ZAGREB - Hrvatska je Vlada pripremila izmjene i dopune Zakona o privatizaciji Ine, one se prevode na engleski i sutra će biti poslane Europskoj komisiji kako bi se otvorile dodatne konzultacije oko razloga zbog kojih Vlada smatra da su te dopune u ovom trenutku nužne, izjavila je premijerka Jadranka Kosor na današnjoj sjednici Vlade. "Mi smo te izmjene pripremili, upravo se prevode na engleski jezik. U kontaktu smo s kolegama u Europskoj komisiji da prijedlog proslijedimo Europskoj komisiji kako bi, u skladu s dosadašnjim odlukama, iskustvom kolega u Europskoj komisiji, otvorili dodatne konzultacije oko dopuna zakona i razloga zbog kojih Vlada smatra da ih je nužno donijeti u ovom trenutku", kazala je premijerka. To bi, istaknula je, vjerojatno bilo na ograničeno vrijeme, dok se cijeli proces ne završi pravomoćnom sudskom presudom. Prije nekoliko dana premijerka je najavila da bi se ovaj tjedna pred Vladom trebale naći izmjene Zakona o privatizaciji Ine po kojima nitko, osim hrvatske države, u Ini ne bi mogao imati više od 49 posto dionica. Najavljeno je to nakon što je USKOK podigao novu optužnicu protiv bivšeg premijera Ive Sanadera kojeg USKOK sumnjiči da je primio 10 milijuna eura mita kako bi mađarskom MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini. Premijerka Kosor je na današnjoj sjednici Vlade kazala kako vjeruje da će se naići na razumijevanje, otvoriti dijalog s Europskom komisijom. "Sutra ćemo Europskoj komisiji poslati taj prijedlog dopuna Zakona o privatizaciji Ine s popratnim pismom, molbom da, ako je potrebno dođemo u Bruxelles kako bi obrazložili razloge zbog kojih smatramo da je na neko vrijeme takvu odluku potrebno donijeti“, kazala je premijerka.
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca će uz pomoć ekonomskih stručnjaka analizirati gospodarske programe političkih stranaka i usporediti ih sa svojim zahtjevima iznesenim na ovogodišnjem Danu poduzetnika, a nakon toga će razgovarati sa stranačkim prvacima i objaviti svoje ocjene, najavili su čelnici HUP-a na današnjem susretu s novinarima. Predsjednik HUP-a Ivan Ergović izvijestio je da je HUP angažirao Katarinu Ott s Instituta za javne financije i analitičara Velimira Šonju koji će pomoći u ocjeni programa. Sve su se važnije stranke u lipnju na Danu poduzetnika složile da je HUP-ov program dobar, ali gospodarska situacija od tada se nije popravila, smatra Ergović. Po njegovoj ocjeni, gospodarski rast u drugom tromjesečju od 0,8 posto nije oporavak nego stagnacija. Kao i širem okružju, prijeti nam opasnost nove krize te zato od nove vlade očekujemo hitnu provedbu radikalnih reformi, kaže Ergović. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić smatra da je predizborna kampanja počela temama koje nisu gospodarske unatoč tome što jedino gospodarstvo može izvući zemlju iz krize. Programi stranaka, kako je izvijestio, bit će analizirani kroz 40 pokazatelja iz područja makroekonomske politike, poreznog sustava, upravljanja javnih sektorom, poduzetničkih troškovi itd.
ZAGREB - Glavne prepreke gospodarskom rastu Hrvatske su neučinkovito trošenje javnih sredstava, kvaliteta poduzetničke aktivnosti i neprimjereno obrazovanje radne snage, pokazuju danas predstavljeni preliminarni rezultati istraživanja "Dijagnostikom prepreka rasta do nove politike rasta". Istraživanje financira Hrvatska udruga poslodavaca, u čijem sjedištu su rezultati predstavljeni, a provodi ga 17 mlađih znanstvenika sa ekonomskih fakulteta u Zagrebu, Osijeku i Splitu, Instituta za javne financije, Ekonomskog instituta Zagreb, Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i Hrvatske narodne banke. Istraživanje je usmjereno na četiri područja u kojima će biti identificirane najvažnije prepreke - država, tržište rada, poduzetništvo i otvorenost. U području "država" prvi rezultati pokazuju da je ključni problem u neučinkovitoj potrošnji novca u školstvu, zdravstvu, javnim investicijama i radu javne uprave, a manji u udjelu javne potrošnje u BDP-u. Istraživači područja "poduzetništvo" zaključili su da prepreka gospodarskom rastu nije manjak poduzetničkih aktivnosti nego njezina kvaliteta. Dosad obavljen dio istraživanja u području "tržište rada" pokazuje da je u tom segmentu najveći problem neusklađenost vještina koje tržište nudi s onima koje poslodavci traže, a u četvrtom području "otvorenost", pokazalo se da su bankarstvo i trgovina otvoreniji od proizvodnje. Cjeloviti rezultati istraživanja najavljeni su za kraj studenog i početak prosinca ove godine.
