo obavijestili hrvatske branitelje na koje se optužnice odnose, tako da znaju što ih može čekati", rekla je premijerka Kosor.
ZAGREB - Prijedlog zakona kojim se ništetnima i bez pravnog učinka utvrđuju svi pravni akti bivše JNA te pravosudnih tijela bivše SFRJ i Srbije jednoglasno je danas podržao saborski Odbor za veterane, čiji su članovi u raspravi istaknuli da su optužnice za ratni zločin koje iz Srbije dolaze u Hrvatsku skandalozne jer se temelje na iznuđenim iskazima hrvatskih zatočenika u srpskim logorima. Obrazlažući zakonski prijedlog državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Zoran Pičuljan rekao je da je zakon reakcija na srpski pokušaj da svoju represivnu vlast proširi na područje svih zemalja sljednica bivše države kao i na postupanje Srbije koje je suprotno međunarodnom pravu. Dopredsjednik Odbora Josip Đakić smatra da je zakon trebalo donijeti i ranije, kako bi se skinula stigma s optužnica koje su utemeljene na prisili i iznudi te zatočeništvu hrvatskih branitelja, no naglasio je da zakon i dalje neće riješiti problem mogućih uhićenja optuženika izvan granica Hrvatske. Đakić smatra kako je optužnice za ratne zločine trebalo vratiti, a Srbiju "poučiti" da ona kao agresor ne može pisati takve optužnice. "Ovim ćemo skinuti provokaciju sa 44 optužnice i nadam se da će kompetentni ljudi iz Ministarstva pravosuđa i Državnog odvjetništva i dalje surađivati s tijelima Republike Srbije, ali ne na ovaj način nego kako to stoji u zakonu", rekao je Đakić koji drži da naša pravosudna tijela nisu dobro odradila posao u vezi s optužnicama iz Srbije.
ZAGREB - Većina saborskih klubova podržala je danas dopune Zakona o medicinskoj oplodnji, koje su oporbeni ocijenili potvrdom da je važeći zakon loš, a vladajući pokazateljem da vlast sluša glas struke. Vesna Pusić je najavila da će Klub HNS/HSU-a podržati vladin prijedlog, ali i napominula da je vladajuća većina 2009., kada ga je donosila, o zakonu govorila kao najboljem mogućem rješenju, a oporbene kritike, pa i one kojima se tražilo upravo ono što se sada predlaže, s indignacijom odbacivala. "Tada ste govorili da je zakon bio najbolje rješenje, da bi sada taj najbolji zakon mijenjali u njegovim bitnim odrednicama. To je kao da netko kaže kako je najbolja ideja bila da bude crno, a zato se danas mijenja u bijelo", poručila je Pusić vladajućima. Naglasila je da su za HDZ ograničavanje "vađenja" jajnih stanica na tri po postupku te apsolutna zabrana zamrzavanja zametaka prije dvije godine bili etički neprihvatljivi, a sada više nisu. "Igrate se sa sudbinama i životima ljudi koji rješavaju svoje probleme", poručila je HDZ-u, te pozvala ministra Darka Milinovića da prizna kako je dvije godine griješio. Istoga je stava i Mirando Mrsić koji je najavio da će SDP biti suzdržan prema zakonskim dopunama, ocijenivši da je više postupaka medicinske oplodnje te više rođene djece posljedica zdravstvene politike i većeg ulaganja, a ne zakona, kako to tvrdi Milinović.
