ZAGREB - Tečaj švicarskog franka i dalje raste, na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke srednji tečaj švicarske valute dostigao je novu rekordno visoku razinu od 7,164 kune. U odnosu na jučerašnju tečajnu listu tečaj franka porastao je za 1,69 posto, tako da srednji tečaj franka na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje sutra, iznosi 7,164275 kuna. Franak, čiji tečaj sa velikom zebnjom svakodnevno prate korisnici više od 42 posto stambenih kredita i 47 posto kredita za kupnju automobila vezanih uz 'švicarac', samo u odnosu na početak prošlog tjedna dobio je na vrijednosti 9,5 posto ili 62 lipe. Na međunarodnim valutnim tržištima pak švicarski franak danas je tek blago oslabio prema euru i dolaru nakon što je švicarska središnja banka objavila da pušta u opticaj više franaka kako bi suzbila njegovo pretjerano jačanje. S obzirom na bojazni u vezi s javnim dugom u eurozoni i Sjedinjenim Državama i na strah od nove recesije u svjetskom gospodarstvu franak je tako i dalje na dobrom putu da dosegne paritet prema euru. Na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a pak kuna je blago oslabila prema euru, za 0,06 posto, te srednji tečaj eura iznosi 7,447980 kuna. Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,66 posto i prema britanskoj funti za 1,60 posto, tako da srednji tečaj dolara iznosi 5,180483 kune, a funte 8,405349 kuna.
ZAGREB - Nakon oštrih gubitaka prethodna dva dana, na Zagrebačkoj burzi danas se Crobexi oporavljaju, ali uz znatno niži promet, pri čemu se najviše trguje dionicom HT-a, kojoj je cijena ojačala više od 3 posto. Tijekom jutra Crobex indeks dosegnuo je i 2.143 boda, no do podneva je izbrisao dio dobitaka, te je iznosio 2.019 bodova, što je 0,67 posto više nego jučer. Crobex10 oko podneva je bio 0,41 posto u plusu, na 1.089 bodova. Redovni promet dionicama iznosio je 23,6 milijuna kuna, što je upola manje nego jučer u to doba. Najlikvidnija je dionica HT-a s prometom od 10,2 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 3,54 posto, na 236,8 kuna. Slijedi dionica Končar Elektroindustrije, s 2,8 milijuna kuna prometa i skokom cijene za 6,25 posto, na 570 kuna. Dionicom AD Plastika ostvareno je do podneva 1,5 milijuna kuna prometa, a cijena joj je ojačala 5,29 posto, na 108 kuna. Nadomak milijunskom prometu je i dionica Petrokemije, pri čemu joj je cijena skočila za nešto više od 9 posto, an 171,99 kuna.
ZAGREB - Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj u srpnju su u odnosu na lipanj ostale na istoj razini, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na srpanj prošle godine, više za 7,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Bez cijena energije, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u srpnju na mjesečnoj su razini porasle za 0,2 posto, a na godišnjoj razini za 5,2 posto. Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu u srpnju su povećane za 0,1 posto u odnosu na lipanj, a na godišnjoj razini porasle su za 6,1 posto. Cijene po kojima se industrijski proizvodi proizvedeni na domaćem prodaju na stranom tržištu smanjene su u srpnju u odnosu na lipanj za 0,4 posto, dok su na godišnjoj razini veće za 9,1 posto. U odnosu na prošlogodišnji srpanj proizvođačke cijene energije porasle su za 13,6 posto, intermedijarnih proizvoda za 8,6 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,8 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,5 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda pale za 1,8 posto. Prema industrijskim područjima, u srpnju ove u usporedbi sa istim mjesecom prošle godine proizvođačke cijene u opskrbi vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnostima sanacije okoliša porasle su za 11,9 posto. U prerađivačkoj industriji povećane su za 7,6 posto, rudarstvu i vađenju za 6,2 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji za 0,9 posto.
ZAGREB - Kružnih putovanja stranih brodova u prvih je šest mjeseci u hrvatskom Jadranu bilo 323 ili 3,5 posto više nego u istom razdoblju lani, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Na tim je brodovima bilo 376.696 putnika, koji su u Hrvatskoj boravili ukupno 726 dana, što je u prosjeku dva dana. U odnosu na isto razdoblje 2010., broj putnika manji je za 0,4 posto, dok je ukupan broj dana boravka tih putnika u istom razdoblju veći za 19 posto. Najviše je stranih brodova na kružnim putovanjima, 65,9 posto, svoj prvi ulazak u hrvatsko more evidentirao na području Dubrovačko-neretvanske županije. Slijedi Istarska županija s 13,6 posto te Splitsko-dalmatinska županija s 11,2 posto. Najviše brodova u na kružnim putovanjima u Hrvatskoj, 104, bilo je pod zastavom Malte, te potom Bahama, njih 67. Na trećem su mjestu brodovi sa zastavom Paname, 38, a četvrti iz Italije s 37 kružnih putovanja, kojima je i došlo najviše putnika u Hrvatsku, 102,4 tisuće odnosno 78,7 tisuća.
ZAGREB - Anketa koju je portal MojPosao tijekom srpnja proveo među 619 ispitanika pokazala je da je više od polovice anketiranih u prijateljskom odnosu s kolegama s posla, no ne druže se van radnog vremena. Više od polovice ispitanika, njih 53 posto, je reklo da su s kolegama u prijateljskom odnosu, ali se ne druže izvan radnog mjesta. Uglavnom ističu da je na poslu atmosfera prijateljska, a odnosi kolegijalni, što smatraju važnim za kvalitetno obavljanje posla, ali se s kolegama ne druže izvan posla, jer bi takav prisniji odnos mogao negativno utjecati na kvalitetu rada. Da na poslu ima dobre prijatelje s kojima se druže i izvan radnog mjesta kaže 26 posto ispitanika. Rezultati ankete pokazali su da strogo profesionalan odnos s kolegama ima 17 posto ispitanika. Oni tvrde da su iz iskustva shvatili da je "služba služba, a družba družba". Anketa je pokazala kako s najboljim prijateljem radi 4 posto ispitanika.