ZAGREB - U proteklih godinu dana poboljšana je informiranost o tržišnom natjecanju i državnim potporama te ovlastima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), pokazali su rezultati danas predstavljenog istraživanja koje je AZTN proveo u sklopu projekta IPA 2007 "CRO Compete - jačanje politika tržišnog natjecanja i državnih potpora u RH". Ovogodišnje istraživanje pokazalo je da je 97 posto ispitanika iz poslovne zajednice upoznato s AZTN-om. Poduzetnici također više znaju o djelokrugu rada i poslovima koje obavlja Agencija. Također, 49 posto ispitanika zna da ih prema novom Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja AZTN može direktno kazniti ako djeluju protivno pravilima tržišnog natjecanja. Predsjednica Vijeća AZTNa Olgica Spevec kaže da nije očekivala takve pozitivne pomake u poznavanju djelokruga rada Agencije. Poduzetnici shvaćaju da tržište nema alternative, a da država treba biti partner tržištu te da subvencije trebaju biti dio njezine ekonomske politike, ali uz dobru mjeru i konkretne ciljeve, smatra Spevec. Za razliku od prošle godine kada je 81 posto ispitanika iz poslovne zajednice vjerovalo da će pristup Hrvatske EU-u utjecati na povećanje povjerenja u tržišno natjecanje, ove godine taj udjel pao je na 78 posto. U odnosu na prošlogodišnje istraživanje, ispitanici u poslovnom sektoru manje su skloni povećanju državnih potpora trgovini, prerađivačkoj industriji i turizmu, a jedini sektor za koji poslovnjaci smatraju da treba povećanje državnih subvencija su željeznice. Drugo nacionalno istraživanje o informiranosti poduzetnika i drugih skupina o zaštiti tržišnog natjecanja provedeno je u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom na uzorku od 220 poslovnjaka te 553 ispitanika - predstavnika lokalne samouprave i studenata.
ZAGREB - S obzirom na gospodarsku važnost turizma u svjetskoj i nacionalnim ekonomijama turizam zaslužuje biti u glavnim vijestima i na medijskim naslovnicama, a turizmu i izvještavanju o njemu treba pristupiti na kvalitetniji način i poći od činjenica što turizam jest, što donosi, koliko zarađuje i koji su njegovi razvojni utjecaji. Istaknuto je to na prvoj međunarodnoj konferenciji Svjetske turističke organizacije - UNWTO o turizmu o medijima koja se pod nazivom "Turizam u glavnim vijestima", jučer i danas održava u zagrebačkom hotelu Westin. Konferencija je svečano otvorena sinoć, a u današnjem radnom dijelu brojni svjetski medijski izvjestitelji i stručnjaci, njih oko 400, na nizu je panela raspravljalo o odnosu turizma i medija te važnosti pojačavanja njihove međusobne interakcije. Jedan od panela na konferenciji bio je i o hrvatskim iskustvima s medijskim praćenjem turizma gdje su predstavnici hrvatskih medija istaknuli da je turizam relativno dobro i dosta zastupljen u medijima, ali ipak više u ljetnom dijelu godine nego u ostalim. Konferencija završava danas u poslijepodnevnim satima usvajanjem zaključaka te Zagrebačke deklaracije koja bi trebala na svjetskoj razini definirati odnos medija i turizma.
ZAGREB - Hrvatsku je u prvih sedam mjeseci ove godine posjetilo 6,29 milijuna turista, koji su ostvarili gotovo 31 milijun noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine u dolascima porast za 8 posto, u noćenjima za 5,8 posto, a uz strane turiste poraste su zabilježili i domaći turisti, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Porasti dolazaka od 5,2 posto i noćenja od 2,6 posto zabilježeni su i u ovogodišnjem srpnju u odnosu na isti lanjski mjesec. Po podacima DZS-a, u svim je komercijalnim smještajnim objektima u srpnju zabilježeno 2,89 milijuna turističkih dolazaka, a ostvareno je 17,81 milijuna noćenja. Više od 85 posto turističkih dolazaka i gotovo 90 posto noćenja u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili su strani turisti koji su najviše i pridonijeli ukupnim porastima. Došlo ih je 9 posto više nego u lanjskih sedam mjeseci ili gotovo 5,4 milijuna, dok su s 27,8 milijuna noćenja u plusu od 6,2 posto. Domaći su turisti za razliku od zadnjih skoro godinu i pol dana također za prvih sedam mjeseci ove godine zabilježili porast, i to od 1,7 posto s 897,9 tisuća dolazaka i 2,6 posto s 3,1 milijun noćenja.