ZAGREB - Igrajte se riječima, pa i kanticama i lopaticama, ali ne i ljudskim sudbinama poručila je danas Ingrid Antičević Marinović (SDP) ministru zdravstva i socijalne skrbi Darku Milinoviću u raspravi o dopunama Zakona o medicinskoj oplodnji. Žensko tijelo ministru Milinoviću služi kao poligon gdje će on demonstrirati svoju moć, a to se ne smije dogoditi. Glas žena se ovdje mora čuti, rekla je Antičević Marinović na što je reagirala Karmela Caparin (HDZ): "Sram Vas bilo kolegice niti jedno žensko tijelo nije poligon". "Sram vas bilo, to je rekao vaš ministar", uzvratila jer Antičević Marinović na što je potpredsjednik Sabora Josip Friščić ustvrdio: "Tražili ste više glasa za žene, a sada kada su se dvije javile vidite kako to izgleda". Iako je, kako je rekao SDP-ovac Nenad Stazić, svjestan da se izlaže opasnosti da ga HDZ tuži zbog verbalnog delikta kao i njegovog stranačkog kolegu Željka Jovanovića, ipak je ustvrdio da se dvije godine parovi u medicinski potpomognutoj oplodnji tretiraju na izrazito sadistički način. Ministru Milinoviću zamjerio je "probleme s logikom" koji je, po Stazićevim tvrdnjama, rekao "Nikad nećete dopustiti zamrzavanje zametaka zato što ćete to dopustiti". Medicinski potpomognuta oplodnja je, kako je kazao, prije svega etično pitanje. Budite logični, pa ako nešto smatrate neetičnim nemojte to stavljati u zakon i hvaliti se da ste etični, poručio je Stazić Milinoviću.
ZAGREB - Saborsko Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) nije danas odobrilo zahtjev vukovarskog gradonačelnika Željka Sabe da HDZ-ovcu Petru Mlinariću skine zastupnički imunitet, kako bi ga SDP-ov gradonačelnik na sudu mogao kazneno goniti zbog klevete. Sukladno dosadašnjoj praksi da zastupnicima ne skida imunitet na temelju privatne tužbe za klevetu, kakva je ona Sabova, MIP nije odobrio pokretanje kaznenog postupka protiv Mlinarića. Sabo je Mlinarića tužio prošle jeseni, potaknut njegovom tadašnjom izjavom u Hrvatskom saboru da je "Sabo uz pomoć oficira JNA iz okupiranog Vukovara, kada su po gradu ubijani njegovi sugrađani, izvezao svoj automobil". To, rekao je tada Mlinarić, mogu posvjedočiti brojni svjedoci. Mlinarić je tada u Saboru pročitao i pismo kojim mu se, rekao je, obratilo šestero zaposlenika vukovarske gradske uprave koji su se, budući da su bliski HDZ-u, u novoj sistematizaciji gradske uprave našli na popisu neraspoređenih jer su im radna mjesta ugašena. Iz ureda vukovarskog gradonačelnika nedugo potom je potvrđeno da će Sabo tužiti Mlinarića jer je "tijekom zasjedanja Hrvatskoga sabora javno iznio niz neistinitih tvrdnji koje vrijeđaju njegovu (Sabovu) čast i ugled".
ZAGREB - Vrhovni sud danas je ponovno raspravljao o oslobađajućoj presudi bivšem policijskom specijalcu Mihajlu Hrastovu, optuženom za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice pripadnika neprijateljskih postrojbi na Koranskome mostu 1991. a njegovi branitelji očekuju da će odluka biti objavljena u idućih mjesec dana. Hrastovljevi odvjetnici, koji su u ovom slučaju već peti put pred Vrhovnim sudom, kažu da je ovaj slučaj odlukom Ustavnog suda "vraćen na 2007. godinu", kada je Hrastova karlovački Županijski sud treći put oslobodio optužbe za ratni zločin. Zbog toga je vijeće Vrhovnog suda danas razmatralo žalbu karlovačkog tužiteljstva koje se ne slaže s oslobađajućom presudom. Sudac izvijestitelj Dražen Tripalo na sjednici je ukratko iznio sve bitne detalje ovog slučaja, kao i razloge koje je karlovački sud naveo u oslobađajućoj presudi. Osim o žalbi tužiteljstva iznio je i stav koji je obrana zauzela u odgovoru na žalbu. Ako Vrhovni sud potvrdi oslobađajuću presudu, Hrastov će biti slobodan, a ako se prvostupanjska presuda prinači u osuđujuću, imat će pravo još jedne žalbe Vrhovnom sudu. Treća mogućnost je da se presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, a na tu odluku nema prava žalbe. Jedno od najdužih suđenja za ratni zločin pred vrhovnim se sucima iznova našlo jer je krajem prošle godine Ustavni sud ukinuo osuđujuću presudu koju je Vrhovni sud donio nakon tri oslobađajuće presude karlovačkog Županijskog suda i dva ponovljena suđenja.