ZAGREB - Hrvatska se Vlada danas suglasila s prijedlogom sporazuma o provedbi razvojnog programa "Kupari-Srebreno" kojeg će Vlada potpisati s općinom Župa Dubrovačka, a na čelu povjerenstva za provedbu javnog natječaja u svrhu realizacije tog programa bit će premijerka Jadranka Kosor. Republika Hrvatska i Župa Dubrovačka potpisat će sporazum koji obuhvaća lokacije Kupari I, Kupari IV i Srebrno II, a povjerenstvo će biti zaduženo da u iduća dva tjedna obavi pripremne radnje za raspisivanje natječaja i utvrditi prijedlog početne naknade za pravo građenja i pravo služnosti te iznos jamstva za ozbiljnost ponude. To je sličan model kao i za projekt Brijuni Rivijera, a za raspisivanje međunarodnog natječaja bit će zadužena Agencija za upravljanje državnom imovinom.
ZAGREB - Vlada RH je odlučila da država i ove godine subvencionira otkup mandarina, jabuka i grožđa iz ovogodišnje berbe. Tako će sa 80 lipa po kilogramu država otkupljivačima subvencionirati otkup jabuka prve klase uz uvjet da njihova minimalna cijena bude 3 kune po kilogramu, a za jabuku za industrijsku preradu proizvođačima će se isplatiti 50 lipa po kilogramu. Sa 80 lipa po kilogramu subvencionirat će se otkup i skladištenje mandarina uz uvjet da minimalne cijene od 3 kune po kilogramu, dok je ista subvencija namijenjena i otkupu grožđa pri čemu je uvjet da minimalna cijena za sorte za kvalitetna vina bude 3,20 kuna, a za stolna 2,70 kuna po kilogramu.
ZAGREB - Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom potpisali su ugovor o proširenju radio dijela mreže BH Telecoma vrijedan 26 milijuna kuna, navodi se u današnjem priopćenju iz Ericssona NT. Ugovor su jučer potpisali predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević i generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović. Proširenjem radio dijela mreže ostvarit će se bolja pokrivenost korisnika BH Telecoma, te povećanje kapaciteta i veće brzine u 3G mreži. Izvedba ugovorenih poslova kreće odmah, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Plasmani banaka u Hrvatskoj poduzećima rastu, dok se istodobno bilježi pad kredita stanovništvu na godišnjoj razini, isključi li se utjecaj tečaja, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Plasmani banaka nebankarskom sektoru tijekom lipnja neznatno su se smanjili, a u srpnju su porasli za 4,9 milijardi kuna ili za 1,9 posto, te su ukupno iznosili 239,5 milijardi kuna. No, to nominalno povećanje plasmana pretežno je bilo rezultat deprecijacije kune prema euru i osobito prema švicarskom franku, pa je mjesečni rast u srpnju, kad se isključi taj utjecaj, iznosio 0,6 posto, napominju analitičari središnje banke u najnovijem Biltenu HNB-a. Na godišnjoj razini plasmani banaka privatnom sektoru porasli su za 7,9 posto ili za 3,8 posto isključi li se utjecaj tečaja. Promatra li se struktura po sektorima, rast plasmana u srpnju gotovo se u potpunosti odnosio na sektor poduzeća, čiji su plasmani imali godišnji rast od 6,8 posto (isključujući utjecaj tečaja). S druge strane, oslabljena potražnja stanovništva za kreditima i dalje nepovoljno utječe na kreditiranje tog sektora, stoga se na godišnjoj razini bilježi pad plasmana stanovništvu od 0,9 posto, bez utjecaja tečaja. Po podacima HNB-a, ukupni krediti stanovništvu na kraju srpnja iznosili su 130,4 milijardi kuna, u čemu na stambene kredite otpada 60,6 milijardi kuna ili 46,5 posto.
ZAGREB - U slabašnom današnjem trgovanju na Zagrebačkoj burzi indeksi stagniraju u blago negativnom području, a milijunski promet ostvaren je tek dionicom Ericssona Nikole Tesle. Crobex indeks bio je oko 12,00 sati u minusu 0,19 posto, na 1.868 bodova, a Crobex10 0,23 posto, na 1.034 boda. Redovni promet dionicama dosegnuo je svega 3,9 milijuna kuna, što je otprilike 400.000 kuna manje nego jučer u ovo doba. Najveći promet do sada je ostvaren dionicom Ericssona Nikole Tesle, u visini od 1,68 milijuna kuna. Cijena joj je oslabila 0,53 posto, na 1.050 kuna. Po visini prometa slijedi dionica HT-a, kojom je ostvareno svega 400.000 kuna. Cijena joj stagnira na 245 kuna. U inače slabašnom trgovanju izdvaja se dionica Diokija sa skokom cijene za 17 posto, na 65,97 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke, u odnosu na jučerašnju tečajnicu, oslabila prema euru za 0,06 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,492023 kune. Kuna je oslabila i prema švicarskom franku i to za neznatnih 0,009 posto, a oslabila je i prema britanskoj funti za 0,23 posto, dok je prema američkom dolaru ojačala za 0,10 posto. Srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 6,137481 kunu, funte 8,611521 kunu, a dolara 5,493894 kune.