ZAGREB - Hrvatska Vlada je na današnjoj sjednici potvrdila dodatak memorandumu o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita vezanih uz švicarski franak, koji je premijerka Kosor jučer potpisala s predstavnicima najvećih banaka, a koji predviđa fiksiranje tečaja franka na 5,8 kuna, dok bi razlika između tog fiksnog i tržišnog tečaja išla u odgođeno potraživanje na koje bi se, nakon šest mjeseci, obračunavala naknada od najviše 3,95 posto. "Mislim da smo se dobro dogovorili", kazala je premijerka ističući kako se dogovorenim uspjelo postići smanjenje rate. Ovisno o visini rate, novim mjerama kao i mjerama dogovorenim u lipnju (mogućnost odgode i produljenja roka otplate) smanjenje rate može biti od 10 do 30 posto, naglašava Kosor. Napominje i da se, uz mađarsku, jedino hrvatska vlada uključila u rješavanje položaja građana koji imaju kredite u švicarskim francima, ali i da se, za razliku od mađarskog modela, uspjelo pronaći rješenje koje neće ići na teret poreznih obveznika. "Bez Vlade ovog dogovora ne bi bilo", kazala je premijerka pozivajući građane koji žele iskoristiti dogovorene mjere da se jave svojim bankama. Vlada je Saboru predložila i izmjene Zakona o porezu na dohodak prema kojima bi se donja granica kamatne stope za fizičke osobe smanjila za jedan postotni bod, sa 4 na 3 posto. Riječ je o minimalnoj kamatnoj stopi koja se može zaračunati stanovništvu, odnosno na sve kamate niže od toga građanima se obračunava porez na dohodak. Saboru su predložene i izmjene Zakona o tržištu plina, a njima se predlaže u zakonsku odredbu pretočiti uredbu koja Vladi omogućuje da, na određeno vrijeme, propiše najvišu razinu cijene plina za povlaštene kupce, odnosno za poduzetnike, izuzev velikih potrošača plina. Vlada je tu uredbu donijela početkom ovog mjeseca, a tada je, zbog višekratnog povećanja cijene plina za povlaštene potrošače, cijenu plina za njih ograničila na 2,13 kuna po prostornom metru. Vlada je podržala i projekt Financiranje vodno-komunalne infrastrukture. Procijenjena vrijednost tog projekta je 150 milijuna eura, a u njegovu bi financiranju zajmovima u jednakim iznosima od po 75 milijuna eura sudjelovale Europska investicijska banka i Razvojna banka Vijeća Europe.
ZAGREB - Varteks Grupa je u prvih šest mjeseci ove godine poslovala s gubitkom od 30,1 milijun kuna, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje lani, kada je gubitak bio 16,4 milijuna kuna, priopćeno je danas iz te varaždinske tvrtke. Isključe li se efekti prihoda od prodaje imovine, Varteks Grupa je u prvih šest mjeseci ostvarila bolji ukupni rezultat iz redovnih poslovnih aktivnosti u odnosu na isto razdoblje 2010. i to za 1,4 milijuna kuna. Grupa je u prvih šest mjeseci ostvarila porast prihoda od prodaje u iznosu od 20,4 milijuna kuna, što je gotovo 15 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izvoz je ostvaren u vrijednosti od 75,1 milijun kuna, što je porast od 16,4 posto. Glavnina izvoza i dalje je realizirana na području zemalja Europske unije. Ostvareni ukupni prihod iznosi 165,9 milijuna kuna i manji je za 2,8 posto prema istom razdoblju lani. Razlika je vidljiva u stavci "ostali poslovni prihodi", a ona nije vezana uz redovite poslovne aktivnosti Grupe, već najvećim dijelom proizlazi iz prihoda od prodaje nekretnina koji su u istom razdoblju prošle godine iznosili 15 milijuna kuna. Ukupni rashodi Grupe u prvih šest mjeseci iznose 196 milijuna kuna i za 4,8 posto su veći od onih u istom lanjskom razdoblju. Rezultati poslovanja Varteks Grupe promatrani kroz redovite poslovne aktivnosti pokazuju pozitivne naznake iako je ukupni rezultat poslovanja negativan, ocjenjuje se u priopćenju. Stabilizacija i razvoj poslovanja Varteks Grupe temelje se prvenstveno na financijskoj konsolidaciji poslovanja i stabilizaciji likvidnosti, daljnjoj reorganizaciju Grupe i razvoju strateških vidova prodaje, navodi se u priopćenju.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 14,5 milijuna kuna, dok je u blok tranakciji dionicama Zagrebačke banke ostvaren promet od 20,5 milijuna kuna, pa je ukupni redovni i blok promet iznosio 35,04 milijuna kuna. Vrijednost dioničkih indeksa danas je pala nešto više od jedan posto - Crobex je pao za 1,62 posto i spustio se ispod 2.000 bodova, na 1.991,01 bod, a specijalizirani indeks Crobex10 pao je za 1,38 posto, na 1.075,33 boda. Dionica s najvećim prometom u redovnom trgovanju i danas je dionica HT-a koje je prodano za 4,4 milijuna kuna. Cijena te dionice je pala 0,29 posto, na 242,50 kuna. Milijunske promete danas su zabilježile još dvije dionice - dionica Ingre sa 1,06 milijuna kuna te Končar Elektroindustrije sa 1,02 milijuna kuna, a obje bilježe i pad cijene. Tako je dionica Ingre oslabila 5,25 posto, na 12,08 kuna, a Končara 0,88 posto, na 565 kuna. Uz promet od 862,4 tisuće kuna, cijena dionice Privredne banke Zagreb je pala za 2,73 posto. Dionicom Belja ostvareno je 814,4 tisuće kuna prometa, a cijena im je pala za 2,96 posto. Rast cijene zabilježila je među trgovanijim dionicama tek dionica Dukata koja je poskupila 5,51 posto. Tom je dionicom danas ostvaren promet od 774,5 tisuća kuna. Većina ostalih trgovanijih dionica pak bilježi pad cijene, dionica Đuro Đaković Holdinga pad za 4,09 posto, Atlantska plovidba za 3,05 posto, AD Plastik za 5,49 posto, Petrokemija za 5,55 posto, Atlantic grupe za 0,90 posto, itd. Blok promet dionicom Zagrebačke banke danas je iznosio 20,5 milijuna kuna, a po cijeni od 56 kuna ukupno je protrgovano 366.487 dionica. Uprava Zagrebačke banke je prošli tjedan najavila da putem Burze namjerava steći vlastite dionice do ukupnog iznosa od 20,5 milijuna kuna, a u svrhu dodjele dionica radnicima Banke.
ZAGREB - U današnjem trgovnju na Tržištu novca bilježi se tek blagi pad ukupno prijavljene potražnje, ali i ponude. Tako je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 165,2 mlijuna kuna ili oko 8,5 posto manje no u srijednu. Istodobno se na strani ponude našlo 145,2 milijuna kuna ili oko 9,5 posto manje od jučer. Najviše je, 35 milijuna kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, dok je kamatna stopa tek lagno korigirana s 0,76 na 0,74 posto. Također je plsirano i 200 tisuća kuna ročnih pozajmica na rok od 3 mjeseca uz kamatnu stopu od 1,2 posto. Ukupan promet na Tržištu novca dosegao je tako danas 35,2 milijuna kuna, dok je 110 milijuna kuna ponude ostalo neplasirano zbog kreditnih ograničenja, te nusuglašenih uvijeta kreditiranja sudionika. Prosječna kamatna stopa smanjena je s 1,01 na 0,74 posto.