VINKOVCI - Pitkom vodom iz javnoopskrbnoga sustava u Hrvatskoj koristi se 80 posto kućanstava, a najmanji broj priključaka na javnu vodovodnu mrežu imaju Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija, rečeno je na 15. znanstveno-stručnom skupu "Voda i javna vodoopsrkba" na kojem je glavna tema bila "Voda za gradove - odgovor na urbani izazov". Po riječima Željka Dadića iz Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo (HZZO), koji je sudionike skupa - mnoge znanstvenike i stručnjake iz područja vodoopskrbe i očuvanja zaštite zdravlja i okoliša - upoznao s rezultatima praćenja i promatranja izvorišta i vode za piće iz razvodne mreže u Hrvatskoj u 2010. godini, po kojima, kako je rekao, možemo biti zadovoljni sa zdravstvenom ispravnošću vode za piće. "Monitoring je obveza koja bi se morala provoditi. Neke županije međutim to poštuju, a neke ne, iako su sredstva za monitornig osigurana u cijeni vode", rekao je i upozorio kako zadovoljavajuća zdravstvena ispravnost vode u Hrvatskoj, nažalost, nije rezultat "naših zasluga", nego ponajprije objektivnih okolnosti, poput slabe razvijenosti, nedovoljne industrijalizacije i nenaseljenosti.
ZADAR - Svjedočenjem jedinoga preživjelog vatrogasca Frane Lučića na Županijskome sudu u Zadru nastavljeno je suđenje bivšem šibensko-kninskome vatrogasnom zapovjedniku Draženu Slavici, optuženom za kornatsku tragediju u kolovozu 2007. godine. Suđenje je počelo čitanjem Lučićeva iskaza danog u istrazi, koji je dopunio današnjim svjedočenjem. Prisjećajući se toga kobnog dana, Frane Lučić je rekao kako su, pošto su stigli na otok Kornat i izišli iz helikoptera, odmah krenuli prema kruški s vodom koja je bila oko jedan kilometar dalje. "Ubrzo smo naišli na vatru, dolazila nam je s leđa, okrenuli se i počeli bježati, no vatra je bila prebrza", rekao je Lučić. "Vatra je bila oblika polumjeseca, donja fronta je bila brža od gornje. Mene i kolege vatrogasce koji nisu poginuli odmah na mjestu uhvatila je gornja fronta koja je bila sporija. Tek puno kasnije sam saznao da su mi kolege poginuli", posvjedočio je Lučić, dodajući da mu je vatra bila visoka otprilike do bedara i da je u nekoliko sekunda prešla preko njega. Rekao je i kako misli da ga je spasila kaciga koju je imao na glavi. Lučić je ustvrdio kako je akcija spašavanja zakazala te da su pomoć čekali dva do tri sata. Pokušao je zvati pomoć mobitelom, ali nije bilo signala. Prvi ih je pronašao kolega Joško Klarić koji je mu rekao: "Ajme, dico, izgorili ste, sin mi je tu, a ne mogu ga pronaći."
RIJEKA - Na Županijskome sudu u Šibeniku određeni su sudski vještaci u istrazi protiv Tomislava Horvatinčića – splitska tvrtka CONMAR obavit će nautičko vještačenje, a vještak elektroničke struke Miroslav Baće vještačit će GPS i mobilne uređaje, doznaje se danas od zastupnice obitelji dvoje talijanskih nautičara koji su poginuli kad je na njihovu jedrilicu naletio gliser zagrebačkog poduzetnika. Odvjetnica iz Rijeka Anamari Laškarin rekla je da je sa šibenskoga suda dobila informaciju da je spis poslan vještacima. Dodala je kako nije dobila pisano očitovanje na zahtjev u kojem je od državnog odvjetništva zatražila da kao stranka u postupku traži izuzeće predsjednika šibenskoga suda Sanibora Vuletina, istražnog suca Branka Ivića i predsjednika kaznenog odjela tog suda Igora Ninića. U zahtjevu je navela da se postupak od početka vodi tako da dovodi u sumnju nepristranost sudaca te da je vođenje spisa suprotno zakonskim odredbama i sudskom poslovniku. Tomislav Horvatinčić udario je 16. kolovoza motornom jahtom "Santa Marina" nedeleko od otoka Barilca i Maslinovika u jedrilicu, pri čemu je poginuo talijanski bračni par koji je bio na njoj.
