U današnjem priopćenju kojim najavljuje izložbu, MUO napominje da Fischerov opus nije još sustavno obrađen unatoč iznimno bogatoj arhitektonskoj biografiji i projektima koji su označeni kao važni datumi u povijesti hrvatske arhitekture 20. stoljeća.
Tako će izložba ukratko predstaviti arhitektov obiteljski okvir, posebnu pozornost posvetit će Fischerovim klijentima - naručiteljima gradnji koji su redom bili ugledni članovi društva, gospodarska i intelektualna elita Zagreba i Hrvatske, a pokazat će i njegov udio u kreiranju prostora što su u povijesti zagrebačke svakodnevice dobili kultni status - primjerice Gradska kavana ili ilička Nama.
Izložba će podsjetiti i na Fischerove urbanističke intervencije: postav Meštrovićeva "Zdenca života" i oblikovanje trga pred Hrvatskim narodnim kazalištem, projekt komunikacije iz Ilice prema Tuškancu i zgrade na početku Dežmanova prolaza te "probijanje" prolaza Harmica između Jelačićeva trga i ulice Pod zidom.
Arhitekt Ignjat Fischer (Zagreb, 1870. - 1948.) snažno je obilježio vrijeme i grad Zagreb visokom kvalitetom i inovativnošću svojih brojnih projekata, a za četiri desetljeća duge arhitektonske karijere radio je na najrazličitijim projektnim zadacima: od bolničkih i tvorničkih kompleksa do hotela i luksuznih vila.
Ali, ističe se u priopćenju, podatci o broju i raznovrsnosti njegovih projekata ipak dolaze u drugi plan pred činjenicom da je upravo Fischer autor objekata kojima po namjeni i izvedbi pripada atribut prvih ili jedinih takvih ostvarenja u Zagrebu i Hrvatskoj: prve moderne secesijske zgrade u nas, kao što su kuća Rado na Strossmayerovu trgu 7, prva zgrada namjenski projektirana za kinematograf (kino Apollo u Ilici 31, danas kazalište Kerempuh), prva zagrebačka privatna poliklinika (Sanatorij, danas Dječja bolnica u Klaićevoj 16), prva i jedina zgrada slobodnozidarske lože u Hrvatskoj u Nazorovoj 24, prva moderna robna kuća (Kastner & Öhler, danas Nama u Ilici 4) te prvi objekti oblikovani u duhu art decoa - paviljoni Zagrebačkoga zbora.
Uz izložbu bit će objavljena i opsežna monografija u suizdavaštvu nakladničke kuće "Meandarmedia" i MUO-a.
Autorica koncepcije izložbe je viši kustos MUO-a Marina Bagarić, realizirana je potporom zagrebačkoga Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i šport, a moći će se razgledati do 23. listopada.