AGREB - Nadzorni odbor Ine većinom je glasova prihvatio izmjene nekoliko internih dokumenata Ine - Poslovnika o radu odbora izvršnih direktora, Pravila o radu i organizaciji, Liste ovlaštenja za donošenje odluka, koje je predložilo odvjetničko društvo Madirazza i partneri, a četiri su člana Nadzornog odbora zatražili daljnje usklađivanje interne regulative s hrvatskim pravnim okvirom, izvijestili su danas iz Ine u priopćenju o jučer održanoj sjednici Nadzornog odbora. Kako se navodi, Nadzorni je odbor na jučerašnjoj sjednici temeljito pregledao pravno mišljenje izdano od strane odvjetničkog društva Madirazza i partneri, a vezano za interne dokumente INA (Poslovnik o radu odbora izvršnih direktora, Pravila o radu i organizaciji, Lista ovlaštenja za donošenje odluka) te također izmjene tih dokumenata predložene od strane tog odvjetničkog društva i Ininog tima. Nakon unesenih izmjena, ti su interni dokumenti jednoglasno odobreni od strane Uprave Ine, te je dogovoreno da će se daljnja usklađenja pravne i poslovne prirode izvršiti nakon mogućih dodatnih zahtjeva pravne prirode te će takvo mišljenje biti proslijeđeno Nadzornom odboru na suglasnost. Uprava je, kako se dodaje, dala zahtjev za izradu predmetnog zadatka, a na inicijativu Nadzornog odbora. "Na jučerašnjoj sjednici Nadzorni odbor Ine je s većinom glasova prihvatio prezentirane izmjene spomenutih internih dokumenata, dok su četiri člana Nadzornog odbora zatražili daljnje usklađivanje interne regulative s hrvatskim pravnim okvirom. Usprkos tomu, prihvaćanjem izmjena ovaj prvotni zadatak kojeg je inicirao Nadzorni odbor, a vezano za reviziju spomenutih dokumenata, se u ovom trenutku smatra izvršenim", zaključuje se u priopćenju.
ZAGREB - Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je drugi natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti, izvijestili su iz Ministarstva poljoprivrede. Natječaj je otvoren od 12. rujna do 31. listopada, a dostupan je i na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede te na web stranici Agencije za plaćanja. Mjera 302 - treći prioritet IPARD programa ima za cilj povećati prihode ruralnog stanovništva kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja, očuvati postojeća radna mjesta, povećati opseg usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšati kvalitete usluga koje se pružaju te poboljšati socijalnu strukturu u ruralnim područjima.
ZAGREB - U Hrvatskoj je u ovogodišnjem srpnju prikupljeno 53.415 tona kravljeg mlijeka, što je u odnosu na srpanj prošle godine povećanje za 3,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Podaci DZS-a pokazuju da je u srpnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec povećana i proizvodnja mlijeka za piće te ostalih mliječnih proizvoda. Mlijeka za piće proizvedeno je 9,1 posto više nego u srpnju lani, odnosno 24.651 tonu, a proizvodnja maslaca povećana je 26,5 posto, na 258 tona. Proizvodnja vrhnja povećana je 4,9 posto, na 2.592 tone, fermentiranih proizvoda 3,5 posto, na 8.655 tona, te kravljeg sira 1,6 posto, na 2.797 tona.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,05 posto, a prema švicarskom franku je oslabila za 0,20 posto. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,485231 kunu, a franka 6,221103 kune. Na vrijednosti je prema kuni dobio danas i američki dolar, za 0,18 posto, na 5,503442 kune. Istodobno je britanska funta oslabila prema kuni za 0,17 posto, pa njen srednji tečaj na danas utvrđenoj tečajnici iznosi 8,693648 kuna.
ZAGREB - Zahvaljujući nekolicini većih transakcija, obujam trgovanja na Zagrebačkoj burzi danas je nešto viši nego prethodnih dana, dok su indeksi u blago negativnom području, bilježeći gubitke četvrti dan zaredom. Crobex indeks oko 12,30 sati bio je na gubitku 0,31 posto, na 1.934 bodova, a Crobex10 0,43 posto, na 1.054 bodova. Redovni promet dionicama dosegnuo je 9,5 milijuna kuna, što je otprilike 6 milijuna više nego jučer u ovo doba. Najveći promet, 3,36 milijuna kuna, ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa. Cijena joj je ojačala 1,24 posto, na 245 kuna. Slijedi dionica HT-a s 2,5 milijuna kuna prometa. Cijena joj se spustila 0,95 posto, na 247,16 kuna. Među milijunaše uvrstila se zasad još samo dionica Atlantic grupe, a cijena joj je pala 1,24 posto, na 575 kuna.