ZAGREB - Stranke Jedino Hrvatska, Akcija za bolju Hrvatsku i Hrvatska demokršćanska stranka osnivaju izbornu i referendumsku koaliciju Savez za Hrvatsku i nude alternativu pristupanju Hrvatske Europskoj uniji koju smatraju pogubnom za Hrvatsku, njezinu suverenost i samostalnost, najavili su danas njihovi čelnici na konferenciji za novinare. Predsjednici stranaka Jedino Hrvatska, Milovan Šibl, Akcije za bolju Hrvatsku, Željko Sačić i zamjenik predsjednika Hrvatske demokršćanske stranke, Petar Kaćunko najavili su izlazak na predstojeće parlamentarne izbore te zajednički nastup na referendumu o pristupanju Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. Šibl je ustvrdio kako će se na izborima i referendumu odlučivati o očuvanju hrvatske samostalnosti i suverenosti kakva je izborena u Domovinskom ratu i priznata od Ujedinjenih naroda, jer ulaskom u Europsku uniju, među većim državama i brojnim narodima, to više nećemo moći te dodao da tome u prilog govore broja iskustva iz prošlosti. Hrvatska danas još može odlučivati koliko će proizvesti šećera ili mlijeka, što će biti s Inom, ali ulaskom u EU više neće moći, upozorio je Šibl. Kada nam kažu da EU nema alternativu poručujemo im da slobodna i samostalna Hrvatska nema alternativu, a kada nas pitaju što je alternativa EU, mi pitamo što je alternativa hrvatskoj slobodi i samostalnosti, rekao je Šibl.
ZAGREB - Sindikat zaposlenih u hrvatskome školstvu Preporod čestitao je svim učiteljima i nastavnicima današnji Svjetski dan učitelja te je poručio vlastima da je najskuplji učitelj onaj koji je slabo i nepravedno plaćen. Poruku vlastima poslao je s današnje konferencije za novinare predsjednik tog sindikata Željko Stipić, najavljujući da je to u dosadašnjem sastavu posljednja konferencija tog sindikata koji će ovoga vikenda imati izbornu skupštinu na kojoj će biti izabrano novo vodstvo. Sažimajući, kako je rekao, stanje u osnovnome i srednjemu školstvu između dvaju svjetskih dana učitelja, ocijenio je da je posljednja godina mandata aktualne vlasti gotovo po svemu što se događalo razdoblje stagnacije i preživljavanja odgojno-obrazovnog sustava. Osvrnuvši se uoči parlamentarnih izbora na predizborne programe dviju najvećih hrvatskih političkih stranaka - HDZ-a i SDP-a, rekao je kako iz njih iščitava da im obrazovanje nije prioritetna tema. Stipić ipak očekuje da će biti nekih predizbornih obećanja, ali smatra kako bi bilo bolje da ih nema jer izlaza iz teškog stanja u kojem su odgoj i obrazovanje ne može biti bez bitno promijenjena odnosa prema sustavu odgoja i obrazovanja te većeg izdvajanja novca iz proračuna.
