Na tom prvom velikom ovojesenskom kulturnom događaju u Zagrebu, izložbi koja kroz tristotinjak izložaka pokazuje isprepletenost različitih umjetničkih područja u tom razdoblju, likovnosti, književnosti, kazališta, filma, plesa i glazbe, okupio se veliki broj osoba iz političkog i kulturnog života, a otvorio ju je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.
Josipović je ustvrdio kako taj veliki projekt može biti i povod za razmišljanje o našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Ekspresionizam je nastao kao protest protiv krize i stanja nakon Prvog svjetskog rata, rekao je Josipović, izrazivši uvjerenje kako Hrvatska i danas ima dovoljno 'strasti i bunta' da kulturno i gospodarski usmjeri Hrvatsku u sam vrh Europe.
Pohvalivši dosadašnje izložbene projekte Klovićevih dvora, ministar kulture Jasen Mesić rekao je kako je važno što Ministarstvo kulture podupire projekte koji, uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pokazuju da pripadamo europskom kulturnom krugu.
Vesna Kusin, ravnateljica Galerije Klovićevi dvori, ocijenila je da je ta antologijska izložba najznačajniji ovogodišnji nacionalni projekt Klovićevih dvora. Izložba prikazuje da je Hrvatska u tom buntovnom razdoblju bila aktivan dio Europe, ona dostojno predstavlja Hrvatsku u Europi i trebala bi biti predstavljena i na međunarodnoj razini, ustvrdila je.
Autor koncepta izložbe Zvonko Maković istaknuo je kako je tek na toj izložbi prvi put jasno prikazano kako je ekspresionizam ulazio u sva umjetnička područja i kako su ta područja međusobno bila čvrsto povezana. O ekspresionizmu u Hrvatskoj dosad se dosta pisalo, ali samo fragmentirano, a sada se daje cjelovita slika o hrvatskoj ulozi u širem srednjoeuropskom kontekstu, dodao je.
Tvrtko Jakovina obradio je povijesni kontekst izložbe, Lovorka Magaš grafike, Jasna Galjer područje grafičkog dizajna, Dragan Damjanović arhitekturu, Krešimir Nemec književnost, Ana Lederer kazalište, Eva Sedak glazbu, Maja Đurinović ples, a Daniel Rafaelić filmsku umjetnost.
Ekspresionizam u Hrvatskoj javlja se relativno rano, podjednako u književnosti, likovnim umjetnostima i kazalištu. Već pojavom izložbi Hrvatskog proljetnog salona iz 1916. uočavaju se jasne naznake ekspresionističke doktrine i u likovnim umjetnostima, a nova je umjetnost ubrzo naišla na plodno tlo zbog političkog nezadovoljstva i depresivne duhovne klime nakon rata.
Izložba donosi, među ostalim, djela Ljube Babića, Marina Tartaglie, Zlatka Šulentića i Milivoja Uzelca, Vilka Gecana, a predstavlja i umjetničke priloge s različitih područja, od književnika Miroslava Krleže i Antuna Branka Šimića preko skladatelja Blagoja Berse i Borisa Papandopula do arhitekata Drage Iblera i Ignjata Fischera.
Izložba "Strast i bunt - ekspresionizam u Hrvatskoj", svojevrsni nastavak zapaženog izložbenog projekta "Tiha pobuna – najveći majstori njemačkog ekspresionizma" održanog 2008. u Klovićevim dvorima, bit će otvorena do 6. studenoga.