BRUXELLES - Europska komisija u srijedu je predstavila prijedlog strategije o energetskoj sigurnosti i međunaradnoj suradnji prema kojoj bi zemlje članice ubuduće trebale tražiti odobrenje od Komisije za sklapanje ugovora o opskrbi energijom s trećim zemljama. Komisija ističe da je jačanje koordinacije između zemalja članica u identificiranju i provedbi prioriteta u energetskoj inozemnoj politici ključni dio prijedloga strategije. Moramo poboljšati unutarnju koordinaciju kako bi EU i njezine zemlje članice govorile jednim glasom, izjavio je povjerenik za energiju Guenther Oettinger. Komisija u svom dokumentu ističe da su zemlje članica EU-a kojima prijete potencijalne poteškoće u opskrbi energijom suočene s rastućim pritiskom trećih zemalja kako bi dale ustupke koji nisu u skladu s europskom pravnom stečevinom. Odluke država članica i njihovi sporazumi s trećima zemljama znatno utječu na razvoj energetske infrastrukture i opskrbu energijom EU-a kao cjeline, navodi Komisija. Nacrt strategije koju trebaju odobriti zemlje članice i Europski parlament uključuje 43 konkretna prijedloga. Među inim, zemlje članice bi trebale međusobno dijeliti informacije o međunarodnim sporazumima s trećim zemljama u području energije, a Komisija bi trebala davati mišljenje jesu li ti sporazumi sukladni europskim zakonima i ciljevima energetske politike. Europska unija trenutačno uvozi 80 posto nafte i 60 posto plina.
BRUXELLES - Najviše koristi od europske pomoći namijenjene zemljama u razvoju i dalje imaju europska poduzeća, pokazalo je izvješće europske mreže nevladinih organizacija Eurodad. Primjeri Namibije, Gane, Ugande, Bangladeša, Nikaragve i Bolivije pokazuju da je čak 60 posto velikih narudžbi koje se financiraju iz pomoći bogatih zemalja dodijeljeno poduzećima u zemljama-donatorima. "Postupci nabave u zemljama-donatorima za razvojne projekte i dalje idu na ruku poduzećima iz bogatih zemalja", konstatirala je Nuria Molina, ravnateljica Eurodada, Europske mreže za dug i razvoj. Eurodad obuhvaća 54 nevladine organizacije iz 19 europskih zemalja koje se bave financiranjem razvoja, borbom protiv siromaštva i dugom. Njezine su članice, između ostalih, britanski Oxfam, njemački Kindernothilfe i slovenski Institut Ekvilib. "Naši izračuni navode na zaključak da se 69 milijardi dolara godišnje, odnosno više od 50 posto ukupne službene razvojne pomći, troši na nabavu roba i usluga za razvojne projekte od vanjskih dobavljača" u zemljama u razvoju, stoji u izvješću. "Postupci nabave određuju koja privatna poduzeća iz kojih zemalja dobivaju narudžbe financirane iz razvojne pomoći, čime se pak određuje tko ubire korist." Svjetska banka i OECD već dugo podupiru nastojanja da se pomoć odvoji od takvih uvjeta, ističući da dodjela poslova lokalnim izvođačima jamči efikasniju potrošnju sredstava i unapređuje borbu protiv siromaštva.
LJUBLJANA - Budući da ne postiže očekivane prodajne rezultate na tržištima nekoliko država srednje i istočne Europe, među kojima i Hrvatske, njemačka kompanija za katalošku prodaju Neckerman povući će se s njih do kraja ove godine, objavili su u srijedu slovenski mediji pozivajući se na na austrijsku agenciju APA i izjavu glasnogovornice Neckermanna za jedan njemački portal. Neckermann će se do kraja ove godine povući s tržišta Češke, Slovenije, Ukrajine, Hrvatske i Slovačke. Time će bez posla ostati 160 zaposlenih u Neckermannovim tvrtkama u spomenutim zemljama. U tih pet država Neckermann je svojom kataloškom prodajom u prošloj godini ostvario svega 50 milijuna eura prihoda, što je manje nego prethodne godine, dok je primjerice samo u Austriji prodaja dosegnula 103 milijuna eura i bila je 22 posto viša u odnosu na prethodnu. Neckermann u Sloveniji ima podružnicu u Mariboru sa 20 zaposlenih. Kako tvrdi mariborski list "Večer", nije sasvim jasno povlači li se Neckermann iz Slovenije zbog pada potražnje ili nekih drugih razloga povezanih s ekonomskom krizom. Portal "Shopbetreiber" navodi da su pojedini trgovci razočarani stagnacijom prodaje u zemljama istočne Europe, u koje su prije više godina proširili poslovanje očekujući "El dorado", što kasniji prodajni rezultati nisu opravdali.
LONDON - Cijena nafte porasla je u srijedu na londonskom tržištu iznad razine od 113 dolara za barel, poduprta očekivanjima da će američke zalihe sirove nafte pasti nakon što je oluja prekinula proizvodnju u Meksičkom zaljevu a poticaj im je davao i optimizam vezan za novi paket podrške američkom gospodarstvu. Cijena barela sirove nafte u Londonu porasla je za 28 centi na 113,17 dolara. Na američkom je tržištu bila u plusu 71 cent i iznosila 86,73 dolara. "Čini se da se cijene nafte uspijevaju zadržati na visokoj razini unatoč nevjerojatno lošim ekonomskim podacima. Glavni su im oslonci nemiri na Bliskom istoku, uragani i slabost dolara", tumači Christopher Bellew iz tvrtke Jefferies Bache. "Zbog tropske oluje Lee do jučer je bila zatvorena proizvodnja gotovo 850.000 barela dnevno ili preko 60 posto američke proizvodnje nafte u Meksičkom zaljevu“, podsjećaju analitičari Commerzbanka. "To bi se trebalo odraziti na pad zaliha sirove nafte u SAD-u“. Analitičari obuhvaćeni Reutersovom anketom procijenili su da su se zalihe sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu smanjile za 1,9 milijuna barela. Takva su očekivanja poduprla cijene nafte, kao i jučerašnja odluka švicarske narodne banke o fiksiranju tečaja franka za euro. Smatra se da bi nafta mogla dobiti dodatnu potporu od ovog poteza jer se smanjuje broj raspoloživih sigurnih utočišta za kapital. Dodatnu potporu tržištima nafte pružio je i slabiji dolar, koji jača kupovnu moć imatelja drugih valuta, pa potiče potražnju. Organizacija zemalja izvoznica nafte objavila je u međuvremenu na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 108,32 dolara, što znači da je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni dan.