OSIJEK - Nakon restauratorskih radova koji su trajali devet godina, u povijesnoj osječkog jezgri na Trgu Svetoga Trojstva premijerka Jadranka Kosor otvorila je danas obnovljeni pil Presvetoga Trojstva i izložbu o prapovijesti na ovim prostorima u Arheološkome muzeju, gdje je predstavljena i izložba o tijeku obnove zavjetnoga pila. Osječka Tvrđa i obnovljeni pil Presvetoga Trojstva hrvatski su barokni biseri koji govore o bogatoj kulturnog baštini kontinentalne Hrvatske, rekla je Kosor. Podsjetila je na 18. stoljeće, kada je tim dijelom Hrvatske vladala kuga i kada je kao zavjetni kip izgrađen spomenik Presvetoga Trojstva "koji je danas osvanuo u svojemu punom sjaju i ljepoti". Osječka Tvrđa i ovo vrijedno umjetničko djelo govore o ljudskim postignućima kroz povijest i obvezi da se, unatoč recesijskim vremenima, mora ulagati u kulturu zbog budućnosti, rekla je, dodajući kako je Ministarstvo kulture u obnovu zavjetnog kipa uložilo dva milijuna kuna od ukupno uloženih 2,5 milijuna. Podsjetila je kako je država u obnovu zgrade i otvaranje Arheološkoga muzeja 2007. godine, koji je također u osječkoj Tvrđi, uložila 76 milijuna kuna. Izrazila je zadovoljstvo "posebno zbog mladih koji mogu uživati u prelijepim kulturnim bogatstvima osječke Tvrđe". Premijerka Kosor posebno je zahvalila hrvatskim braniteljima i njihovim obiteljima te obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, ističući kako su hrabri Osječani dali velik doprinos u Domovinskom ratu.
ZAGREB - Knjiga Željke Lovrenčić "Književni prikazi i drugi zapisi" objavljena u Maloj knjižnici Društva hrvatskih književnika (DHK) predstavljena je danas u DHK u Zagrebu. O knjizi su govorili jezikoslovka Sanja Vulić, književni kritičar Davor Šalat i autorica Željka Lovrenčić. Prof. Vulić smatra kako je knjiga spoj hispanistike, kroatistike i hispanističke kroatistike. "Autorica je između ostaloga otvorila vrata hrvatskoj književnosti u španjolsko govorno područje", rekla je dodavši kako su tekstovi uvršteni u knjigu objavljivani zadnjih sedam godina u raznim novinama i časopisima. Ocijenila je kako obiluje brojnim podatcima te dodala da autorica komparativno prati latinskoameričku književnost. Smatra kako je posebno važan prilog o bolivijskoj književnosti, koja je kod nas uglavnom nepoznata, a posebno je istaknula autoričin doprinos u praćenju hrvatskoga udjela u čileanskoj književnosti. "Autori te književnosti su spona između hrvatske i čileanske kulture", rekla je dodavši kako hrvatski autori poput Marka Burina imaju udjela i u peruanskoj književnosti. Po Šojatovim riječima autorica komparativističkim pristupom prati odnos hrvatofone i hispanofone književnosti sa značajkama izričite aktualnosti. Lovrenčić postavlja kulturološki most izme dvaju udaljenih svjetova i kultura, rekao je podsjetivši kako je posebno u knjizi istaknula doprinos hrvatskih iseljenika hispanskoj književnosti.
ZAGREB - Izložba djela iz zagrebačke Moderne galerije pod nazivom "Hrvatska umjetnost u europskom kontekstu na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće" otvara se 21. listopada u Središnjemu muzeju u Ulmu u njemačkoj pokrajini Baden-Wuerttembergu. Izložba obuhvaća 100 djela, od toga 90 slika i deset skulptura, dijelom nastalih u 19. stoljeću i u prva tri desetljeća 20. stoljeća. U povodu toga velikog predstavljanja Moderne galerije u Njemačkoj, ravnateljica Biserka Rauter-Plančić istaknula je da je izložba pripremana tri godine te da je "incijativa došla od Joakima Uhlmanna, tadašnjeg ministra znanosti i kulture pokrajine Baden-Wuerttembergs, koji se oduševio građom Moderne galerije". Ugovor o izložbi popisan je 2010., a kada je donesena zajednička odluka organizatora o koncepciji i naslovu izložbe, kustosica Moderne galerije Ivana Rončević-Elezović izabrala je djela za predstavljanje u Ulmu.